“Presuda Mladiću je posebno važna, ali njena prava funkcija je vremenom izgubljena. Ona je trebala da bude upozorenje, opomena i prijetnja onima koji bi mogli biti njegovi sljedbenici. Presuda je trebala biti način da se ideologija zločina, genocida i etničkog čišćenja osudi, presudi i kazni“
Piše Nedim Hasić
Danas, 22. novembra, gotovo cijeli Prijedor će biti ispred televizora i pratiti presudu u Haagu. Sudsko vijeće Haškog tribunala izreći će je bivšem generalu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću. Optužen je za genocid i zločine protiv čovječnosti počinjene u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.
Za žrtve koje su preživjele ljeto 1992. godine u Prijedoru ovo je posljednja šansa da se na Sudu dokaže ono što one tvrde godinama. U tom je gradu počinjen genocid. U Prijedoru je od kraja aprila 1992. godine do okončanja rata ubijeno i nestalo 3.173 civila. Protjerano je 53 hiljade ljudi.
Ratko Mladić je prvi put optužen u julu 1995. godine. Sve do maja 2011. godine skrivao se da bi bio uhapšen u Srbiji i prebačen u Haag. Suđenje je počelo godinu dana kasnije. Tužilaštvo tvrdi da je Mladić bio dio udruženog zločinačkog poduhvata u sklopu kojeg su počinjeni brojni zločini nad Bošnjacima i bosanskim Hrvatima u periodu oo 1992. do 1995. godine, uključujući genocid, progone, istrebljenja, ubistva, deportacije, nečovječna djela, terorisanje, protupravne napade na civile i uzimanje talaca.
Tijekom suđenja Mladiću, Tužilaštvo se posebno zadržalo na slučaju Prijedora, jedne od šest općina u kojima su, prema optužnici, zločini dosegli razmjere genocida. Klimaks etničkog čišćenja u općini Prijedor odigrao se između 20. i 25. jula 1992. godine, kada je na devet lokacija ubijeno blizu 1.000 ljudi čija su tijela pronađena u masovnim grobnicama Tomašica i Jakarina kosa.
Oni koji su preživjeli napad, bili su kasnije zatočeni u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje, kroz koje će do septembra 1992. godine proći više od 23.000 muslimana i Hrvata.
Ratni komandant bosanskih Srba optužen je i za genocid počinjen u Srebrenici, gdje je u julu 1995. ubijeno više od 8000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Mladića optužnica tereti i za opsadu Sarajeva, koja je trajala 44 mjeseca i u kojoj je ubijeno više od 10.000 ljudi. Od toga hiljadu djece.
Ratko Mladić uhapšen je u maju 2011. godine, nakon 12 godina skrivanja, u okolini Lazarevca u Srbiji i izručen Hagu. Suđenje mu je počelo u maju 2012, a okončano 15. decembra 2016. godine.
Iako je to posljednje suđenje nekom od visokih vojnih dužnosnika bosanskih Srba koje će, gotovo sigurno, okončati osuđujućom presudom, samo rijetki vjeruju da će presuda iz Haaga doprinijeti pomirenju i relaksiranju odnosa. Kako unutar BiH, tako i između ove zemlje i Srbije. O tome je, prilikom svoje posljednje posjete Sarajevu u ulozi glavnog haškog tužitelja, novinarima govorio prije deset dana Serge Brammertz.
On je kazao kako ga posebno zabrinjava glorificiranje ratnih zločinaca u regiji.
“Ova težnja glorificiranja ratnih zločinaca u regiji je glavni problem. Već nekoliko godina gledamo kako su neke osobe osuđene kao ratni zločinci prihvaćene kao heroji. To je, naravno, potpuno neprihvatljivo iz ugla principa te predstavlja uvredu za žrtve i preživjele. Stvarno mi je teško shvatiti zašto se to dešava i kako neko ko je tokom rata ubijao civile i ko je odgovoran za protjerivanje cijelih porodica iz njihovih domova te ko je odgovoran za ubistva zarobljenika može biti prihvaćen kao heroj”, istakao je Brammertz.
„Bez obzira kako presuda bude glasila, ne treba gajiti iluzije da će ona promijeniti političke odnose u Bosni i Hercegovini. Jedni će je osporavati, drugi se pozivati na nju, ali je nepobitna činjenica da je zaostavština Mladića u vidu Republike Srpske opstala. Iz toga proizilazi i pitanje da li presude za počinjene ratne zločine uopšte donose bilo kakvu satisfakciju žrtvama i njihovim porodicama?“, kaže za Stav historičar Jasmin Medić.
Za Bošnjake i Hrvate dileme nema. Ratko Mladić je ratni zločinac i pitanje je samo koliko će godina zatvora dobiti i hoće li biti presuđen za genocid.
“Presuda Mladiću je posebno važna, ali njena prava funkcija je vremenom izgubljena. Ona je trebala da bude upozorenje, opomena i prijetnja onima koji bi mogli biti njegovi sljedbenici. Presuda je trebala biti način da se ideologija zločina, genocida i etničkog čišćenja osudi, presudi i kazni“, tvrdi za Stav novinar i dugogodišnji istraživač ratnih zločina, Mehmed Pargan.
„Nažalost, čekajući presudu 22 godine ideologija zločina je dobila status legitimne ideologije na kojoj je podignuta nova generacija djece, oživljena generacija političara i sljedbenika Mladića i Karadžića. Presuda 25 godina poslije Zvornika ima samo simboličku vrijednost. Ona je tek satisfakcija koju su žrtve čekale četvrt stoljeća. Rezultati genocida nažalost ostali su. Ostala je ideologija koja je podloga aktualnoj politici, koja bez prestanka radi na rušenju BiH.“
S druge strane, za većinu Srba, on je ili ratni heroj ili nevina osoba kojoj se nepravedno sudi u Haagu. Tu tvrdnju temelje uglavnom na presudama. Haški tribunal je u 24 godine djelovanja optužio 160 osoba za ratne zločine. Velika većina bili su upravo Srbi. “Ratko Mladić je za nas heroj i to se neće promijeniti ako sud dokaže suprotno!”, poručuju stanovnici Mladićevog rodnog sela Božanovići, sedamdesetak kilometara istočno od Sarajeva, koje je ovih dana prepuno novinarskih ekipa iz zemlje i svijeta.
„Slučaj Mladić već utiče na odnose Bosne i Hercegovine i Srbije. I to već godinama. Teško je sada procijeniti da li su veći zločin počinile Mladićeve jedinice ili oni koji 25 godina Mladića nisu kaznili. Beograd je u tom periodu relativizirao svoju odgovornost za agresiju. Presuda u ovom trenutku nema potencijal da promijeni te odnose. Ranije je to bilo moguće. Nova generacija je već kontaminirana a Haag okarakteriziran kao sud protiv Srba. Time je legitimizirana uloga Srbije kao spasioca Srba u Bosni. U tome je kljucni problem“, tvrdi Mehmed Pargan.
Nakon presude Mladiću, sud u Haagu će donijeti presudu šestorici optuženih bosanskih Hrvata i tako okončati svoj rad.
Suđenje Ratku Mladiću trajalo je 47 mjeseci, od maja 2012. do aprila 2016. godine. Prvi put u sudnici Haškog tribunala Mladić se pojavio u julu 2011. godine. Ovaj predmet smatra se najtežim i najskupljim u historiji rada suda. Prema nekim procjenama, suđenje je koštalo osam miliona eura. I konačno okončano u srijedu, 22. novembra.
KOMENTARI