Tvrđava u Kamengradu

Nažalost, Komisija pojedine teze nije temeljila na naučnim osnovama, već na proizvoljnim zaključcima. Primjedbi, na određene propuste Komisije, itekako imam. Iz teksta po kojem je Musalla u Kamengradu, sasvim opravdano, stekla status nacionalnog spomenika BIH, moram izdvojiti jedan isječak: „Od nastanka Kamengrada, 1374. godine, pa do pada pod otomansku upravu 1499. godine, nema puno podataka. Po Kreševljakoviću grad je sazidan 1346. godine, a pao je 1463. godine (Kreševljaković, H., 1953., str. 28). Sačuvana je predaja da su Osmanlije opsjedale Kamengrad punih jedanaest godina i da su ga osvojili tek onda kada je sa svojom vojskom na bojište došao sultan Fatih. Ovu predaju prvi prenosi Benedikt Kuripešić, 1530. godine u svom putopisu… Po narodnom predanju prilikom osvajanja Kamengrada, sultan Mehmed Fatih II je u Donjem Kamengradu klanjao džuma-namaz i na tom mjestu je podignuta Kamengradska musalla…“

Veoma je zanimljiva konstatacija Komisije: „Od nastanka Kamengrada… pa do pada pod otomansku upravu 1499. godine ,.., a pao je 1463. godine (Kreševljaković, H., 1953., str. 28)“…???

Zaista se radi o nelogičnoj tezi!!! Da se kojim slučajem u sastavu Komisije nije nalazio eminentni bh. historičar, prof. dr. Dubravko Lovrenović, pomislio bih kako su u pitanju historijski laici. Ako se Komisija pozvala na navedeni izvor, prof. Hamdiju Kreševljakovića, onda moram konstatirati da on na navedenoj stranici nije napisao niti jednog slova o osvajanju Kamengrada.Tačan je podatak da su tvrđavu Kamengrad Osmanlije osvojili 1499. g. i da ona za vrijeme Bosanskog sandžaka/ejaleta/vilajeta, više nikad nije pala. Otud u historiografiji termin „tvrdi grad Kamengrad“. Netačan je navod Komisije da su Osmanlije osvojili Kamengrad 1463. g….

Na osnovu zaključaka Komisije ne možemo tačno utvrditi veoma važan detalj: Kad su Osmanlije osvojili tvrđavu Kamengrad ??? Drugi dio navoda Komisije je posebna priča: „Sačuvana je predaja da su Osmanlije opsjedale Kamengrad punih jedanaest godina i da su ga osvojile tek onda kada je sa svojom vojskom na bojište došao sultan Fatih… Po narodnom predanju prilikom osvajanja Kamengrada, sultan Mehmed Fatih II je u Donjem Kamengradu klanjao džuma-namaz i na tom mjestu je podignuta Kamengradska musalla.“

Ako je Kamengrad osvojen 1463. g., kako to tvrdi Komisija, pitam se: Zašto je onda Kamengrad bio opsjedan punih 11 godina???

Na osnovu tumačenja Komisije nedvosmisleno proizlazi da je jedna te ista vojska punih 11 godina ratovala između sebe, kao da su se podijelili na male golove… Za divno čudo, tek dolaskom na ratište sultana Mehmeda II El- Fatiha (Osvajača) sa vojskom osvojen je Kamengrad. Od koga su Osmanlije osvojili Kamengrad nakon 11 godina opsjedanja, ako su ga isti, po navodu Komisije, prethodno osvojili 1463. g.???

Ni Komisija, sasvim ispravno, ne spori činjenicu da je sultan Mehmed II boravio dva puta u Bosni . Međutim, sultan Mehmed II je u Bosni prvi put boravio od polovine maja do polovine juna 1463. g., kad je predvodio uspješnu akciju osvajanja srednjovjekovne Bosne. I tu nema ništa sporno… Sporna je teza o drugom boravku sultana Mehmeda II u Bosni. Komisija se pozvala na narodno predanje, koje kaže da je lično sultan Mehmed II, nakon 11 godina opsjedanja, osvojio Kamengrad…

Tačan je podatak da je sultan Mehmed II s vojskom ponovo došao u Bosnu, ali potkraj juna 1464. g… 12. VII započeo je s opsadom Jajca, kojeg je ugarski kralj Matija Korvin povratio u svoj posjed- za Božić 25. XII 1463. g… Dakle, punih četrdeset dana je sultan Mehmed II tukao topovima dobro utvrđeni grad Jajce, slao vojsku na juriše, na kraju doživio poraz i povukao se s vojskom iz Bosne. Bez ikakvih dilema mogu utvrditi, da u dostupnoj literaturi nije zabilježen podatak o trećem dolasku sultana Mehmeda II u Bosnu…

Je li to pravovaljan argument, kojim se obara teza da je sultan Mehmed II nakon punih 11 godina opsjedanja lično osvojio Kamengrad ??? Također, ne znam otkud Komisiji navod, kako je narodno predanje zabilježio slovenac Benedikt Kuripešić, koji je bio angažiran kao prevodilac austrijskom izaslanstvu na put ka Carigradu …

To predanje nije zabilježio B. Kuripešić, nego H. Kreševljaković: „Točno se ne zna kada su Turci osvojili  Kamengrad. Njegov pad pod Turke veže predaja uz sultana Fatiha Mehmeda II. Prema tome bio bi osvojen  između  1463 i 1481 godine. Ali to je samo predaja.  Kako mi nije poznat ni jedan savremeni izvor o padu Kamengrada, to ću se poslužiti predajom koju mi je pismeno 1940 godine priopćio bivši vojni imam  Hafiz Hasan Šabić , rodom iz Sanskog Mosta, a koju sam i ja slušao od starih ljudi u Donjem Kamengradu 1933 i  1937 godine. Po toj predaji Turci su opsjedali  Kamengrad jedanaest godina i tek kada je onamo došao sultan Fatih Mehmed, grad je zauzet. Mnogo je Turaka izginulo. Tada je podignuta i  Musalla i sultan je tu klanjao prvu džumu. U ovoj predaji biće sigurno sam to, da je grad zauzet za vlade sultana Fatiha i da je na njegovo ime podignuta Musalla. Sigurno se zna da sultan nije išao dalje od  Jajca. Predaja, da je grad zauzet za sultanova boravka u  Bosni stara je blizu 430 godina, pa neće biti bez ikakva osnova.“ (H. Kreševljaković ,”Kamengrad”, str. 22)

Prevodilac, B. Kuripešić, u svom putopisu zapisao je sljedeće podatke: „U subotu, 3. septembra, krenusmo iz Goleša, pa idući preko visokog brda, dođosmo do carskog bunara koji je tako nazvan zato što je turski car, otprilike prije 74 godine, kad je napao Bosnu i sa cijelom svojom svitom došao do tog bunara, tu zastao i dalje nije išao, već  je poslao svoje paše s vojskom protiv grada Ključa. Oni pobijediše bosanskog kralja, koji se bio zatvorio u gradu Ključu, i uzeše Ključ i Kamengrad…“(B. Kuripešić,”Putopis kroz Bosnu, Srbiju, Bugarsku i Rumeliju 1530”, str. 15)

Dakle, prema predanju kojeg  je zabilježio H. Kreševljaković, Kamengrad je osvojen nakon 11 godina opsjedanja (1463. + 11= 1474.g.)…  Iz narodnog predanja izdvajam: „Po toj predaji  Turci su opsjedali  Kamengrad jedanaest godina i tek kada je onamo došao sultan Fatih Mehmed, grad je zauzet. Mnogo je Turaka izginulo. Tada je podignuta i  Musalla i sultan je tu klanjao prvu džumu“… H. Kreševljaković  je na koncu ispravno zaključio:  „U ovoj predaji  biće sigurno sam to, da je grad zauzet za vlade sultana Fatiha i da je na njegovo ime podignuta Musalla. Sigurno se zna da sultan nije išao dalje od  Jajca…“

1530. Kuripešić spominje mjesto „carski bunar“, dokle je, navodno, došao sultan Mehmed II… Međutim, nikako se ne može ukalkulirati njegov podatak da je „prije 74 godine“ sultan osvojio Ključ i Kamengrad. Putopis je napisan 1530. g. i ako oduzmemo 74 godine, dobijemo godinu 1456… Znamo da je pohod protiv posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića bio u ljeto 1463. g… Bez ikakve dileme mogu konstatirati da je Slovenac negdje pogriješio… Da li je napravio pogrešku prilikom prijevoda ili zapisivanja podataka do kojih je došao, zaista ne znam!? Ako je pod terminom „74 godine“ podrazumijevao ‘74. godine (1474.), onda se radi o ispravnom podatku !?

S obzirom da se Komisija pozvala i na izvor, J. Mrgić– Radojčić, ostaje nejasno kako nije registrirala njen zaključak :  „U zaustavljanju daljeg  prodora turske vojske 1463. g. istakao se knez Martin Frankopan koji je odbranio grad Kamengrad u Sani.“ (J. M.- Radojčić ,” Donji kraji. Krajina srednjovekovne Bosne , str. 123)… Ona se pozvala na autentičan izvor (ugarsku povelju), u kojoj je zapisan taj podatak:

5. IX . 1463. Sztenicsnyak: „Nos Martinus de Frangapanibus, Segnie, Wegle et Modrusse comes  etc., memorie  commendamus tenore presentium significantes quibus expedit universis, quod nos considerantes et in archano nostre mentis mature premeditantes multimoda fidelium servitiorum preclara at attollenda merita nobilis Fabiani filii condam  Valentini Dragathych dicti de Othok, fidelis nostri dilecti, per ipsum nobis iugiter ac laudabiliter et indefesse, prout revera agnovimus et didicimus, a multisque retroactis annorum curriculis et usque nunc in omnibus nostris validis ac arduis processibus, prosperis scilicet et adversis, legationibus quoque et expeditionibus, sue persone creditis et confisis, locis et temporibus opportunis intrepide impensis, non parcendo persone, rebusque et expensis suis propriis, integra fide, pervigili sollicitudine, alacri voluntate, nec dampna curando et advertendo pericula, et signanter in proxima nostra exercituali expeditione ac expungnatione castri Kywar  vocati, in regno Bozne habito contra sevissimos turcos, crucis Christi et fidei christiane acrissimos inimicos se virili offerens audacia, virtuoseque et laudabiliter lateri nostro inherendo, oculorum nostrorum experientia testante, unacum sua familia sub vexillo nostro fortiter et intrepide, ac viriliter pungnando se nobis multipliciter complacere studuit…“(L. Thalloczy.-S. Barbas,”Codex Diplomaticus de Frangepan II”, str.  53- 54)

Svoje čuđenje povodom iznošenja tvrdnje, kako je Kamengrad osvojen 1463. g., zabilježio je i čuveni  bh. orijentalista- Hazim Šabanović: „Odavno se povlači tvrdnja da je Kamengrad došao definitivno pod  tursku vlast još 1463. g… Ne znam na osnovu čega se tvrdi da je Kamengrad od 1463. g. stalno u turskoj vlasti. On se spominje u vlasti Turaka, što se zna, prvi put u ugarsko– turskom izvoru iz 1503. g.*.” (H. Šabanović , ”Bosanski pašaluk ‘, str. 82);(* mirovni sporazum od  22. II 1503. g., op. AK )…

Zaključak…

Nažalost, Komisija je ignorirala veoma bitne zaključke izvora na koje se pozivala… U ranijim izdanjima blogijade dokazao sam, da se Kamengrad od 1413. g. nije ni nalazio u župi Sani, tj. u Bosanskom kraljevstvu, nego je bio u sastavu Ugarskog kraljevstva… Nakon zauzimanja Ključa, tvrđava Kamengrad nije bila cilj novog osmanlijskog osvajačkog pohoda, već su akindžijske mete bile teritorije Like i Krbave- sve do Senja. Pred tvrđavu Kamengrad je dospjela malobrojna akindžijska prethodnica, ali ga ona nije osvojila 1463. g… Kamengrad je odbranio knez Martin Frankopan, kao i dolinu Sane ban  Pavao Špirančić…

Uostalom, životni put sultana Mehmeda II opisao je čitav niz i turskih hroničara (npr. „Hronika Ašik- paše Zade“)… Autentične podatke o pohodu sultana Mehmeda II na Bosnu 1463. g., zabilježili su njegovi aktivni učesnici: janjičar Konstantin Mihailović iz Ostrovice i suvremeni turski historičar Dursun beg („u gradovima te zemlje našlo se toliko blaga i bogatstva da se izbrojati nije moglo“)….

Dakle, autentični dokumenti nedvosmisleno potvrđuju da su prethodnicu sultanove vojske u pohodu na Bosnu predvodili Mahmud paša i podređeni mu Omer beg (sin trikalskog kralja Turhan- bega), koji su i zarobili posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića u Ključu… Sultan Mehmed II je nakon osvajanja bosanske prijstolnice (Bobovca) podigao „čador“ u Jajcu… Tu je pričekao Mahmud- pašu i pogubio kralja Stjepana Tomaševića… Nakon neuspješnog pohoda na Hercegovinu, sultan Mehmed II sa bogatim ratnim plijenom napustio je Bosnu… 07. VII  je s vojskom već bio u Sjenici, a 18. VII 1463. g. čak u Skoplju. Po osvojenim bosanskim utvrdama postavio je malobrojne posade…

Kamengrad se nalazio u sastavu Jajačke banovine (1464- 1499. g.), ali s prekidima jer je više puta osvajan. Prema autorskim analizama Osmanlije su osvajali Kamengrad najmanje tri puta: 1474., 1491. i 1499. g…

I H. Kreševljaković sigurno zna da sultan Mehmed II nije išao dalje od Jajca. Kako Kamengrad nije osvojen 1463. g., tako ni Musalla nije mogla biti podignuta te godine. Kamengrad je osvojen za života sultana Mehmeda II (1463- 03. V 1481. g.)… Pozivajući se na narodno predanje, nije teško zaključiti da su Osmanlije osvojili Kamengrad tek 1474. g. (1463+ 11 = 1474.). Iste je godine u sultanovu čast podignuta Musalla i po prvi put se klanjala džuma–namaz u Kamengradu. Ali, sultan Mehmed II nikad nije boravio u Kamengradu. Zato nije ni mogao tu klanjati džumu- namaz. Pogotovo 1474. g.:zbog pogubljenja velikog vezira Mahmud- paše, smrti sina- princa Mustafe, teškog oboljenja kostiju… Sultan Mehmed II je 1474. g. proveo u bolesti i samoći na svojoj Palati … Iz navedenih razloga nije mogao lično predvodvoditi osmanlijske pohode na našim područijima… Na osnovu dostupne literature, koja je u velikoj mjeri izdeferencirana po pitanju godine 1474. godine, jasno se uviđa da sultan Mehmed II nije boravio te godine u Bosni (po treći put)… Tako je godina 1474. protekla bez značajnih ratnih zapleta…

Poruka…   

Historija Bosne i Bošnjaka ne smije se zasnivati na neutemeljenim izvornim podacima, nego isključivo na pravovaljanim historijskim faktima… Plagijat-historiju, zasnovanu na neprovjerenim podacima, nije poželjno ni propagirati… Naša bogata i slavna prošlost mora se temeljiti isključivo na istini… I naši časni adeti nam tako nalažu…

Piše: Amir Kurbegović