Emisija stakleničkih plinova raste tolikom brzinom da će Zemlja dosegnuti kritični atmosferski temperaturni prag već za 30 godina, pokazali su rezultati tri naučna istraživanja objavljeni uoči početka UN-ova samita o klimi koji organizuje glavni sekretar UN-a Ban Ki Mun kako bi se istaknula hitna potreba novog globalnog sporazuma o klimi.
Emisija ugljičnog dioksida koja je rezultat sagorijevanja fosilnih goriva i proizvodnje cementa porasla je 2,3 posto u 2013. na rekordnih 36 milijarda tona godišnje, prema godišnjoj analizi trendova koje je proveo Global Carbon Project, prenose agencije.
To znači da je svijet na putu da potroši kvotu od 1,2 triliona tona emisije za oko 30 godina, prema naučnicima Robiju Endrjuu i Glenu Petersu iz Centra za klimu u svijetu i istraživanja okoline (CICERO) u Oslu.
Rezultate tih istraživanja objavio je časopis Nature.
Ukoliko se ta kvota premaši temepratura na Zemlji vjerojatno će se povećati više od dva stepena Celzijusa iznad one zabilježene u predindustrijsko vrijeme. U tom slučaju Zemlja je suočena s opasnošću drastičnog porasta nivoa mora i smrtonosnih suša, kažu klimatski stručnjaci.
UN-ov međuvladin odbor za klimatske promjene (IPCC) kaže da je svijet suočen s opasnošću porasta temperature do kraja ovog vijeka za 4 stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijske nivoe ukoliko se ne preduzmu akcije.
“Globalno je nužno održivo i dosad nezabilježeno smanjenje emisije od oko sedam posto godišnje kako bi uopšte postojali izgledi za zadržavanje unutar granica kvota”, ocjenjuje Peters.
Kina je najveći svjetski “proizvođač” ugljen dioksida s učešćem od 27,7 posto u ukupnoj emisiji u 2013., nakon toga slijedi SAD s 14,4 posto, prema časopisu Nature Geoscience.
Sljedeća je Evropska unija s 9,6 posto i Indija sa 6,6 posto.
Područje EU jedno je od rijetkih gdje se emisija smanjila u 2013. za 1,8 posto zbog ekonomske krize, pokazalo je istraživanje, prenosi portal croenergo.eu.
“Kina sada emituje više od SAD-a i EU-a zajedno i ima emisiju ugljen dioksida po osobi 45 posto veću od svjetskog prosjeka premašujući čak i evropski prosjek”, kazao je Robi Endrju iz CICERO-a.
Na proizvodnju cementa koja je uz sagorijevanje fosilnih goriva proglašena najvećim krivcem otpada oko pet posto globalne emisije ugljen dioksida, prema Institutu za Zemlju univerziteta Kolumbia.
Vapnenac, od kojeg se proizvodi cement, otpušta ugljen dioksid pri visokima temepraturama i za njegovo sagorijevanje takođe su potrebne velike količine fosilnih goriva.
Naučnici ističu da sada ne postoje neka izvjesna i ohrabrujuća rješenja problema.
Kombinacija korištenja biogoriva i vezanja ugljenika te njegova skladištenja mogla bi pomoći uklanjanju ugljen dioksida iz atmosfere kako bi se redukovala emisija, napisali su autori u komentaru u časopisu Nature Climate Change.
“No, vjerodostojnost toga rješenja kao opcije za ublažavanje klimatskih promjena nije potvrđena i raširena primjena u scenarijima stabilizovanja klime mogla bi postati opasno zavaravanje”.
Važno fizičko ograničenje biogoriva je što može negativno uticati na osiguranje hrane i bioraznolikost, kažu autori.
Postoje i fizička ograničenja ideje o vezanju i skladištenju velikih količina ugljenika zbog neizvjesne raspoloživosti sigurnog dugoročnog kapaciteta za skladištenje ugljenika.
Uzgoj algi i njihovo hranjenje uskladištenim emisijama ugljičnog dioksida takođe je nesigurni put jer nije poznato kako bi okeani na takve zahvate odgovorili.
KOMENTARI