instant fap
NaslovnicaUncategorized

PUSTI (NAPUŠTENI) GRAD (I)

PUSTI (NAPUŠTENI) GRAD (I)

Vijest koja je prošle sedmice prostrujala cijelom Bosnom o odlasku iz naše napaćene zemlje trajala je veoma kratko. Globalno kazano to više i nije neka vijest kad se države napuštaju. Glavna je vijest koje će države primiti one koji su u bijegu pred problemima rata ili u borbi za egzistenciju i neku bolju zamišljenu budućnost. U veliku se tragediju pred očima svjetske javnosti pretvorila izbjeglička kriza u Siriji.

Migracije su stare koliko i ljudska civilizacija… Istovremeno, nikada u istoriji nije bilježen tako neciviliziran i krajnje ksenofobičan odnos prema onima koji zapravo živu glavu spašavaju pred katastrofama građanskih ratova. Praktično je jedan od najstarijih naroda na Bliskom istoku odlučio svoje sigurno mjesto pod suncem potražiti negdje drugdje. Za 71 ugušena Sirijca u kamionu na Mađarsko – Austrijskoj granici ta bolja budućnost nikad neće doći.

Sve je počelo američkim spašavanjem svijeta od diktatora Sadama Huseina koji je „opasnim oružjem“ za masovno uništenje bio prijetnja cijelom svijetu. Kasnije se ispostavilo da to oružje nikada Iračani nisu ni posjedovali. Prije Sadama su Ameri zajedno sa Talibanima spašavali Afganistan od Rusa. Pa kad su dobrano Afganistance umorili i odvratili snažnu sovjetsku armiju, Ameri onda udare spašavati svijet od dojučerašnjih partnera (Talibana). Već trideset godina spašavaju Afganistance od njih samih, ako ikoga više imaju i u ovoj državi spašavati. Danas su u ulozi spašavanja Sirijaca. Vidjet ćemo hoće li se od ovih arapskih nesretnika iko spasiti??? Danas je jedino dilema ko je na redu da ga Ameri i židovi „spašavaju“?

Sa globalnih ćemo se ipak vratiti lokalnim migracionim temama. Sanski Most se veoma često pominje u kontekstu snažnih demografskih kretanja. Čak se ide dotle da se stvarni odlasci iz Sanskog Mosta poistovjećuju sa katastrofom rata.

teskt sa interneta

U novinarskom prilogu o odlascima iz Bosne i Hercegovine ugledna Mirhunisa Komarica je prenijela vijest kako je Bijeljinu napustilo 2 000, Bihać 125, Tomislavgrad 500, a između ostalih i naš grad je napustilo 2 300 porodica ili ukupno 7 000 stanovnika. I sve se to desilo prema medijskim napisima u posljednjih godinu i pol dana.

https://soundcloud.com/inmedia-ba/izjava-mirhunisa

Nakon što smo od g. Mirhunise zatražili izvor podataka o odlasku iz BiH ona je dala odgovor da su podaci uglavnom prikupljani od predstavnika Mjesnih zajednica i iz nadležnih općinskih službi. Interesantno je da cijenjena Mirhunisa zapravo u svome opširnom odgovoru govori o Aneksu 7. Dejtonskog sporazuma što zapravo znači da je riječ o povratku svih na svoje. Niko ni ne tvrdi da je Sanski Most kao privremeno tranziciono središte napustilo i preko 50 000 povratnika u manji BH entitet. Očito je neko ove podatke zlonamjerno iskoristio da se stvara negativna slika o našem gradu i lokalnoj vlasti koja se od 1995. bavi osiguranjem smještaja za veliki broj izbjeglica i raseljenih lica.

Niti Aneksa 7. a ni Dejtonskog sporazuma nije bilo u bivšoj Jugoslaviji kad je naš grad od popisa 1981. do popisa 1991. napustilo preko 2 000 rođenih Sanjana. Nije tada bilo na vlasti SDA, Kambera, Mustafe, Sanjina… Interesantno je da su u tom istom desetogodišnjem periodu između dva popisa Cazin i Bihać povećali broj stanovnika za preko 5 000. Jasno se da zaključiti da je ekonomski a i politički udar na Sanski Most i njegove građane krenuo puno ranije a nije potrebno dokazivati koji su politički centri crtali karte i pravili demografske planove. Na kraju i prijeratni odlazak na privremeni rad u zemlje EU niko nema pravo smatrati trajnim odlaskom i na taj način otpisati vlastite građane.

popisa 81 i 91

 

Kada bi dinamika napuštanja Sanskog Mosta bila istinita naš bi grad 2020. imao manje 20 000 stanovnika, a 2025. bi u cijelosti bio ispražnjen.

Ako je iz našeg grada otišlo 2 300 porodica sa preko 7 000 članova to bi onda značilo da nije istina podatak statističkog zavoda BiH o odlasku sa preko 70 % udjela mladih. Kod nas izgleda odlaze stari sa već formiranim porodicama. Ako odlaze???

slika - safić

U izvornom tekstu je navedeno da su glavni izvor ovih informacija kojima se i Mirhunisa poslužila zapravo bila Udruženja građana odnosno nevladin sektor. I iz zadnjeg priloga koji je uradila srpska N1 o temama odlaska iz naše općine nije bilo teško zaključiti koje to udruženje građana plasira neprovjerene i u najmanju ruku neozbiljne informacije o našem gradu.

1 2 3 4

 

 

 

Stvarni preliminarni statistički podaci o Sanskom Mostu svjedoče suprotno. Iako je evidentno da postoji jedan broj naših građana koji napuštaju našu općinu još je jasnije da naša općina bilježi stalni trend povećanja broja stanovnika i da smo jedna od rijetkih općina u koju se naseljavaju stanovnici iz nama susjednih općina ali i iz cijele BiH. O tom fenomenu nikada niko nije proveo bilo kakvu ozbiljnu analizu.

Prema zadnjem popisu stanovništva provedenog u cijeloj BiH u oktobru 2013. godine iz saopštenja Agencija za statistiku BiH objavljenog 05.11.2013. godine na našoj općini je ukupno popisano 47 359 stanovnika.

objava podatak

Ovaj podatak o broju stanovnika bio je iznenađujući u široj javnosti a pomalo je iznenadio i političke čelnike našeg grada. Nekoliko mjeseci prije zvaničnog popisa stanovništva u BiH Federalni zavod za statistiku je objavio podatak o broju stanovnika svih općina USK-a. Značajna odstupanja od rezultata popisa su se desila osim u Sanskom Mostu, u Cazinu i Velikoj Kladuši. Jasno je da se radi o gradovima sa stanovništvom koje iz ekonomskih razloga privremeno boravi na radu izvan matičnih općina. Primjera radi Bihaćki preliminarni rezultat popisa je 61 186 i veoma je blizu podatku Federalnog statističkog zavoda od 61 611. Razlika je za oko 500 stanovnika. A preliminarni rezultat popisa u Cazinu je 69 411. Razlika od procjene Federalnog statističkog zavoda (62 808) je za oko 7 000. Cazin je upravo zbog ove činjenice kao što je to slučaj i sa Sanskim Mostom bio na financijskom gubitku kod raspodjele indirektnih prihoda.

 Uzme li se u obzir da je Sanski Most skupa sa Ključem i Prijedorom doživio najveći demografski ratni udar, te da se u Hagu vodi sudski postupak za genocid jasno je da se populacijska obnova dvadeset godina nakon rata ipak postepeno ostvaruje.

Posebno i zbog činjenice da je Sanski Most iz rata izašao kao podijeljen grad. Od prijeratna 984 km² Sanski Most je na federalnom dijelu sa ukupnih 781 km² i dio u RS-u sa 203 km². Još je važnije istaknuti da su u manjem BH entitetu ostale velike prijeratne Mjesne zajednice kao što je: Oštraluka, Donja i Gornja Kozica, Tramošnja, Budimlić Japra, Halilovići, Hazići, Ovanjska i druga manja naseljena mjesta. Sanski Most je nakon oslobođenja zamijenio veliki prostor MZ Koprivna za Ključka naselja Velečevo i Dubočane u kojima su do agresije živjeli Bošnjaci.

Pozivamo općinsku vlast da da odgovor šta je poduzela da se našoj općini kompenzira prostor plodne Koprivne, jer je i tadašnja odluka komisije za razmjenu teritorije bila da Kamičak i Sokolovo pripadnu općini Sanski Most.

 

O zvaničnim statističkim i stvarnim podacima o kretanju stanovništva iz i u Sanski Most čitajte u narednom nastavku Napušteni grad (II).

KOMENTARI