Međutim, stvari u vezi s Kamengradom stoje posve drukčije: nit su Kamengrad Osmanlije osvojile 1463. godine (to je legenda u vezi s kojom se historičari listom slažu da nema povijesno utemeljenje), nit ga je od njih branila bosanska vojska, nit je u vrijeme osvajanja bio u granicama bosanske države.
Piše: Mahir SOKOLIJA
“Neprilično je organizirati proslavu u znak sjećanja na pripadnike jedne okupatorske vojske, a posebno na lokaciji Donjeg Kamengrada, gdje su 1463. zbog imperijalnih interesa Osmanskog Carstva ginuli i osmanski i bosanski vojnici. Turska vlada je na tom mjestu podigla spomenik osmanskim vojnicima, a naše vlasti nisu podigle spomenik bosanskom kraljevstvu”, kazao je Enes Kurtović, član Odbora Naše stranke Sanski Most.
Na komentare kamengradske proslave tekstom objavljenim na portalu Buka nadovezao se i Dragan Bursać. “Paradoksalno, ali isti je to onaj Bošnjak što se kune u hiljadugodišnje bosansko kraljevstvo, u Kulina Bana, u Husein-kapetana Gradaščevića, u Tvrtka… Ista je to faca, koja ubjeđuje neistomišljenike u bosančicu, u bosanski jezik, u bogumilstvo… jednom riječju u državotvornost bosansku još u Srednjem vijeku. I to bi bilo u redu, velim, da se taj nabrijani Bošnjak baš ovih dana nije ispišao po Bosanskoj državi, po Tvrtku i ostalim kraljevima bosanskim, čiju je vladavinu upravo dokusurio turski konkvistador”, napisao je Bursać.
Međutim, stvari u vezi s Kamengradom stoje posve drukčije: nit su Kamengrad Osmanlije osvojile 1463. godine (to je legenda u vezi s kojom se historičari listom slažu da nema povijesno utemeljenje), nit ga je od njih branila bosanska vojska, nit je u vrijeme osvajanja bio u granicama bosanske države. Ovu su krajišku utvrdu, koja je u vrijeme njezinog pada pripadala Hrvatskoj, Osmanlije zauzele tek 1503. godine. Bilo je to tačno stotinu godina nakon što su je Hrvati preoteli od srednjovjekovne bosanske države, u čijem je sastavu Kamengrad bio kratko, samo od 1374., kada ga je osvojio Kralj Tvrtko I.
A sve i da stvari gledamo iz perspektive legende po kojoj je osobno Fatih, i to nakon jedanaest godina osmanske opsade, 1463. godine zauzeo Kamengrad, to ni tada nije bila bosanska tvrđava i nisu je branili Bosanci. Naprotiv, tu su tvrđavu četrdeset godina poslije pada Bosne u osmanske ruke osvojili Bošnjaci na čelu s tadašnjim bosanskim sandžak-begom Gazi Skender-pašom, istim onim koji je u Sarajevu izgradio nakšibendijsku tekiju koncem 15. stoljeća na mjestu današnjeg Kulturno‑sportskog centra Skenderija. Dakle, a to možda jeste malo paradoksalno, Kamengrad Osmanlije nisu osvojila od bosanske srednjovjekovne države, već su ga vratile u granice bosanskog teritorija. A da paradoks bude malo veći, u njegovom su zauzimanju mahom sudjelovali Bošnjaci. Pod osmanskom zastavom doduše, ali s druge strane nisu bili ljiljani, već hrvatske šahovnice i mađarski križevi.
KOMENTARI