instant fap
NaslovnicaSanski Most

Sanjin Halimović: Razvoj poduzetničkih zona doprinio bi poboljšanju bh. ekonomije

Sanjin Halimović: Razvoj poduzetničkih zona doprinio bi poboljšanju bh. ekonomije

Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Sanjin Halimović u intervjuu za Vijesti.ba govori o saradnji FBiH i turske organizacije za razvoj male i srednje industrije, projektu izgradnje poduzetničkih zona, kreditiranju malog i srednjeg poduzetništva, te izazovima i prilikama za inovativni ekonomski razvoj.

VIJESTI.BA: Ministarstvo na čijem ste čelu potpisalo je nedavno protokol sa Turskom organizacijom za razvoj male i srednje industrije (KOSGEB). Koji je cilj potpisivanja ovog protokola i šta će konkretno značiti za Federaciju BiH?

HALIMOVIĆ: Na osnovu Sporazuma o slobodnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i Republike Turske, koji je potpisan 3. jula 2002. godine, i Sporazuma o trgovini i ekonomskoj saradnji između Republike Bosne i Hercegovine i Republike Turske, potpisan 7. novembra 1995. godine, nastavljaju se aktivnosti iz nadležnosti ovog resornog ministarstva u cilju poboljšanja ekonomske i trgovinske suradnje između bosanskih i hercegovačkih i turski MSP i doprinosa bosanskohercegovačkim i turskim MSP-ima za poboljšanje njihove konkurentske snage na globalnom tržištu.

Palnirane aktivnosti ogledaju se u tome da će obe strane, potpisnice ovog sporazuma, dijeliti znanje i iskustvo koje posjeduju da poboljšaju svoje institucionalne infrastrukture i mehanizame podrške s ciljem poboljšanja MSP-a  i obavljati sljedeće zajedničke aktivnosti i to: razmjenjivati informacije o politikama, mjerama i aplikacije koje imaju za cilj da podrže MSP, razmjenjivati iskustava vezana za aktivnosti  MSP, razmjenjivati podataka i publikacije za MSP ( bez korporativnih informacija o firmama), da strane mogu organizirati međusobne poslovna putovanja za poboljšanje trgovinskih odnosa MSP-a i da ohrabre zajednička ulaganja, da se mogu međusobno informirati o poslovnim prilikama koje se odnose na MSP u njihovim regijama, da  mogu organizirati obuku / informativne programe za MSP i srodnih MSP organizacija i da mogu sarađivati sa međunarodnim organizacijama, posebno u oblasti inovacija u korist malih i srednjih poduzeća i mogu podržati pripremu zajedničkih projekata u cilju održavanja maksimalnog korištenje međunarodnih fondova.

Prema gore navedenom ovaj vid suradnje trebao bi doprinjeti jačanju svih aktivnosti neophodnih koje mogu doprinjeti poboljšanju ambijeta razvoja MSP-a u FBiH i BiH, koji trenutno nije na zavidnoj razini.

Smatram da ovakve aktivnosti mogu doprinijeti da se taj ambijent poboljša i da se uspostave nove privredne veze država potpisnica ovog sporazuma na obostranu korist.

VIJESTI.BA: Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta prošle godine raspisalo je konkurs za projekt izgradnje poduzetničkih zona, na koji su se prijavile 44 općine. Koliko ih je zadovoljilo kriterijume i koliko novca su do sada dobile?

HALIMOVIĆ: Jedan od značajnijih projekata Ministarstva svakako je izgradnja i razvoj poduzetničkih zona. Kad su u pitanju ove aktivnosti Federalno ministarstvo razvoja poduzetništva i obrta kontinuirano potiče jedinice lokalne samouprave oko uspostave i razvoja poduzetničkih zona u Federaciji BiH. Dosadašnja dodjela bespovratnih (grant) sredstava se odnosila za izradu strateško-planskih dokumenata koji su neophodni prilikom osnivanja izgradnje poslovnih zona i za sufinanciranje infrastrukturnih radova u zonama. Treba napomenuti da se ove aktivnosti svake godine planiraju i provode počev od 2004. godine.

Tako je od 2004. godine pa zaključno sa 2013. godinom (u kojoj su financijska sredstva odobrena za 16 općina) Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, iz budžeta Federacije BiH koji je više socijalni nego razvojni, za poslovne zone u Federaciji BiH izdvojilo 12.816.330 KM.

Dodjela poticajnih sredstava za poslovne zone je dodatno animiralo općinske strukture da pokrenu ili ubrzaju svoje planirane aktivnosti na uspostavi ili razvoju poslovnih zona tako da danas, u ovim zonama, imamo značajan broj privrednih subjekata sa zavidnim brojm uposlenim, koji egzistiraju i rade, te stvaraju dodatnu vrijednost.

U planu za 2014. godinu je nastavak aktivnosti oko uspostave novih zona, ali prevashodni cilj će nam biti što brže stavljanje u funkciju onih poduzetničkih zona koje su u naprednoj fazi izgradnje i popune od novih MSP-a. Razvoj poduzetničkih zona u Federaciji BiH bi u dobroj mjeri nadoknadio gubitak velikih privrednih sistema, koji su bili nosioci privrednog razvoja i tako značajno doprinio bržem i boljem razvoju bh. ekonomije.

Osnovni cilj razvoja poduzetničke infrastrukture, a samim tim i razvoj poduzetničkih zona, je u tome da se MSP-a, kroz zajedniču infrastrukturu u kojoj rade i djeluju nametnu kao nosioci razvoja gospodarstva u FBiH, a sve u svrhu kako bi nadomjestili nedostatak velikih poduzeća koja bi trebala biti nosilac gospodarskog razvoja.

VIJESTI.BA: Za pretpostaviti je da je jedan od najvećih problema malog i srednjeg poduzetništva u FBiH nepovoljni uslovi kreditiranja kod komercijalnih banaka. Koje aktivnosti provodi Ministarstvo kako bi olakšalo rad subjektima male privrede?

HALIMOVIĆ: Jedan od najvećih problema malog i srednjeg poduzetništva u Federaciji BiH u ovom trenutku, a pogotovo onih koji se nalaze u početnoj fazi razvoja je nedostatak  povoljnih financijskih sredstava koja bi stavili u razvoj vlastitih aktivnosti financijskih sredstava. Većina poduzetnika taj problem pokušava riješiti sa kreditima kod komercijalnih banaka, gdje su uvjeti kreditiranja jako nepovoljni (visoka kamatna stopa, period povrata kredita i vrlo kratak grace period).

Shodno tome, ovo resorno ministrstvo, preko svojih aktivnosti otpočelo je s novim projektom „Subvencioniranje kamata na poduzetničke kredite“ koji ima osnovi cilj i svrhu da snizi kamatne stope komercijalnih banaka, koje su često destimulirajuće.

Ministarstvo je kroz svoje programe poticaja, u 2011. i 2012. godini, subveniconiralo do 3% kredite koji su se plasirali u suradnji s agencijom za održiv razvoj FBiH (ODRAZ) i komercijalnih banaka koji posluju s MSP-a. Pored toga, u 2013. godini, plasirali smo 500.000,00 KM za subvencioniranje kamata na poduzetničke kredite koje se prasiraju preko svih komercijalih banaka u FBIH. Ovom subvencijom podržali smo subjekte malog gospodarstva s 50% iznosa od kamata za tekuću godinu, a najviše do 25.000,00 KM grant sredstava. U prošloj godini, od ukupno 71 poduzeća koje je apliciralo prema Ministarstvu, podržali smo 33 subjekta malog gospodarstva u ukupnom dodijeljenom iznosu od 493.110,00 KM.

Kako nam se ovaj projekt pokazao kao mjerodavni i adekvatan stimulans razvoja malog gospodarstva u FBiH i za 2014. godinu planiramo za iste namjene plasirati oko 600.000,00 KM.

Osim gore navedenih aktivnosti koje Ministarstvo provodi kako bi se stimulirali MSP-a, Ministarstvo u 2014. godini planira plasirati vlastita sredstva i to putem Razvojne banke FBiH u iznosu od 6.700.000,00 KM na period od 7 godina, grace periodom od 2 godine i kamatnom stopom oko 1,5%. Sredstva će se plasirati za mikro poduzeća i obrtnike u iznosu do 100.000,00 KM, za mala poduzeća do 300.000,00 KM i za srednja poduzeća do 500.000,00 KM.

U tijeku je kreiranje Javnog natječaja, koji će raspisati ovo resorno ministarstvo, u cilju odabira potencijalnih korisnika koji će biti proslijeđeni Razvojnoj banci FBiH na dalju obradu i odabir krajnjih korisnika ovih financijskih sredstava.

VIJESTI.BA: Mnogo puta se diskutuje o uslovima za pokretanje biznisa u Federaciji BiH. RS već primjenjuje novi model poslovne registracije koji omogućava registrovanje preduzeća za tri dana. Hoće li biti pomaka u Federaciji BiH u tom smislu?

HALIMOVIĆ: Poznato nam je da je RS izvršila izmjene i dopune Zakona o privrednim društvima u svrhu poboljšavanja uvjeta i skraćivanja roka registracije privrednih subjekata na sudovima u RS. Osim toga, poznato nam je da je prema jedanaestom godišnjem izvještaju Svjetske banke, „Poslovanje 2014“, Bosna i Hercegovina je na 131. mjestu po indeksu lakoće poslovanja od 189 rangiranih zemalja svijeta. I dalje je najlošije rangirana od svih zemalja u regionu. Radi poređenja sa zemljama u regionu, Makedonija je na 25. mjestu, Slovenija na 33. mjestu, Crna Gora na 44., Kosovo na 86. mjestu, Hrvatska na 89., Albanija na 90., a Srbija na 93. mjestu.

Podindeks lakoće početka poslovanja (osnivanja preduzeća), prema izračunu za 2014. godinu, je za BiH 174 (radi poređenja, BiH je po ovom podindeksu 2013. godine bila na 164. mjestu od 185 zemalja). Broj procedura za početak biznisa je 11, a broj dana „skratio“ se na 37. Ovaj podindeks ostaje i dalje izrazito nepovoljan za BiH (174. mjesto od ukupno 189).

Vlada Federacije BiH je, u cilju unapređenja ekonomskog prostora Federacije BiH i lakšeg osnivanja i poslovanja privrednih društava, uputila u parlamentarnu proceduru (po hitnom postupku) Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji BiH. Izmjene i dopune zakona bile su neophodne zbog usklađivanjima teksta važećeg zakona sa propisima o notarima, izmjenama zakona o privrednim društvima, poreznim propisima i sl. Ovo resorno ministarstvo je delegiralo svog člana koji je učestvovao u izradi i pripremi novog zakona o gospodarskim društvima s osnovnom svrhom da se u isti ukalkuliraju sve sprovodive izmjene i dopune koje doprinose poboljšanju uslova registracije. Prema novom prijedlogu, gore spomenutog zakona, predviđa se skraćivanje broja dana za registraciju na dvadesetak dana i smanjenje troškova registracije.

VIJESTI.BA: U Mostaru je nedavno održana Regionalna konferencija “Izazovi i prilike za inovativni ekonomski razvoj”. Koji su glavni zaključci?

HALIMOVIĆ: Uzimajući u obzir potrebu za restrukturiranjem gospodarstva u FBiH, te razumijevajući visoku važnost razvoja inovacijskog sustava koji će djelovati u korist inovativnog društva i gospodarstva, na Konferenciji su doneseni sljedeći zaključci:

Politika Poduzetništva i Inovacija, kao neovisan dio politike gospodarskog razvoja treba biti razvijena i usvojena. Ova politika treba uključiti dugoročnu strategiju, taktiku i akcijski plan zajedno s mjerama finacijske potpore za implementaciju aktivnosti za uspostavljanje i rad sustava za potporu inovacijama. Da bi se započeo razvoj Politike Poduzetništva i Inovacija, nužno je uspostaviti koordinacijsko tijelo koje će se sastojati od predstavnika ministarstava svih razina od općinskih, gradskih, kantonalnih, entitetskih i državne, koji u svojm djelokrugu rada imaju aktivnost usvajanja i implementacije inovacija.

Predstavnici svih inovacijskih dionika – visokog obrazovanja, istraživačkih subjekata, poslovnih udruga, gospodarskih komora, ključnih industrijskih poduzeća, regionalnih razvojnih agencija, postojećih subjekata poslovno-inovacijske infrastrukture (inkubatora, inovacijskih centara, tehnoloških parkova) bez obzira na njihov pravni status – trebaju biti uključeni u pripremu ovog dokumenta.

Elementi ove politike moraju usmjereni na dva paralelna kolosijeka – jačanje inovacija te jačanje inovacijske infrastrukture tj. potpora za sama poduzeća (startupi, brzorastuća, inovativna, izvozna) te potpora za subjekte/ustanove koje pružaju usluge u ovoj domeni (inovacijske centre, poslovne inkubatore, tehnološke parkove). Infrastruktura za inovacijsku potporu treba biti uvedena i podržana od institucija na svim razinama vlasti koje imaju konkretnu koordinacijsku ulogu unutar svoga područja odgovornosti tj. mandata.

N.Š.

(Vijesti.ba)

KOMENTARI