instant fap
NaslovnicaBlog

Amir Kurbegović: Miraz transakcije (3.)

Amir Kurbegović: Miraz transakcije (3.)

U kojoj mjeri su stepen oštećenja po pitanju oduzete zemlje, a time i plasman na tabeli de jure vlasnik, diktirale transakcije po liniji „doneseno ili odneseno kao miraz“ najbolji pokazatelji jesu primjeri na relaciji Kurbegovića i Avdagića. Ko bi rekao da se u porodici Kurbegović pojavljuje blizak slučaj kao Almaza Babić? Arifa Avdagić bila je udana za Muhamed-bega Kurbegovića zvanog Lužanac (iz Lužana). Nakon smrti Lužanca, oduzetu zemlju iza njega naslijedila je udovica Arifa. Međutim, sanski autori su u pomenutoj tabeli usvojili suprotan zaključak. Prema njihovom mišljenju, Arifa je poklonila oduzetu zemlju Muhamed-begu. (V. i E. Bišćević,”Građa za historiju općine Sanskog Mosta”, str. 340).

Na osnovu zaključaka sanskih autora proističe da je Arifa Avdagić donijela na konto Kurbegovića vrijednost oduzete zemlje od 8.064,99 dunuma (49 K. S. i 2 slučaja 1948.). Lokacije su se nalazile u sljedećim naseljima: Tramošnji, Lužanima, Kijevu, Škrljeviti i Suhači. Ispravnost navedene tvrdnje može se provjeriti u tabeli sanskih autora. (V. i E. Bišćević,”Građa za historiju općine Sanskog Mosta”, str. 387). Nažalost, ona nije najbolji pokazatelj, jer evidentno je da podaci nisu najpreciznije uneseni i što je najvažnije, u njoj nije ispoštovano pravilo de jure vlasnik. Ako se ponovo vratim analiziranju tabele po liniji „doneseno ili odneseno kao miraz“, uočavam činjenicu da je Arifa Avdagić u miraz donijela oduzetu zemlju, baš odande, gdje su Kurbegovići imali svoje najveće posjede, osim u Sasini.

Uvidom u podatke iz zemljišnih knjiga, nije problem ustanoviti da Kurbegovići iz Lužana imaju najveće posjede upravo u Tramošnji, Lužanima i Kijevu, dok u Sasini taj ogranak nije ih imao. Zato Arifa Avdagić nije ni mogla u miraz donijeti oduzetu zemlju iz Sasine, jer Kurbegovići Lužanci tamo nisu imali privatne posjede. U zemljišnim knjigama stoje podaci da su vlasnici oduzete „miraz“ zemlje: Suhača- Avdagić Arifa-Muhamedbeg Kurbegović Lužani, Škrljevita- Avdagić Arifa-Muhamedbeg Kurbegović, Kijevo- Avdagić Arifa-Muhamedbeg Kurbegović zvani Lužanac, Tramošnja- Avdagić Arifa udana Muhamed Kurbegović Lužanac, Lužani- Avdagić rođ. Arifa udovica Muhamedbeg Kurbegović Lužanac, Lužani. (V. i E. Bišćević, ”Naseljena mjesta općine Sanski Most”, str. 301, 330, 847, 909, 957).

Arifa Avdagić nije donijela miraz u oduzetoj zemlji Muhamed-begu Kurbegoviću, već je ona naslijedila nakon njegove smrti 8.064,99 dunuma (49 K. S. i 2 slučaja 1948.). Nedvojbeno je da Muhmed-beg nije imao nasljednika i da je vlasništvo nad oduzetim zemljišnim posjedima pravno prenio na udovicu Arifu. S obzirom da su V. i E. Bišćević proknjižili oduzetu zemlju na konto porodice Kurbegović, istu vrijednost valja rasknjižiti, pa ponovo proknjižiti na konto pravne nasljednice. Poštujući pravilo de jure vlasnik, a zahvaljujući velikodušnom poklonu Lužanca, iznos oduzete zemlje u vlasništvu udovice Arife Avdagić drastično je promijenio redoslijed na aktuelnoj tabeli.

U tom slučaju, iznos oduzete zemlje porodici Kurbegović, za obrađenih 57% podataka iz zemljišnih knjiga, više je nego prepolovljen. Po posljednjem knjiženju, vrijednost oduzete zemlje sada iznosi 7.704,37 (= 15.769,36– 8.064,99) dunuma (109 K. S. i 33 slučajeva 1948.). Prema tabeli de jure vlasnik, Kurbegovići su  strmoglavo pali sa 4. na 12. poziciju. Na drugoj strani, konto porodice Avdagić, po iznosu oduzete zemlje, enormno je porastao. Arifa Avdagić je na konto svojoj porodici donijela ogromnih 8.064,99 dunuma oduzete zemlje, tako da ukupna vrijednost iznosi 8.096,59 (= 8.064,99+31,60) dunuma (49. K. S. i 5 slučajeva 1948.).

Iz priloženog se jasno vidi da porodica Avdagić nije bila zemljoposjednička i zato Arifa nije ni mogla donijeti toliko vrijedan miraz Kurbegovićima, kako su to pomislili autori V. i E. Bišćević. Bez obzira na argumentiranu konstataciju, a prema tabeli de jure vlasnik, Avdagići su se uspeli sa 189. na zavidnu 10. poziciju (iza … Čekića, Miralempašića, Krupića i ispred Pašalića, Kurbegovića, Jakupovića …). Međutim, prethodna tabela u kojoj se vidi putanja oduzete zemlje po liniji „doneseno ili odneseno kao miraz“ nije konačna, kada su u pitanju bračni odnosi između Kurbegovića i Avdagića. Sanski autori su zabilježili još jedan zapetljan slučaj po liniji „Doneseno kao miraz- Dobiveno kao miraz“. (V. i E. Bišćević,”Građa za historiju općine Sanskog Mosta”, str. 340).

Dakle, Nafa Avdagić donijela je u miraz oduzetu zemlju Beganu Kurbegoviću iz Lužana, ali skromnih 601,62 dunuma (14 K. S.). I što je najvažnije, miraz dolazi po tradiciji iz Tramošnje. Ukoliko Began u svojim Lužanima nije imao zabilježene zemljišne posjede, opet se javlja identičan slučaj kao Arifa Avdagić. Uvidom u  zemljišne knjige za Lužane, utvrđujem da se Began Kurbegović nigdje ne pominje kao vlasnik oduzete zemlje, jednako kao u prethodnom slučaju Muhamed-beg. Međutim, zato se pominje njegova žena „Kurbegović Nafa“, na kojoj se vodilo 105,95 (= 78,71+27,24) dunuma (1 K. S.). (V. i E. Bišćević, ”Naseljena mjesta općine Sanski Most”, str. 909).

Za razliku od podataka iz zemljišnih knjiga za Tramošnju, uz njeno ime u Lužanima više ne stoji ime Begana Kurbegovića. To znači da Began više nije bio živ, a da je vlasništvo oduzete zemlje pravno prenio na ženu Nafu. Ona je po pravilu de jure vlasnik, postala nasljednica Beganove oduzete zemlje. I u ovom slučaju, sanski autori pogrešno su proknjižili oduzetu zemlju u vidu miraza na konto porodice Kurbegović. Iznos oduzete zemlje, koju je Began Kurbegović poklonio ženi Nafi Avdagić u Tramošnji i Lužanima, iznosi 707,57 (= 601,62+105,95) dunuma (15. K. S.). Valja opet rasknjižiti iznos oduzete zemlje sa konta porodice Kurbegović, koji je naslijedila udovica Nafa Avdagić iza Begana. To znači da je na kontu Kurbegovića preostalo svega 6.996,80 (=7.704,37–707,57) dunuma (94 K. S. i 33 slučaja 1948).

Oduzeta zemlja, koju je Nafa Avdagić naslijedila iza Begana Kurbegovića, mora se privremeno proknjižiti na konto porodice Avdagić. Zašto kažem privremeno? Iz prostog razloga što se Nafa Avdagić nakon Beganove smrti preudala. U podacima iz zemljišnih knjiga za Tramošnju evidentirani su vlasnici oduzete zemlje: „Nafa Avdagić Kurbegović- Omerbeg Filipović Ključ“. (V. i E. Bišćević, ”Naseljena mjesta općine Sanski Most”, str. 955).

Iako u tabeli „miraza“ stoji ime „Nefa Avdagić“, ipak se radi o jednoj te istoj osobi- Nafi Avdagić. Ona je u Omer-begu Filipoviću iz Ključa u miraz donijela 73,48 dunuma oduzete zemlje (1 slučaj 1948.). Nakon nove transakcije sa oduzetom zemljom, koju je Nafa Avdagić naslijedila iza muža Begana Kurbegovića, proizilazi da je na konto porodice Avdagić ipak leglo dodatnih 634,09 (= 707,57-73,48) dunuma. Sveukupna vrijednost oduzete zemlje na kontu porodice Avdagić iznosi lijepih 8.730,68 (= 8.096,59+634,09) dunuma (64 K. S. i 4 slučaja 1948.).

Avdagići i dalje zauzimaju fantastičnu 10. poziciju po pitanju oduzete zemlje na sanskom području.  Trenuto stanje na tabeli de jure vlasnik je sljedeće:

____________________________________________________________________________________________________________

Vlasnik po gruntovnici                     Površina u dunumima             Kmetska selišta    Br. sl. 1948.    ____________________________________________________________________________________________________________

  1. Kapetanović                                  52.010,24                                          368                     17
  2. Đumišić                                           21.163,70                                          123                      5
  3. Beširević                                         16.516,29                                          135                     14
  4. Bišćević                                           14.992,08                                          129                     14
  5. Cerić                                                 14.509,46                                          194                     45
  6. Kulenović                                        12.669,05                                          138                       7
  7. Čekić                                                 10.720,30                                          128                     15
  8. Krupić                                                 9.445,20                                          123                     19
  9. Miralempašić                                    9.011,44                                          228                     12

10.Avdagić                                                8.730,68                                             64                       4

11.Pašalić                                                  7.481,68                                             92                     15

12.Kurbegović                                          6.996,80                                            94                      33

_______________________________________________________________________________________ _________________

Prometi oduzetom zemljom po liniji „doneseno ili odneseno kao miraz“, skupo su koštale plasmana na aktivnoj tabeli Kurbegoviće. Sanska kapetanska porodica trenutno zauzima solidnu 12. poziciju (iza … Krupića, Miralempašića, Avdagića, Pašalića i ispred Jakupovića, Pilipovića, Šehića, Aganovića …).

Na koncu ove „miraz“ balade između Kurbegovića i Avdagića, ostalo je još otvoreno pitanje: Ko je od članova porodice Avdagić bio vlasnik prvobitnih 31,60 dunuma oduzete zemlje?  Uvidom u podatke iz zemljišnih knjiga dolazim do spoznaje, da je vlasnik prvobitnih 31,60 dunuma (3 slučaja 1948.) bio Šerif(aga) Avdagić. Iz priloženih podataka može se zaključiti da sanski ogranak roda Avdagića nije pripadao velikim zemljoposjedničkim porodicama. Naravno, stečeni status u pravilu ne mora važiti i za njihovo matično područje, tj. mjesto porijekla. Najjači argument za iznošenje navedene tvrdnje pronalazim u činjenici da je porodica Avdagić bila, itekako, ugledna.

Zato su Arifa i Nafa Avdagić bile kufw (prilika) Muhamed-begu i Beganu Kurbegoviću, odnosno Omer-begu Filipoviću. Zar bi se u suprotnom slučaju uda(va)le u begovske zemljoposjedničke porodice? Jesu li Avdagićke bile hanume, čija je prirodna ljepota naprosto plijenila pažnju? Vjerujem da jesu, ako iz današnje perspektive pogledam na genetiku. I moj pradjed, Mustafa Kurbegović iz Sanskog Mosta, sretno je bio oženjen Eminom iz roda Avdagića….

Zaključak…

 

Zaista je preteško pratiti putanju oduzete zemlje po liniji „doneseno ili odneseno kao miraz“ , zbog brojnih knjiženja, raskrižavanja, proknjižavanja itd… U suprotnom slučaju, vjerujem, da bi se konačna tabela oduzete zemlje bitno promijenila, jer su vodeće porodice po tabeli V. i E. Bišćevića (Bišćević, Đumišić, Beširević, Kurbegović, Cerić, Kulenović, Čekić, Miralempašić, Krupić, itd.) imale brojne transakcije tipa „doneseno ili odneseno kao miraz“. Ali, isključivo na štetu domaćih porodica.

Takvih primjera ima mnogo gdje je prilikom stupanja u brak, donosen miraz u zemljišnim posjedima, bitno mijenjao rejting porodica. Za karakteristične begovske običaje korijenje pronalazim u brojnim primjerima još iz vremena srednjovjekovne Bosne, jer su ogromne zemljišne posjede naslijeđivale, najčešće, udovice- zemljoposjednice. Većina ih je samom udajom i donosenjem miraza uvećavala zemljišne posjede muža, potom bi naslijeđivale doneseni miraz i zatečenu vrijednost zemljišnih posjeda iza muža, te sve skupa preudajom opet nosile u miraz novom mužu.

Bez ikakvih dilema mogu konstatirati da su begovski običaji, po liniji „doneseno ili odneseno kao miraz“, još jedan dokaz da period vladavine Osmanlija nije ništa bitno promijenio u naslijeđenim običajima. Ono što se bitno promijenilo nakon kraja Bosanskog ejaleta (vilajeta) i početka austrougarske okupacije, jest nepobitna činjenica da je oduzeta zemlja Bošnjaka na koncu pripala nebošnjacima. Zašto su onda Bošnjaci preko 400 godna ratovali i krv svoju prolijevali širom Osmanslijkog carstva, kako bi se njihovi zemljišni posjedi uvećavali?

U slučaju obrade 100% podataka iz zemljišnih knjiga, isključivo za područje općine Sanski Most, trenutno stanje po iznosu oduzete zemlje njenim de jure vlasnicima bilo bi drastično promijenjeno. S tim više, što mnoga oduzeta zemljišna područja odavno ne pripadaju sanskoj općini. Nema boljeg primjera od slučaja banjalučkih begova Đumišića, jer njihovih 99 % zemljišnih posjeda do austrougarske okupacije pripadali su Banjalučkom kadiluku i nahiji Zmijanje (Kozica, Podovi i Tramošnja), a ne Kamengradskom kadiluku i nahijama Kamengrad ili Sana.

Područje Kozice, Podova i Tramošnje, nakon Dejtonskog sporazuma, vrlo malim dijelom partipicira u općini Sanski Most. Karakterističnih područja sa današnjeg stanovišta gledišta ima mnogo (Podovi, Usorci, Stara Rijeka, Oštra Luka, Budimlić Japra itd.). Također, naselja Vrhpolje i Hrustovo nisu bila obuhvaćena u obradi tih 57% podataka iz zemljišnih knjiga, iako odavno pripadaju području općine Sanski Most, zato što su u periodu austrougarske okupacije pripadali katastarskoj općini Ključ. U slučaju obrade podataka po navedenim primjedbama, kompletan bilans stanja dobio bi sasvim drugačiju fizionomiju.

Naredni blog u petak 20h…

KOMENTARI