instant fap
NaslovnicaBlog

Edita Baković: Kako prepoznati govorno-jezičke poremećaje?

Edita Baković: Kako prepoznati govorno-jezičke poremećaje?

MOŽETE POSUMNJATI DA DIJETE IMA OŠTEĆENJE SLUHA ako od 1 do 12 mjeseca se ne trza, ne trepće na iznenadni jači zvuk, ne mijenja aktivnost na zvuk, sve manje guče i ne počinje da brblja, ne okreće se prema izvoru zvuka, ne privlače ga zvučne igračke, vrlo oskudno brbljanje ili uopšte ne brblja, ne imitira zvuk, ne odaziva se na ime, nema niti jednu riječ. Od 2 do 3 godine je nezainteresovano za govor i zvuke, govor se ne razvija, dijete ne razumije govorne naloge ako nisu praćeni gestom, mimikom ili pretjerano obraća pažnju na usta sagovornika.

Od 4 do 6 godina izmijenjena je melodija rečenice, nepravilno naglašavanje pojedinih riječi i rečenica,govor se deformiše, gube se ili oštećuju suglasnici, djeca često ne razumiju govor i zapitkuju, radio i televiziju puštaju suviše glasno. Dijete postaje nepažljivo, tvrdoglavo ili se povlači u sebe.

MOŽETE POSUMNJATI DA DIJETE IMA ALALIJU ako ne govori i ne razumije govornu poruku, nezainteresovano je za govornu komunikacju. Govor koji čuje oko sebe liči na šum iz kojeg nije u stanju da izdvoji pojedine glasove i riječi niti da shvati smisao verbalne poruke. Njegova frustracija i ponašanje proizilaze iz nemogućnosti komunikacije. Dijete ne percipira govor sredine, nije u stanju ni da ga razvije iako ne postoje nikakve neurološke niti anatomske smetnje na perifernim govornim organima. Komunicira gestovima, dijete je povučeno, plašljivo, plačljivo sa povremenim vrištanjem i ispoljava stalni nemir.

MOŽETE POSUMNJATI DA DIJETE IMA DISFAZIJU ako ima oskudan riječnik, rečenica je kratka, ako ne izgovara veći broj glasova, ne pravi razliku između sličnih glasova. Teško usvaja riječi koje izražavaju apstraktne pojmove. Ne koristi ili pogrešno upotrebljava gramatičke kategorije (rod, broj, padež, vrijeme), govor je u cjelost nerazumljiv. Sa tretmanom treba otpočeti  u što ranijem uzrastu dok je plastičnost dječijih moždanih funkcija najveća.

MOŽETE POSUMNJATI DA DIJETE MUCA ako u periodu od 2 do 4 godine (fiziološko mucanje) ponavlja početne glasove, slogove ili riječi, zastajkuje, oklijeva ili produžava glasove. Ako nakon tog perioda ponavlja glasove, slogove ali ne i riječi, uočava se napetost ali dijete nije svjesno svojih govornih teškoća. Ako postoji mišićna napetost cijelog tijela, posebno govornih organa, dijete počinje da se boji govora, razvija svijest o sebi kao o osobi koja muca, javljaju se tikovi i odbrambeni pokreti, ako mucanje ima povratni uticaj na psihu djeteta. Ako je problem prisutan više od dvije nedjelje i ako ste kod djeteta primijetili bilo koji od navedenih oblika mucanja potrebno je da odmah potražite savjet logopeda.

 

MOŽETE POSUMNJATI DA DIJETE IMA DISLALIJU ako dijete ne izgovara neke glasove (omisija), zamjenjuje nerazvijen glas glasom koji ima (supstitucija) ili glas odstupa od normalnog kvaliteta (distorzija – iskrivljen izgovor glasa). Veoma je važno početi tretman jer se pogrešno naučeni model izgovora određenog glasa mnogo teže koriguje nego nepostojeći model.

MOŽETE POSUMNJATI DA DIJETE IMA POREMEĆAJ ČITANJA – DISLEKSIJU ako je prisutno premiještanje, zamjenjivanje, izostavljanje, dodavanje slova ili slogova u okviru pročitane riječi i teksta, nemogućnost dovođenja u vezu štampanog i pisanog slova, zapamćivanja slova, ne poznavanje velikih slova, tačne identifikacije slova sličnih po obliku, odvojeno čitanje slovo po slovo ili riječ po riječ, zastoj pred početak riječi, prekid višesložnih riječi, ne poštivanje ortografskih pravila (zarez, tačka), preskakanje redova, pogrešno shvatanje teksta ili apsolutna nemogućnost razumijevanja pročitane riječi ili teksta.

MOŽETE POSUMNJATI DA DIJETE IMA POREMEĆAJ PISANJA – DISGRAFIJU ako je prisutna loša vizuelna memorija i diskriminacija, pogrešno oblikovanje slova, nedovoljno uočavanje slova sličnih po obliku, loša prostorna orjentacija, izokretanje slova na suprotnu stranu, izokretanje gore-dole, sa lijeva na desno.

Kašnjenje u razvoju govora kao govorni poremećaj ima sledeće osobine:

*       kašnjenje je većeg stepena

*       poremećen je razvojni red

*       postoje i drugi udruženi poremećaji

*       u porodici mogu postojati osobe sa govornim poremećajem

*       dijete ima neku od bolesti koja može da ugrozi govorno jezički razvoj (oštećenje sluha)

Poseban oprez treba da izazove situacija kada poslije normalnog govora dođe do zastoja u njegovom razvoju ili kada dijete gubi već stečene govorne sposobnosti. Uzroci ovih poremećaja mogu biti različiti, a potiču od sredine u kojoj ono živi ili nasljeđa. U svim slučajevima govornog poremećaja potrebno je obratiti se logopedu koji će sprovesti dijagnostičku obradu i odrediti odgovarajući tretman.

Piše: mag defektolog-logoped Edita Baković

Sljedeće sedmice: Posebne sposobnosti djece sa autizmom – autistic-savant

KOMENTARI