Sanska koza je bijela pasmina koza, porijeklom iz Saanen doline u Švicarskoj. Sanska koza je svjetski najznačajnija i najpoznatija pasmina koza. Nastala je postepenom selekcijom na mliječnost. Sanska rasa je svjetski rekorder po količini mlijeka, 3.028 kilograma za 305 dana. Sanska koza nema nikakve veze sa Sanskim Mostom. U regionu je postala poznata poštapalica u kojoj se sanska koza spominje u vulgarnoj konotaciji, a koja nas asocira na maksimalno iskorištavanje te vrste… Zašto ovaj blog nosi takav naziv, saznat ćete na kraju ???
Sadaka…
U pretprošlom izdanju bloga ” Retrospektiva (2.) ” od 03. 11. 2015. , otvoreno sam pisao o anomalijama aktuelnih političkih subjekata u Sanskom Mostu. Posebnu pažnju posvetio sam pitanju učinkovitosti što se tiče rješavanja godinama prisutnih i gorućih problema, a ona je zaista poražavajuća. Nevjerovatno i nepojmljivo djeluje istinita činjenica kako se olako prihvata pozicija aktivnog političara, s obzirom na aktuelnu situaciju u našem društvu. Odgovornost = 0…
Razlog zbog čega opet repriziram odlomak, jer smatram da je itekako potrebno uvidjeti tok kretanja novca prema Općini Sanski Most:
” Na sljedećem konkretnom primjeru ( objava sa stranice Sanska ARENA )pokazat ću kako je lokalna ” zelena ” vlast u Sanskom Mostu ciljano rušena za vrijeme opće ” crvene ” vlasti. Jednostavno, maksimalno su bile zavrnute financijske česme, ali opet kao sredstvo političke borbe preko leđa i na štetu građana Sanskog Mosta:
Amir Kurbegović 23. Mart
Pripremajući materijale za naredni blog došao sam do veoma zanimljivih podataka. Jedan od interesantnijih svakako jeste raspodjela novca iz zajedničkih sehara. Tako je Općina Sanski Most u periodu ( 2010.- 2014. ) od Vlade FBIH na račun zaprimila iznos od 1.639.061,50 KM … Posebno džometan prema općini Sanski Most bio je bivši premijer USK- a, H. Lipovača ( SDP )… Za vrijeme njegove vladavine ( oktobar 2010.-2014.) , našu Općinu iz kantonalne sehare sljedovao je iznos od 453.957,74 KM. Sumarno ( Vlada USK + Vlada FBIH ), Sanski Most je u periodu ” crvene ” vladavine dobio sadaku u iznosu od 2.100.000 KM… Poređenja radi, za vrijeme mandata premijera Š.Dedića ( SDA ), 2006.-2010., Općina S.Most je SAMO iz Kantonalne sehare dobila iznos od 4.849.251,09 KM , što je za preko 10 puta više u odnosu na sadaku premijera Lipovače… Pitanje glasi : koliko su zajedno iz sehare ( kantonalne i sa viših nivoa ) dobile općine Bihać i Cazin u periodu vladavine SDP (2010.-2014.) ??? Odgovor na postavljeno pitanje glasi: 22.600.000 KM… HVALA NA SADACI !!!
Iskreno vjerujem da su predočeni podaci dovoljan dokaz i pokazatelj kako se politika na bezobziran način zloupotrebljavala na štetu svih nas. Ovakvih i sličnih političkih ” obračuna ” na štetu naše društvene zajednice ima još mnogo. Podatke nisam iznosio proizvoljno, nego na osnovu dva dokumenta do kojih sam došao: ”
Pregled primitka i potpore sa viših nivoa vlasti
Interesantno je za primjetiti rekordno visok iznos potpore Vlade FBIH u 2012. godini ( 926.747, 19 KM ). Da li se radi o iznosu namjenjenom za rekonstrukciju Gradskog mosta ???
Sehara…
Jedna od najžustrijih tema rasprava između pozicije i opozicije u sali Općinskog vijeća vodi se prilikom usvajanja tačke Budžet. Neću ovom prilikom praviti osvrt na preraspodjelu planiranih sredstava iz sehare, nego ću javno upitati sve naše vijećnike: je li se ikad iko priupitao, ili eventualno zainteresirao, po kojim kriterijumima se puni sehara ? Ko su faktori koji proizvode (pune) planirana sredstva u seharu ? Da li bi se punjači prihoda trebali nešto pitati ?
Ne vjerujem, jer vrlo je rijedak slučaj naći aktivnog vijećnika u OV SM koji dolazi iz svijeta privrede i poduzetništva. Otud sljeduje logičan efekat u vidu nerazumijevanja financijske problematike. Naravno, teško je očekivati od ljudi koji ni zamisliti ne mogu, a kamoli shvatiti, važnost puta od dolaska do odlaska novca iz sehare. U današnjim vremenima kategorija zarada novca slobodno se može smjestiti u disciplinu umjetnosti. Dakako, lakše je racionalizirati iz pune sehare . Da bi se prihodi povećali, tok novca mora se pratiti i insistirati na višim nivoima vlasti za dio koji nam pripada. To je obavezujuće, ali … ?
Jedan od onih koji taj dio priče nikako ne razumije je mladi Predsjednik OO SDP, g. Almin Hopovac. Na tu temu smo više puta javno polemizirali na stranici ” Sanska ARENA ”… Neću vas ovom prilikom gušiti kopijama tih dijaloga, nego ću apelirati na sve političke subjekte u Sanskom Mostu da se malo zainteresiraju na višim nivoima vlasti o ključu raspodjele novčanih sredstava…
Tezu Sanski Most = ” Sanska koza ”, najslikovitije ćete uvidjeti po tabelama koje sam izradio na osnovu zvaničnih izvora podataka iz”Federalnog ministarstva finansija, Porezna uprava – Kantonalni ured Bihać”:
Analiza…
Iz autorskih tabela lako je zaključiti da su poreski obveznici Sanskog Mosta vodeći po punjenju poreznih prihoda u USK-a , čak 25, 55 % prijavljenog prometa. Ovi rezultati najbolje oslikavaju financijsku situaciju u USK – a, a posebno u Sanskom Mostu. Iz četiri priložene tabele, jasno se primjeti da je Sanski Most vodeća sredina po prometu roba i usluga na USK- a, osim u ugostiteljskoj djelatnosti gdje je Bihać ispred nas. Sumarno, poreski obveznici iz Sanskog Mosta su najpošteniji u USK- a ili je Sanski Most ekonomski lider USK –a… Možda i jedno i drugo !? Da imam uvid u zvanične rezultate poslovanja Javnih preduzeća i ustanova, ne bi problem bio utvrditi šta je u pitanju…
Ako dobivene rezultate razvrstamo po segmentima, lako je uočljivo da su sanske zanatlije za četiri godine ostvarile ( prikazale ) promet od 25.660.182, 95 KM ili 31, 55 % od ukupnog prometa kantonalnog zanatstva. Sanske trgovine su za isti period ostvarile ( prijavile ) promet od 41.601.253, 92 KM ili 24, 63 % od ukupnog trgovinskog prometa na USK- a. Sanski ugostitelji su u istom periodu ostvarili ( prijavili ) promet od 10.254.745, 51 KM ili 19,30 % od ukupnog prometa u ugostiteljstvu USK-a. Primjetna je velika razlika participiranja u prometu po segmentima: 31, 55 %, 24, 63 % i 19, 30 %… Podaci vrijedni detaljnije analize…
Posebno je interesantna tabela iz 2013. godine… Naime, u toj godini 417 sanskih registriranih poreskih obveznika i 425 prijaveljenih radnika napravili ( prijavili ) su promet od 20.289.606, 00 KM. Za isto razdoblje cazinskih 430 obveznika i 553 radnika napravili ( prijavili ) su promet od 18.913.249, 92 KM, bihaćkih 457 obveznika i 352 radnika 10.076.256, 50 KM… Dakle, pitanje svih pitanja glasi: kako je moguće da su sanski poreski obveznici, a 40 ih je manje od bihaćkih, napravili ( prijavili ) više od dva puta prometa ??? Pitanje za ozbiljnu analizu ??? Iz iste tabele proističe da je ubjedljivo najmanji obrt novca napravljen u općini Bosanska Krupa, minijaturnih 369.110, 66 KM… Zabrinjavajući podaci za Krupljane u svakom slučaju…
Poreska politika…
Pošto sam od oslobođenja grada prisutan na terenu, moram ovdje javno konstatirati da Sanski Most simbolizira ” sansku kozu ”. Tako su ” poreske haračlije” u akciji 1997. god. od poreskih obveznika Sanskog Mosta inkasirale iznos od 5.000.000, 00 KM. Bar se tako javno hvalio tadašnji načelnik Poreske ispostave g. Ismet Hamulić… U isto vrijeme ” haračlije ”nisu smjele ni prismrditi u Laktaše ili Široki Brijeg. Također, pouzdano znam za podatak da je ista ekspedicija ” haračlija ” prije nastupa u našem gradu doslovno protjerana iz Gračanice… Nije sila bila u pitanju, nego politika tadašnje vlasti. Sanski nezaštićeni obveznici su godinama sistematski ” pljačkani ”, dok su se drugi enormno bogatili. Kad god državi zafali novaca, bujrum u Sanu… Vrijedi li još i danas pozivnica ???
Veoma je važno naglasiti da je najveći teret obaveza nametnut manjim poreskim subjektima, koji su u pravilu i uredne platiše- dežurne ” sanske koze ”… Pod pritiskom prevelikih nameta većina ih počne dugovati državi, kreditno se zaduže, ne oporave se i s vremenom pokleknu… Najtragičnije je što se ti ljudi ne mogu ni odjaviti pa pokušati pronaći neki drugi posao… Jednostavan razlog je što nisu ” čisti ” prema državi koja ih nije stimulisala i pomagala u razvoju, već ih je” gulila ” do gole kože. Klasičan primjer kako je država od vrijednih ljudi koji su pokušavali živjeti od svog rada pravila socijalne slučajeve. Jedina moguća opcija za neodjavljene poreske obveznike jeste odlazak iz BIH. Lično poznajem takve ljude za koje mogu odgovorno konstatirati da nisu nepošteni u apsolutnoj većini slučajeva. Sila nameta je diktirala njihovu uspješnost u svijetu poduzetništva… Lopovi se već nekako snađu !
Koliko je danas aktivnih poreskih obveznika u Sanskom Mostu? Koliko je danas likvidnih poreskih obveznika u Sanskom Mostu ? Koliko je danas velikih poreskih dužnika u BIH ? Ko im je dozvolio da duguju milionske iznose prijavljenog poreza ? Kako je to uopće bilo moguće kad se malim obveznicima blokiraju računi i ide se na sudsku nadoknadu duga putem izvršenja ? Ne znam odgovore… Ali, znam da u svakom gradu postoji privilegirana grupa poduzetnika, koja godinama kulturno prisvaja basnoslovne cifre utajom poreza. Nije to nikakva tajna…
I kod nas su postojali i još uvijek postoje – nedodirljivi… Najžalosnije je što ti tajkuni usput izrabljuju radnike, od kojih su pravedniji tretman imali vaktile kmetovi … Sistem društva u kojem živimo i zapostavljene ljudske vrijednosti nemilice dirigiraju opću sliku naše svakodnevnice. Ona je tmurna sa izrazitim motivom ” mrtve prirode ”…
Sanski Most – u grlu kost…
Sanski Most i danas predstavlja ozbiljno ekonomskom tržište, prvenstveno zahvaljujući uplivu novca naše dijaspore. Priliv (obrt ) novca na godišnjem nivou u Sanskom Mostu je daleko najintenzivniji na području USK- a… Dovoljan argument i pokazatelj da je Sanski Most još uvijek živ… Tako kažu zvanični podaci do 2013. godine. S obzirom na veliku posjetu naše dijaspore u 2014. i 2015. godini, ubijeđen sam da je priliv ( obrt ) novca u prosjeku iznad objavljenih…
Kome Sanski Most predstavlja u grlu kost ??? Poreska politika je jedna od najvažnijih karika u čitavom nizu utjecajnih faktora u rijeci tokova novca. Kilava sanska politika je svoje ” koke nosilje ” nemarno prepuštala na milost i nemilost gladnim vukovima. Zašto nikad nijedan politički subjekt iz Sanskog Mosta nije zatražio zvaničan izvještaj od g. Melise Mulić, nekadašnje dugogodišnje direktorice Poreske uprave USK-a, i uporedio ” rezultate harača ” sa ostalim općinama u kantonu… Ko je postavio za dugogodišnjeg direktora Poreske ispostave Sanski Most, g. Ismeta Hamulića, s obzirom na njegovu udbašku prošlost (operativac SDB- a ” Rizo ” )???
Da li je Sanski Most planski i sistematski doslovno pljačkan sve ove godine ??? Ko su bili poreski obveznici određeni za ” harač ” ??? Na osnovu ličnog iskustva znam da je ” Rizo ” vršio selekciju … Je li odabir bio po ličnom izboru ili je dobivao upute od nadređenih, ne znam… Pod čijom zaštitom su sve ove godine bili nedodirljivi sanski tajkuni, od kojih apsolutna većina nije ni u PDV sistemu ??? A znamo da je uvjet za automatsko registriranje u sistem PDV obveznika prijavljeni promet od 50.000 KM ili 137, 00 KM dnevno… Zar poreske kontrole nisu bile u stanju utvrditi činjenično stanje na terenu ? Naravno da jesu, ali koliko su im ruke bile odriješene ??? Ukoliko javno ne progovorimo o svim prisutnim anomalijama u našem društvu, šanse za naš oporavak i opstanak bit će veoma male…
Zaključak…
U pretprošlom blogu sam konstatirao: ” Ne može se privredni razvoj bazirati na malim obrtima i uslužnim djelatnostima !? ”
Dakle, privredni razvoj mora se bazirati na sigurnim investitcijonim projektima, a poreska politika na velikim utajivačima poreza. U ovakvoj tržišnoj utakmici svako radno mjesto je vrijedno kao dukat. To bi značilo da mali obrti trebaju biti stimulirani od strane države a radnici maksimalno zaštićeni i nagrađeni za svoj rad… Lov u mutnom je disciplina karakteristična za zemlje u tranziciji, a BIH danas predstavlja najslikovitiji primjer stvaranja podijeljenog klasnog društva gdje imamo nekolicinu tajkuna i masu narodne sirotinje… Svemu dođe kraj na neki već zabilježen način po čuvenoj narodnoj umotvorini: ” Ničija nije do zore gorila ”…
Naredni blog u četvtrak 20h: ” Zmajevi ”…
Ps./ Prilozi :
Registrirani obveznici i radnici u Sanskom Mostu…
Zanatstvo, broj poreskih obveznika/broj prijavljenih radnika: 2010. – 241/219, 2011. – 219/ 220, 2012. – 165/190, 2013. – 194/193…
Trgovina, broj poreskih obveznika/ broj prijavljenih radnika: 2010. -141/97, 2011. – 131/93, 2012. – 114/90, 2013. 110/78 …
Ugostiteljstvo, broj poreskih obveznika/ broj prijavljenih radnika: 2010. – 117 /150, 2011. – 115/ 176, 2012. -110/124, 2012. – 113/154…
Sanski Most vs. USK…
Zanatstvo, broj poreskih obveznika/ broj prijavljenih radnika: 2010. – 25,13% / 24,80%, 2011. – 24% / 25,35%, 2012. – 20,71% / 24,14%, 2013. – 24.77% / 24,15%…
Trgovina, broj poreskih obveznika/ broj prijavljenih radnika: 2010. – 19,61% / 21,41%, 2011. -20,25% / 21,41%, 2012. -19,32% /23,08%, 2013. -19,30% / 19,90 %…
Ugostiteljstvo, broj poreskih obveznika/ broj prijavljenih radnika: 2010. – 15,94% /16,48% , 2011. – 17,72% / 20 %, 2012. – 17,11% / 15,52%, 2013. – 17,28% /12,77 % …
KOMENTARI