instant fap

Vrijeme je za dobru knjigu

Ljetnji godišnji odmor idealna je prilika za sve one koji tokom mjeseci rada nemaju prostora za bavljenje literaturom, da svoje vrijeme između lenškarenja na plaži i noćnih izlazaka provedu čitajući neku dobru knjigu.

Geert Mak – U Evropi

Geert Ludzer Mak jedan je od najpopularnijih holandskih književnika i novinara. Veliki dio svoje spisateljske karijere bavi se civilnim društvom i nepristrasnim tumačenjem evropske istorije. Njegova knjiga U Europi, objavljena 2004. godine, postala je međunarodni bestseler, a prodana je u gotovo pola miliona primjeraka i prevedena na preko dvadeset jezika. Prema ovoj knjizi je snimljena i televizijska serija, a 2008. godine Geert Ludzer Mak je za nju dobio prestižnu lajpcišku književnu nagradu posvećenu razumijevanju u Evropi i razumijevanju Evrope.

“U Europi: Putovanje kroz dvadeseti vijek” je mnogo toga: priča o granicama (vječita pitanja: gdje počinje? tko u nju spada?), koloplet poetičnih krajolika i strašnih trenutaka, kaleidoskop u kojem se sa slavnim (smrdljivim, apatičnim, deliričnim…) velegradovima izmjenjuju zabita mjestašca koja su obilježila povijest tog našeg zajedničkog dvorišta; mali i veliki ljudi i njihove nevjerojatne sudbine, sugovornici i živi svjedoci, predsjednici i pjesnici, svi jednako važni pred sudištem vlastitih unuka. Podijeljena je u dvanaest cjelina, prema mjesecima u godini u kojima je autor boravio u odabranim gradovima ili selima, a svako poglavlje obuhvaća jedno od ključnih razdoblja europske povijesti.

Blistavo ispričana i saosjećajno doživljena, naša bliska povijest i naši bliži i daljnji susjedi otkrivaju nam se u nesvakidašnjem svjetlu – sa svim svojim strahovima, hrabrostima, ludilom, stranputicama i opsesijama, praktički istima kao što su naše vlastite i regionalne. Uživajući u ovom jedinstvenom putovanju kroz vrijeme i prostor, od Europe možemo naučiti mnogo, mnogo više nego što mislimo.

Faruk Šehić – Knjiga o Uni

Najnoviji roman bosanskohercegovačkog književnika Faruka Šehića pod nazivom “Knjiga o Uni” sasvim sigurno je štivo koje svim ljubiteljima dobre književnosti može ponuditi sjajne trenutke čitalačkog uživanja.

Sama autorova namjera je bila napisati knjigu o vodi, biljkama i životinjama… ali se prepustio putovanju, vođen instinktom kao najpouzdanijim kompasom, prema nepoznatoj zemlji. I nastala je “Knjiga o Uni” čija “naracija” meandrira i krivuda, dubi obale i bježi iz korita, koja sa sobom nosi obilje materijala, a kojemu je zajedničko samo to što ga je poetizirani jezik Faruka Šehića, kakvim samo Pisci vladaju, učinio impresivnim i osobnim i onima koji ni Unu, ni rijeku, ni rat, ni socijalizam, ni list, ni Berlin, ni malj, ni crvotočinu… nikada vidjeli nisu.

“Knjiga o Uni” je i pokušaj povezivanja i sređivanja egzistencije Mustafe Husara poderane životom, hipnotičko uranjanje u slojeve bića koji se pretapaju kao u snu za koji nikada nećemo biti sigurni da je završio. Ovo je knjiga iz koje se teško izranja i koja se poslije trajno nosi sa sobom, kao nešto najosobnije čega se ne želimo riješiti, kao ljudska slabost, kao vrtoglavica. Dovoljno je uroniti: jedan, dva, tri, četiri, pet…

Hajrudin Somun – Gasan Kanafani

Povodom četrdesete godišnjice atentata na velikog palestinskog pisca i intelektualca Gasana Kanafanija, koji su 8. jula 1972. godine, u bejrutskom kvartu Hazimija, izveli agenti Mosada, u Sarajevu je objavljena knjiga “Gasan Kanafani – iz zemlje tužnih narandži”.

Autor Hajrudin Somun kroz lični doživljaj i poznanstva piše o ocu moderne palestinske i arapske proze, njegovom životu, borbi palestinskog naroda, njegovom progonu i izgnaničkim žudnjama, otkrivajući nam neke nove segmente života i stradanja prognanog naroda kroz pripovijest o životu palestinskog književnika. Somun kroz lik i djelo ove velike ličnosti i jednog od simbola borbe palestinskog naroda protiv kolonijalnog britanskog, i progoniteljskog cionističkog neprijatelja raslojava i na uvid daje svu zamršenost palestinske Karijje – fenomena palestinskog pitanja – pri tome čitaoca uvodeći u jedan svijet koji je potpuno drukčiji od onoga koji nam je o prostoru Bliskog Istoka, tačnije Palestine, poznat iz svijeta medija.

Vladimir Pištalo – Venecija

Ukoliko tokom ljetnjeg odmora niste u mogućnosti posjetiti italijansku ljepoticu – grad Veneciju, onda vam ne preostaje ništa drugo nego da se latite romana kjiževnika Vladimira Pištala i uz sjajnu pripovijest ovog pisca zaplovite gondolom venecijanskim kanalima.

Roman “Venecija” otvara nam neke nove horizonte. Venecija je jedan od najneobičnijih romana književnosti južnoslovenskog prostora upravo zbog svoje komunikacione platforme. Pisana u tananom procjepu između bildugsromana i knjige metamorfoza, ona iznosi pred čitaoca jednu duboko ličnu priču intelektualnog odrastanja i poetskih metamorfoza. Pištalov novi roman pokazuje onu brodelovsku ljubav za Mediteran. Kroz knjigu o promjeni, knjigu o obrtanju svih značenja u karnevalu, autor posmatra Veneciju na ozarenim licima ljudi iz cijelog svijeta.

Pisana između načela da je ”cio svet zaključan , a ključevi se ne vide” i da je ”metafora alatka stvaranja koju je Bog zaboravio u svijetu”, Venecija predstavlja drugi svijet u ovom svijetu, u remboovskoj ”nenastanjivoj strani vazduha”. Poput himere samog grada i roman Venecija je začudna sinkretistička mješavina, književni odgovor na postojanje ove ”plutajuće bajke”.

W. Bruce Cameron – Smisao života jednoga psa

Roman Brucea Camerona je roman o psu Bailey koji ima više života. Riječ je o romanu pisanom iz pozicije duhovitog i znatiželjnog psića koji iz svoje pseće perspektive čitaocu pripovijeda o svijetu koji ga okružuje.

Bailey nam opisuje svoje živote koje provodi kao divlje štene, zatim kao najbolji prijatelj dječaka Ethana, kasnije postaje policijski spasilački pas, a naposljetku živi kao zanemaren i zlostavljan pas koji bježi od ljudi koji ga drže na lancu u dvorištu.

Ova neobična i dirljiva pripovijest o životima jednog psa, pisana toplim i iskrenim jezikom, nikoga ko je bude čitao sasvim sigurno neće ostaviti ravnodušnim.

Camilla Läckberg – Ledena princeza

Za sve ljubitelje dobrih krimi romana, koji svoje slobodne trenutke žele provesti putujući kroz avanture junaka jedne ovakve priče književnica, Camilla Läckberg svojim romanom “Ledena princeza” sasvim sigurno će ponuditi sjajan čitalački doživljaj.

Riječ je o romanu koji govori o spisateljici Eric Falck koja se vraća u seoce na švedskoj obali nakon iznenadne smrti roditelja, ali tamo se susreće s još jednom tragedijom: (samo)ubojstvom Alex Wijkner, prijateljice iz djetinjstva. Upravo Erica pronalazi Alexino mrtvo tijelo u zaleđenoj kadi te isprva nevoljko, a kasnije iz osobnih razloga biva uvučena u slučaj. Uz pomoć detektiva Patrika Hedstroma ona dolazi do šokantnih spoznaja o događajima koji su se nekoć odigrali u Fjallbacki. Uskoro postaje jasno da u malom mjestu postoji netko spreman učiniti bilo što da bi sačuvao davno zakopanu tajnu.

Uzbudljivo, intrigantno i idealno štivo u sjeni borovine i mirisa mora.

Ivica Đikić – Sanjao sam slonove

Književnik i novinar Ivica Đikić široj čitalačkoj publici najpoznatiji je po svom romanu “Circus Columbia”, po kojem je bosanskohercegovački reditelj Danis Tanović napravio istoimeni film. Ove godine Đikić je sve one koji cijene njegov književni rad donio novu radost objavivši roman “Sanjao sam slonove”.

Drugi roman Ivice Đikića pripovijest je o patološkoj isprepletenosti svijeta tajnih službi i politike s nestalnom privlačnošću organiziranog kriminala, tipičnog patološkog društvenog fenomena. Konstatujući zlokobnu međuovisnost različitih društvenih slojeva Đikić ispisuje veliku literarnu društvenu studiju o traumatičnim hrvatskim vremenima i karakterima, i takav roman danas naprosto mora biti kriminalistički. Umjesto eventualne romantizacije jednog vremena, Đikić pripovijeda o pomutnji, strahu i haosu u kojima sudbine protagonista neizbježno tonu u tragiku, i istovremeno dubinski sondira motivaciju likova, dopuštajući im i strast i opijenost uspjehom, slavom, ratnim pobjedama i zločinima.

Špijuni, advokati, emigranti, kriminalci i  udbaši su u romanu “Sanjao sam slonove” demonski povezani u neuhvatljivoj spirali velikog tragičnog Događaja.

Gina Mayer – Limunovi na mjesečini

Roman “Limunovi na mjesečini” književnice Gine Mayer veličanstvena je porodična saga iz burnih vremena prve polovine XX veka, koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

Nakon što je čula tajanstveno proročanstvo, Marija napušta čovjeka koga voli, izuzetno darovitog slikara. Kroz život se, zajedno sa kćerkom Mirom, probija tako što radi u cirkusu kao proročica. Međutim, vihor Prvog svjetskog rata prinudno je razdvaja i od kćeri. Majka i kćer sreću se tek mnogo godina kasnije u Diseldorfu, ali Mira u međuvremenu prezire majku. Kada se Mira zaljubi u Anselma Gubena, bioskopskog pijanistu i komunistu, čini se da je razdor između majke i kćerke nepremostiv. Tada se iznenada pojavljuje čudan umjetnik čije priče i ideje očaravaju Miru.

To je ukratko siže ovog melodramskog romana koji nudi sve što je potrebno za ‘dopunu’ ugođaja na plaži – ljubavnu romansu, dramski zaplet i pregršt emocija kojima se teško odlijeva.

Franc S. Finžgar – Pod slobodnim suncem

Roman “Pod slobodnim suncem” slovenačkog pisca Franca S. Finžgara idealan je za sve one koji žele uploviti u romansiranu istorijsku priču o plemenima starih Slovena.

Roman govori o vremenima kada je nepreglednim prostranstvima slobode odjekivao topot konja i prasak gromova. Izuzetno uzbudljiva, bezvremena priča koja iznova i vrlo uspješno oživljava doba kada su čast, hrabrost i odanost bile vrhunske vrline, a oganj i čelik krčili put u besmrtnost i slavu.

“Pod slobodnim suncem” je gotovo jedina knjiga na ovim prostorima koja dočarava dolazak Slovena na Balkan, ratove sa Vizantijom i Hunima, prve susrete paganskih bogova i hrišćanstva, kao i napore za ujedinjenjem rascjepkanih slovenskih plemena u jedan narod. Zasnovan na istorijskim činjenicama i smješten u šesti vijek nove ere, roman prikazuje sudar dva svijeta: dekadentne i osvajački nastrojene Vizantije kojom upravljaju moćni Justinijan i njegova promiskuitetna žena Teodora, i nepokorenih Slovena čiji pohod na jug ne može biti zaustavljen.

Haruki Murakami – Kafka na žalu

U romanu “Kafka na žalu” autor Haruki Murakami prati sudbinu dva čudesna lika – Kafke Tamure, petnaestogodišnjaka koji bježi od kuće progonjen mračnim predskazanjem svoga oca, te Nakate, već vremešnog lovca na izgubljene mačke, koji se nikada nije oporavio od posljedica čudne nesreće u djetinjstvu.

Nakata živi jednostavno ali sve se najednom okreće naglavce. Kafka i Nakata svak za sebe kreću na dramatičan put, ali u jednom trenutku postaju saučesnici. Mačke razgovaraju s ljudima, ribe pljušte s neba, u šumi se kriju vojnici koji su ostali mladići kakvi su bili za vrijeme Drugog svjetskog rata. A onda surovo ubistvo. Ne zna se ni ko je žrtva ni ko je ubica.

Ova sjajna priča sasvim sigurno svim čitaocima uzbudljivih knjiga koje vam ne daju mogućnost predaha nudi jedno posebno putovanje kroz živote dvojice dječaka.

KOMENTARI