Mogu se nabaviti i u drugim periodima godine, ali njihova prava sezona je od aprila do kraja jula, kada su najukusnije.
One su bogat izvor fenola, a to je bitan antioksidant koji pomaže u zaštiti ćelijskih struktura, srca, a djeluje i antikancerogeno. Zahvaljujući ostalim svojim sastojcima (a to su: vitamin C, mangan, vlakna, vitamin B5, vitamin B6, vitamin K, magnezijum i dr), jagode su djelotvorne u zaštiti od degeneracije mišićnog sklopa, artritisa, kao i za očuvanje opšteg zdravlja.
U svijetu postoji oko 600 vrsta jagoda, koje se razlikuju po veličini, ali im je svima zajednička jarka crvena boja sa sitnim sjemenkama koje probijaju površinu, kao i mala zelena kapa od lišća, koja podsjeća na minijaturnu krunu. Pored domaćih, postoje i jagode koje rastu u divljini. Divlje jagode su mnogo sitnije od domaćih, a imaju donekle drugačiji intenzivan ukus.
U kulinarstvu možete da eksperimentišete: dodajte isjeckane jagode u zelenu salatu. Stavite sloj isjeckanih jagoda, sloj borovnica i običan jogurt u čašu i napravite laki desert. Pomiješajte isjeckane jagode sa cimetom, limunovim sokom i javorovim sirupom i ovim namazom premažite palačinke.
Zbog svih ovih nevjerojatnih svojstava iskoristite priliku za vrijeme sezone jagoda i konzumirajte ih čim više. Najbolje je da budu svježe, domaće proizvodnje, što vam donekle garantira da nisu pretjerano tretirane sredstvima protiv njihovog propadanja.
KOMENTARI