instant fap

Otkriveno spomen-obilježje

Na lokalitetu prirodne jame Hrastova glavica danas je otkriveno spomen-obilježje koje sjeća na jedan od najstrašnijih zločina počinjenih tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.

U organizaciji udruženja logoraša „Prijedor 92“, „Kozarac“ i „Sanski Most“, te Udruženja Prijedorčanki „Izvor“ danas je na lokalitetu Hrastova glavica, kod  mjesta Podvidača, obilježena 20.-ta godišnjica ubistva 124 prijedorska logoraša.  Članovi porodica ubijenih te predstavnici vjerskog i društveno-političkog života Unsko-sanskog kantona i općine Sanski Most posjetili su danas stratište i odali počast nevinim žrtvama.

Podsjetimo, na današnji dan 1992. godine  žrtve Hrastove glavice su odvedene iz prijedorskih logora Omarska i Keraterm prema Sanskom Mostu, kako bi navodno bili razmijenjeni a pošto razmjena nije uspjela, na povratku su dovedeni pred prirodnu jamu Hrastova glavica, gdje su strijeljani po trojica u grupi i bacani u prirodnu jamu duboku 20 metara. Strijeljanje je uspio preživjeti jedino Ibrahim Ferhatović koji je uspio doći do rodnih Hambarina gdje je ispričao ovu stravičnu priču, ali je nažalost kasnije ubijen prilikom etničkog čišćenja prijedorske regije.

Ipak, priča o zločinu na Hrastovoj glavici je preživjela i ova masovna grobnica je ekshumirana 1998. godine. Prisutnima se na početku današnjeg skupa obratio glavni sanski imam, Husein efendija Kovačević. Predsjednik udurženja logoraša općine Sanski Most, Nihad Ključanin, podsjetio je da je Hrastova glavica samo jedno od brojnih stratišta i masovnih grobnica za nesrpsko stanovništvo tokom agresije na BiH, a prisutnima se obratio i predsjednik udruženja lgoraša „Prijedor 92“, Mirsad Duratović, te predsjednik udruženja logoraša „Kozarac“, Sabahudin Garibović.

Posmrtni ostaci ubijenih logoraša, među njima i poznatog prijedorskog ljekara i eksperta Ujedininjenih nacija Esada Sadikovića, te dva skeleta žrtava iz Drugog svjetskog rata pronađeni su tokom ekshumacije 1998.godine. Sa ovog stratišta, dvadeset godina nakon zločina, ponovo su upućene poruke nezadovoljstva što niko od počinitelja i naredbodavaca nije izveden pred lice pravde. Haški tribunal je u presudi Milomiru Stakiću utvrdio da je 5. avgusta 1992.godine prijedorski policajac Radovan Vokić došao sa spiskom u logor smrti Omarska i odatle je odvedena grupa od 124 logoraša. Radilo se o logorašima koji su preživjeli strijeljanje u sobi tri logora Keraterma, te su predstavljali nezgodne svjedoke za prijedorske vlasti.

U Prijedoru su tokom rata postojali logori Trnopolje, Keraterm i Omarska, kroz koje su konstantno vršena prebacivanja logoraša iz jednog u drugo mjesto. Prema evidencijama prijedorskih udruženja žrtava, kroz Omarsku je prošlo oko 6.000 ljudi. Smatra se da je oko 25.000 Prijedorčana nesrpske nacionalnosti prošlo kroz jedan od ovih logora, među njima veliki broj žena i djece.

Autor idejnog projekta spomen-obilježja „Hrastova glavica“ je sanski arhitekt Haris Zulić, i ono je izgrađeno u obliku tradicionalne bosanske čatrnje, a kroz otvor je vidljivo usko grlo prirodne jame u koju su bacana tijela žrtava. Čatrnja se nalazi na postolju koje je izgrađeno u obliku stilizovane suze kao trajno podsjećanje na jedan od najstrašnijih zločina koji je počinjen prije dvadeset godina.

U sklopu obilježavanja zločina počinjenih prije dvadeset godina, sutra će u prijedorskom pozorištu biti upriličeno veče sjećanja na dr. Esu Sadikovića. Tradicionalno, u ponedjeljak 6. augusta biće upriličena posjeta koncentracionom logoru Omarska.

KOMENTARI