Istraživanje je provela organizacija “Pa dobro jutro” pod vodstvom profesora Sherlocka – pardon, sveučilište Penn State, jedno od najcjenjenijih javnih sveučilišta u SAD-u. Anketirano je 1300 PR profesionalaca, prenosi ABC News, a konačni zaključak je da 60% članaka na Wikipediji o njihovim klijentima sadrži barem neku vrstu greške – bilo vrlo ozbiljnu ili tek trivijalnu.
Jimmy Wales – osnivač Wikipedije čije vas je lice proteklih mjeseci molećivo, žicajući donaciju, gledalo na svakom članku – kaže da osobe koje imaju osobni interes u temama članaka ne bi trebale uređivati njihov sadržaj. Osim toga, mogu li se članci o korporacijama smatrati mikrokozmosom čitave Wikipedije? Marcia DiStaso, profesorica na sveučilištu koja je provodila istraživanje, kaže da PR-ovci možda imaju vlastiti interes u čitavoj priči, ali također imaju točne informacije o tvrtkama koje zastupaju.
A svi znamo da PR-ovci nikad, baš nikad ne prezentiraju izvrnute, preuveličane i uljepšane podatke o svojim klijentima. Samo apsolutnu objektivnu istinu. To što onaj mobitel za kunu zapravo uključuje ugovor na 2 godine, pretplatu od 150 KM mjesečno i prvorođeno muško dijete je druga stvar. A koliki je udio Photoshopa u onoj kremi protiv bora…
No, istraživanje također navodi da je za tvrtke vremenski period od par dana, koliko može potrajati rasprava o kontroverznim dijelovima članaka, jednostavno predugačak, a šteta zbog objave netočnih informacija velika.
Ako za netočnost članaka uzimamo kriterij “ima ovakvu ili onakvu grešku”, onda istraživanje čistom logikom kaže da 60% članaka na Wikipediji vjerojatno je netočno, u nekoj mjeri. Svaki sveučilišni profesor će vam zabraniti korištenje Wikipedije kao izvor za esej, no to ne znači da ona nije idealno mjesto za početak istraživanja teme, tim više što svaki dobro uređen članak mora imati i listu izvora informacija.
KOMENTARI