Amir Kurbegović: Vlasnici sanske zemlje – Fadilpašići, Sulejmanpašići, Azabagići i Mutevelići…

1

Koje su poznate porodice iz društveno-političkog života tog perioda Bosne i Hercegovine, osim Kapetanovića-Ljubušaka, naslijedile zemljišne posjede iza Mehmed-paše Bišćevića i Almaze Babić Kapetanović?  Pitanje je postavljeno iz razloga što se u zemljišnim knjigama za Majkić Japru i Dabar, kao vlasnici oduzete zemlje pojavljuju Fadilpašići i Sulejmanpašići.

Ko su porodice Fadilpašić i Sulejmanpašić?

>>Begovska porodica Fadilpašić doselila se sa Krima, iz grada Caffe, u Sarajevo početkom 18. stoljeća, a u red krupnih bosanskih zemljoposjedničkih porodica ušla je krajem 18. i tokom 19. stoljeća. Funkcija nakibul-ešrafa, koju su obavljali na osnovu dokumentirane pripadnosti potomstvu poslanika Muhameda a. s., osiguravala im je ugled i udoban život, ali ne i stvaranje većih zemljišnih posjeda.

Veliko bogatstvo Fadilpašići su stekli ne zahvaljujući dužnosti nakibul-ešrafa nego, prije svega, svojim ženidbenim vezama i društvenoj te političkoj ulozi Fadil-paše Šerifovića sredinom 19. stoljeća.<<(H. Kamberović, ”Begovski zemljišni posjedi u BIH od 1878. od 1918.”, str. 322-326).

Dakle, funkcija nakibul-ešrafa označavala je zastupnike šerifa i sejida, potomaka unuka Božijeg Poslanika u Osmanskom carstvu. Kao što je Kamberović ispravno utvrdio, porodica Fadilpašić je zemljišne posjede uvećavala ženidbama sa zemljoposjedničkom elitom tog vremena:

>>Mustafa Nurudin je oženio Ćamilu, kćerku jednog od najmoćnijih sarajevskih prvaka, Omer-age Fazlagića, te instalirao putokaz za kasniji uspon porodice Fadilpašić. Njegov unuk, a sin Fadil-paše Šerifovića, Mustafa Hajrudin (prvi gradonačelnik Sarajeva za austrougarske okupacije od 1878- 1892.) u Posavini je dobio ogroman miraz ženidbom s Nurom Gradaščević.

Takođe, ženidbom Mahmuda Asafa, još jednog Fadil- pašinog sina, s Rasemom Uzunić, kćerkom Asim-ef. Uzunića, dodatno je uvećana vrijednost zemljišnih posjeda na kontu porodice Fadilpašić. Mahmud je bio agilni član Muslimanske narodne organizacije i prvi predsjednik Muslimanske centralne banke, kojeg je osmanlijska vlada odlikovala ordenom Medžidije IV reda.<< (H. Kamberović, ”Begovski zemljišni posjedi u BIH od 1878. od 1918.”, str. 322-326).

Naravno, navedena vjenčanja pomenutih Fadil-pašinih sinova nemaju dodirnih tačaka sa oduzetom zemljom na sanskom području.

Otkud Fadilpašićima zemljišni posjedi u Majkić Japri?

I prije krvavog pohoda Omer-paše Latasa (1850/51.), dvojica sarajevskih prvaka bili su Fadil-paša Šerifović i Mehmed-paša Babić. Svoje prijateljstvo učvrstili su dvostrukim vjenčanjem: Fatime Vasvije Fadilpašić s Edhemom-begom Babićem i Omera Nurudina Fadilpašića s Šemsom Babić. Fatima i Edhem imali su sina Hašima, koji je mlad umro i nije imao potomstva.

S obzirom na to da se u zemljišnim knjigama za Majkić Japru pojavljuje ime „Fadilpašić Saimehanuma udana Azabagić Sarajevo“, otkriven je trag u nepoznanici, otkud Fadilpašićima zemljišni posjedi u Majkić Japri?

Na kontu oduzete zemlje porodice Fadilpašić stajao je iznos od 183,90 dunuma (1 K. S.), koji je poštivajući pravilo de jure vlasnik proknjižen na konto porodice Azabagić. Oni su se na aktuelnoj tabeli našli na 91. poziciji.

Ko je porodica Azabagić?

>>Azabagići su stara ulemska porodica iz Tuzle, a za rodonačelnika smatra se Topal Osman-paša, koji je rodom iz Moreje sa otoka Krita. Kao posljednji valija Bosanskoga ejaleta (1861/65.) i prvi valija Bosanskoga vilajeta (1865/68. i 1868/69.) proveo je mnoge upravne, kulturne i privredne reforme. Potomci Topal Osman-paše su: Derviš Hasan-beg, Derviš Ahmed-beg, te Mehmed Teufik-ef. Azabagić.

Mehmed Teufik- ef. Azabagić rođen je u Tuzli 1838. godine. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u svom rodnom mjestu, a potom otišao na studije u Instambul. Studije je okončao 1868. godine i vratio se u zavičaj. U svom radnom vijeku obavljao je poslove imama, hatiba, vaiza i značajne funkcije u Islamskoj zajednici. Bio je upravitelj ruždije u Sarajevu a zatim u Tuzli, gdje je vršio i funkciju kadije.

Nakon okupacije Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske postavljen je za tuzlanskog muftiju, a nakon otvaranja Šerijatske sudačke skole 1887. godine postavljen je za prvog ravnatelja ove značajne vjersko-prosvjetne institucije, gdje je ostao do 1893. godine. Kao tuzlanski muftija, u namjeri spriječavanja masovnog iseljavanja Bošnjaka u Tursku nakon austrougarske okupacije, napisao je čuvenu „Risalu o hidžri“.

Funkciju reisu-l-uleme, Mehmed Teufik-ef. Azabagić obnašao je od 1893. do 1909. godne. Imenovan je 25. X 1893. godine, a svečana predaja mensure i ustoličenje bili su 20. XI iste godine. U mirovinu se povukao 1909., a na ahiret je preselio 22. V 1918. godine u osamdesetoj godini života. Ukopan je u haremu Jalske džamije u Tuzli, gdje mu se i sada nalaze nišani.<< (M. Pašić, ”Stare tuzlanske porodice”).

Tako je udajom hanume Saime Fadilpašić u porodicu Azabagić, jedna od najpoznatijih tuzlanskih porodica, postala vlasnik zemljišnih posjeda na sanskom području.

Otkud Sulejmanpašićima zemljišni posjedi u Dabru?

>>Sulejmanpašići su znamenita porodica iz Vesele kod Bugojna koja se ovim prezimenom prozvala po bosanskom veziru Sulejman-paši Imširpašiću (vezir 1815.-1818.). Sulejman-pašin otac zvao se Mustafa-paša, djed Ibrahim-paša, pradjed Gazi Osman-paša, a šukundjed Ali-paša. Sulejman-paša bio je oženjen sa Đulom Redžepašić, s kojom je imao četiri sina: Mustafa-pašu, Osman-pašu, Ibrahim-bega i Mehmed-bega. Kasniji Sulejmanpašići potomci su ove posljednje dvojice.

Sulejmanpašići su igrali značajnu ulogu u povijesti Bosne. U vrijeme pokreta za autonomiju 1831./32. godine bili su na strani sultana. U porodici Sulejmanpašić njegovala se predaja kako su oni potomci “ugledne turske kneževske porodice Kara Osman han zade, čiji je jedan odvjetak došao u Bosnu u šesnaestom stoljeću i stalno se nastanio u Bugojnu, osnovavši današnju plemićku porodicu Sulejmanpašića.<< (H. Kamberović, ”Begovski zemljišni posjedi u BIH od 1878. od 1918.”, str. 448-454)

Autor sve više rasvjetljava naš slučaj: >>Sulejman-beg Sulejmanpašić, Ibrahim-begov sin, oženio se udovicom Fatimom Fadilpašić i doselio u Sarajevo, gdje je jedno vrijeme obavljao dužnost općinskog savjetnika. Osim Sulejman-bega, u Sarajevo je doselio i Mustaj-beg Sulejmanpašić, koji se oženio Nurom Babić, kćerkom Mustafe-paše Babića.<< (H. Kamberović,”Begovski zemljišni posjedi u BIH od 1878. od 1918.”, str. 448-454)

Mustaj-beg je u Sarajevu dobio vrijedan poklon: >>Babića kula kod vijećnice sagrađena je oko 1800 g. uz odžak kadije Homarije, čijom se udovicom oženio Omerbeg Babić, otac Mustajpaše Babića. Kula ima prizemlje, kat i čatmu. Ženidbom je prešla kula na Mustajbega Sulejmanpašića. Danas joj je vlasnik Mehmed Karić.<<(H. Kreševljaković, Kule i odžaci u BIH”, str. 83).

Ako napravimo mali presjek navedenih porodičnih veza, dolazimo do sljedećeg zaključka: Fatima Fadilpašić, udovica Edhema-bega Babića, udala se nakon njega za Sulejman-bega Sulejmanpašića, dok se Nura Babić udala za Mustaj-bega Sulejmanpašića. Drugim riječima kazano, sestra Almaze Babić Kapetanović udala se za Mustaj-bega, a žena njenog brata za Sulejman-bega. Imajući u vidu činjenicu da je druga Almazina sestra, Šemsa Babić, bila udana za Fatiminog brata, Omera Nurudina Fadilpašića, proističe zaključak da su porodice Sulejmanpašić i Fadilpašić do zemljišnih posjeda u Majkić Japri i Dabru došle zahvaljujući ženidbeno/udajbenim vezama sa porodicom Babić.

Kako je prethodni vlasnik oduzete zemlje u Majkić Japri i Dabru bila Almaza Babić Kapetanović, nasljednica tih posjeda iza prvog muža Mehmed-paše Bišćevića, rađa se jedina logična teza da su dio ostavštine iza Almaze naslijedili potomci njenih sestara.

Kamberović se bavio identičnom problematikom i došao je do sljedećeg zaključka: >>U kotaru Sanski Most znatna kmetska selišta posjedovao je Sulejman-beg Sulejmanpašić. ABiH, ZVS, 197766/1907 (Bezirksamt Sanski Most, Zahl. 11055 ex 1907, 29. November 1907.). (Usporedi Bošnjak , br. 43, 24. 10. 1907., str. 2.) U istim mjestima u kotaru Sanski Most (u Dabru i Majkić Japri) krajem Prvog svjetskog rata znatne komlekse beglučkog zemljišta (15.054,835 dunuma) posjedovale su Senija Azapagić i Samija Azapagić, rođena Fadilpašić, pa se može sa razlogom pretpostaviti kako su ovi posjedi izvorno vlasništvo porodice Fadilpašić, te da su udadbenim vezama prešli u vlasništvo porodice Sulejmanpašić (ženidbom Sulejman-bega s Fatimom Fadilpašić) i Azapagić.<< (H. Kamberović,”Begovski zemljišni posjedi u BIH od 1878. od 1918.”, str. 448-454)

Kamberović nam je podario jedan vrijedan podatak. Samija (rođ. Fadilpašić) Azabagić i njena kćerka Senija posjedovale su, pored pomenutih kmetskih selišta u Majkić Japri, još 15.054,835 dunuma beglučkog zemljišta u Majkić Japri i Dabru. Međutim, razlika između teza je u tome što Kamberović pogrešno smatra da su navedeni posjedi bili izvorno vlasništvo Fadilpašića.

Jedini vlasnik tih zemljišnih posjeda iz pomenute porodice bila je Samija Azabagić, potomka Šemse Babić i Omera Nurudina Fadilpašića. Na drugoj strani, autor opet navodi podatak da su Sulejmanpašići do posjeda na sanskom području došli zahvaljujući ženidbenim vezama sa porodicom Fadilpašić („ženidbom Sulejman-bega s Fatimom Fadilpašić“). Sulejman-beg je u miraz dobio pomenute zemljišne posjede od svoje žene, Fatime Fadilpašić, ali je ona taj pokolon naslijedila iza prvog muža Edhema-bega Babića.

Također, Sulejmanpašići su do navedenih posjeda došli zahvaljujući ženidbenoj vezi sa Babićima, jer je Almazina sestra Nura bila udana za Mustaj-bega Sulejmanpašića. U zemljišnim knjigama za Dabar navodi se ime vlasnika oduzete zemlje: >>Omer-beg (Mustaj-beg) Sulejmanpašić (3.532,92 dunuma; 4 K. S. i 2 slučaja 1948.)… Omer-bega su naslijedili punodobni sinovi Muhamed-beg i Mustaj-beg, malodobni sin Mahmut i punodobna kćerka Teufika.<< (H. Kamberović, ”Begovski zemljišni posjedi u BIH od 1878. od 1918.”, str. 451)

U izvornom dokumentu pominje se i druga nasljednica- „Sulejmanpašić Meleć-hanuma udana Mutavelić Sarajevo“ (135,13 dunuma; 1 K. S.). Meleć-hanuma je kćerka Mustaj-bega i Nure (rođ. Babić) Sulejmanpašić, a udala se za Džafer-bega Mutevelića iz Sarajeva. Mustaj- beg i Nura imali su još jednu kćerku, Zehra-hanumu (udana za Salih-ef. Aličehića i preudana za Derviš-bega Brankovića). Zehra se ne pominje kao naseljednica u sanskom području. (H. Kamberović,”Begovski zemljišni posjedi u BIH od 1878. od 1918.”, str. 451).

Dakle, Omer-beg Sulejmanpašić i Meleć-hanuma (rođ. Sulejmanpašić) Mutevelić nisu po majci Fadilpašići, nego su Babići. Poštujući pravilo de jure vlasnik, stečene pozicije na aktivnoj tabeli oduzete zemlje nisu se promijenile. Sulejmanpašići zauzimaju 18. poziciju, dok se Mutavelići nalaze na 111. poziciji…

Ko je porodica Mutevelić?

>>Njeno porijeklo vodi iz sigurno najstarije sarajevske porodice, čiji korijeni sežu u duboku prošlost, prvu polovinu XVI stoljeća. Naime, pri nastanku vakufa određuje se mutevelija koji će brinuti o toj instituciji, a njegova dužnost je najčešće nasljedna i pripada njegovim potomcima, o čemu je najbolji primjer upravo najveći sarajevski vakuf, Gazi Husrev-begov, i porodica Mutevelić. Ona vodi direktno porijeklo od Murad-bega Tardića, vojvode i druga Gazi Husrev-begova te prvog mutevelije njegovog vakufa.

Jedan od znamenitijih i zaslužnih mutevelija Gazi Husrevbegova vakufa u Sarajevu bio je Mehmed Redžai- ef. koji je vršio dužnost mutevelije od 1223-1247. (1808-1831.). Na dužnosti mutevellije naslijedio ga je stariji sin Mehmed- ef. Mutevelić i tu dužnost vršio je od 1248-1269. (1832-1852.)

Tako je on postao rodonačelnik sarajevske porodice Mutevelić, koja se na osnovu kontinuiteta tevlijeta kao prezime pojavljuje sredinom XIX stoljeća. Dužnost mutavelije Gazi Husrev-begova vakufa, Mehmed- ef. obavljao je od 1840. pa do smrti 1853. godine. Nakon Murat-bega Tardića, Mehmed- ef. bio je jedini mutevelija ukopan u haremu Begove džamije. Imao je tri sina: Mustafa-agu, Mula Ibrahima i Abdullaha. Mehmed- ef. je na tevlijetu naslijedio brat hadži Ahmed Asim-beg Mutevelić (mutevelija Gazi Husrev-begovog vakufa od 1855-1885. godine).

U dostupnoj literaturi susrećemo mnoga imena poznatih pripadnika roda Mutevelića: Mehmed Behdžet-bega, koji se 1901. godine odrekao dužnosti mutevellije, a naslijedio ga je brat Hasan Hamdi-beg, Zuhru (udanu za Muhameda- ef. Čurćića), dr. Mustafu-bega (poslanika u skupštini BIH), Asim-bega (mutevelija Gazi Husrev-begovog vakufa od 1921-1956 i gradonačelnik Sarajeva od 1929- 1935.) i druge.<< (M. Hadžijamaković, ”Hadži Ahmed Asimbeg Mutevelić”, Anali GHB biblioteke, knjiga XI i XII, str. 79; ”Mutevelije Gazi Husrefovog vakufa i pravo na tevlijet”)

Nasljedstvo Almaze Babić Kapetanović iza izvornog vlasnika zemljišnih posjeda (kmetskih selišta i begluka), Mehmed-paše Bišćevića, u ukupnom zbiru iznosilo bi najmanje: 70.917,025 dunuma; 374 K. S.; 19 slučajeva 1948.; (= Kapetanović- 52.010,24 dunuma, 368 K. S.; 17slučajeva; Azabagić- 183,90 dunuma, 1 K. S. + 15.054,835 dunuma; Sulejmanpašić- 3.532,92 dunuma, 4 K. S., 2 slučaja 1948.; Mutevelić- 135,13 dunuma, 1 K. S.).

Na osnovu priloženih podataka može se zaključiti da je nasljedstvo iza Almaze Babić Kapetanović podijeljeno na sljedeći način: muževa porodica (Kapetanovići) dobila je vrijednost od 73,34%, a potomci od brata i sestara (porodice Sulejmanpašić, Azabagić i Mutevelić) iznos od 26,66% zemljišnjih posjeda.

Na kraju se mora konstatirati da su iza Almaze Babić Kapetanović ogromno prostranstvo na sanskom području naslijedile četiri ugledne porodice. Nažalost, direktni potomci Mehmed-paše Bišćevića iza svog pretka naslijedili su samo mrvice njegovog bogatstva.

Naredni blog u utorak 20h: ” Vlasnici sanske zemlje- Đumišići” …



Share.

1 komentar

  1. Hvala Vam puno na ovom tekstu
    Moja porodica je pretrpila silne i ljudske i imovinske gubitke.Moj rahmetli otac bio je Tarik Sulejmanpasic, rodjen u Kuli na Bembasi koju spominjete, a koja je restitucijom dospjela u ruke Karica.Otac mu je Mahmut ( u tekstu ga pominjete kao maloljetnog sina Omer Bega Sulejmanpasica). Moj djed je nestao nakon 1945, bio je obrazovan, bogat i nepodoban tadasnjem rezimu, a od bogatstva, sem skromnih pric,a nije ostalo vise nista. Srdacno Vas pozdravljam!
    Larisa Sulejmanpasic Selimovic

Leave A Reply