Asisitvna tehnologija je zbirni naziv koji uključuje asistivna, adaptivna i rehabilitaciona sredstva za osobe s invaliditetom. Takođe uključuje proces izbora, pronalaženja i korištenja tih sredstava. (Wikipedia, 2012)
Asistivna tehnologija obuhvata instrumente, aparate, sredstva i uređaje koje učenici sa teškoćama u razvoju koriste da bi obavili zadatke koje inače ne bi mogli da obave. Uz to, asistivna tehnologija obuhvata i alatke pomoću kojih te zadatke mogu da obave lakše, brže i bolje.
Ti instrumenti mogu da budu industrijski proizvodi ali mogu da potiču i iz domaće radinosti – od jednostavnih hvataljki za olovku, do skupocjene opreme kao što su računari.
Asistivna tehnologija je korisna svakom učeniku koji bez pomoći ne može da obavlja životne funkcije i nalazi svoju primjenu u različitim oblastima života: školovanju, korištenju slobodnog vremena, sportu… ili konkretnije: u oblačenju i ishrani, u omogućavanju i/ili poboljšavanju komunikacije, u učenju, pomaže da bolje vide ili čuju, u čvrstom i sigurnom držanju predmeta, u igranju i bavljenju rekreativnim aktivnostima, u upravljanju
aparatima, kao što su televizor, radio, računar ili svjetlosni izvori…
Ono što je bitno a to je pravilan odabir asistivne tehnologije jer ona pomaže i utiče na djecu sa teškoćama u razvoju, doprinosi njihovom učenju, pospješuje samostalnost ali i samopouzdanje.Adekvatno odabrana i korištena asistivna tehnologija može snažno da utiče na djecu sa teškoćama u razvoju, doprinoseći njihovom učenju, samostalnosti, samopouzdanju i poboljšanju kvaliteta života.
Asistivna tehnologija koja koja se može koristiti kod teškoća sa pisanjem
Asistivna tehnologija se može koristiti kada učenik ima poteškoća sa motornim aspektima pisanja ili sa sastavljanjem pisanog teksta. U oba slučaja, savjet, kao i podršku mogu da pruže učitelji, logopedi i AT tehničar.
Sredstva asistivne tehnologije koja pomažu učenicima u vezi sa motornim
aspektima pisanja su:
– obična ili hemijska olovka
– olovka ili hemijska olovka sa adaptivnom hvataljkom
– prilagođeni papir sa podebljanim linijama
– iskošena ploča za dobijanje nagnute površine pisanja
– prethodno napisane riječi/fraze
– šabloni/graničnici
– računar sa softverom za obradu teksta.
Za savladavanje i pomoć u čitanju mogu se koristiti:
– standardni tekstovi
– promjene u veličini slova, razmaku i boji teksta, boji pozadine
– knjige prilagođene za lakše okretanje stranica
– korištenje slika – simbola uz tekst
– glasovni elektronski aparati ili softveri koji “izgovaraju” komplikovane riječi
– elektronske knjige
Tu bih još navela i Color Qwerty tastaturu – to je tastatura sa većim tasterima različitih boja. Jedna boja se koristi za određenu grupu znakova, kao npr. tamno plava za suglasnike, svijetlo plava za samoglasnike, narandžasta za znakove interpunkcije…
Tastatura je namijenjena osobama sa intelektualnim teškoćama i osobama sa tjelesnim smetnjama.
Učeniku koji ima probleme sa vidom, ali još uvek može njime da se služi,možemo da povećamo slova ili da pojačamo kontrast između teksta i pozadine, treba koristiti knjige štampane krupnijim slovima, diktafon, lupu i naravno obezbijediti da takva osoba sjedi u prvom redu.
Ako je učenik slijep i uopšte ne može da koristi štampani materijal, potrebno je da materijal bude obezbeđen u audio formatu ili odštampan na Brajevom pismu. Osobe oslabljenog vida se uvijek oslanjaju na svoja druga čula a ponajviše na čulo dodira i čulo sluha. Zato u razgovoru sa ovim osobama trebamo da govorimo jasno, čisto i razgovijetno. Prostorije u kojima borave osobe oštećna vida treba da su dobro osvijetljene a prostor treba da je siguran za kretanje.
Ukoliko se radi o djetetu oštećena sluha ono treba da sjedi u prvom redu,da sjedi na centralnom mjestu u krugu da može vidjeti pokrete usana nastavnika, predavača, svojih vršnjaka. Kod ove djece možemo koristiti svjetlosni signal na računaru, pojačalo za telefon, signalne uređaje (npr. pejdžer), infracrveni signal…
Igra je jedan od veoma bitnih faktora za razvoj i napredak djeteta. Svakom djetetu treba omogućiti da se odmara i igra a to se može postići na nekoliko načina, koristeći:
– igračke opremljene čičak-trakama, magnetima, hvataljkama, i sl.
– igračke prilagođene za rukovanje jednim prekidačem
– adaptirana sportska oprema (npr. svjetleća ili zvučna lopta)
– adaptirana sportska oprema (tricikli za odrasle, kolica za sportske
igre, planinarenje, jahanje, plivanje)
– adaptirane društvene igre (taktilne domine i sl.)
– univerzalne trake ili kaiševi za držanje flomastera
– modifikovani pribor (gumeni pečati, roleri, četkice)
– naslon za ruke za crtanje, slikanje, pisanje (npr. Ergo Rest)
– elektronska pomagala za upravljanje TV, video, CD uređajima
– kompjuterske igrice
Informacije o asistivnoj tehnologiji moraju postati dostupne svima, a posebno nastavnicima, učenicima i roditeljima. Neophodno je povećati svijest o mogućnostima i promjenama koje nove asistivne tehnologije unose u obrazovanje.
Piše: mag defektolog-logoped Edita Baković
Sljedeće sedmice: Mucanje (balbuties)
KOMENTARI