Župa Mrin (Mren)…
U historiografija se dugo vremena održala teza, koja kaže da se područje Sanskog Mosta, po teritorijalno-upravnoj organizaciji, dijelilo na tri župe: Lušci , Mrin i Sana. Župa Lušci bila je smještena južno od župe Banjice oko gornjeg toka rijeke Sane i ona nema dodirnih tačaka sa današnjim naseljem Lušci Palanka. Župa Banjica, sa gradom Ključem, graničila se sa područjem grada Mrina na potoku Glibaja kod sela Hrustova. Analogno takvom zaključku, otpadaju sva domišljanja kako je grad Mrin pripadao župi Sanici, Banjici ili Lušci…
Također, otpadaju domišljanja da su grad Ključ i Lužac pripadali župi Mrin, kako to misli V. Klaić (”Povijest Bosne do propasti kraljevstva”, str. 21)… I F. Šišić je opet, po nekom nepisanom pravilu, pogrešno preuzeo Klaićeve teze (”Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba”, str. 6)… M. Vego, već tradicionalno, nije dobro protumačio navedene izvore:
”Župi Mrin su pripadali: Sanica i grad Mrin” i ”Njoj je pripadao grad Ključ i Lušci” (”Naselja bosanske srednjovjekovne države”, str. 152, 78-79)…
Nažalost, M. Vego nije znao da su grad Ključ i Sanica pripadali župi Banjici, dok je grad Lužac pripadao župi Lušci. Možda je najbolji komentar vezan za župu Mrin dao neprevaziđeni Bokan. Možete misliti, kakvi su onda ostali komentari… Bokanovo mišljenje je na visokoj cijeni i ono redovno plijeni moju pažnju:
„Mrenska župa je zahvatila područje zapadno od rijeke Sane, oko rijeke Mrena (danas se zove Dabar), kojoj je, prema nekim izvorima, jedno vrijeme pripadaoi Ključ. Glavni grad je Mren. Župi je pripadalo i mjesto Lužac… Poslije smrti kneza Hrvatina Stjepanića (prije 1315. godine), župom Mren je vladao njegov sin Vukoslav, ali iz grada Ključa.“ (B. J. Bokan ,”Sanski Most I”, str. 42, 44)
„Župa Mren prostirala se zapadno od rijeke Sane u područijima rijeka Mren (današnji Dabar) i Sanica. U sačuvanim dokumentima spominju se mjesta Mren, Sanica, Klevci (danas Kljevci) i Čapli (danas Čapalj). Župa je graničila na sjeveru župom Sanom, na istoku župama Zemljanik i Banica, na jugu župom Banica, a na zapadu planinom Grmečom, iza koje je bila poljička župa u oblasti Zapadne strane (Završje). Prema Povelji kralja Tomaša iz 1446. godine, župa Mren tada nije postojala, jer je njena teritorija bila podjeljena između župe Sane i grada Ključa.“
(B. J. Bokan,”Sanski Most I”, str. 48-49)
Nažalost, otac sanske historije se striktno držao mišljenja V. Klaića, F. Šišića i M. Vege… Osim ispravne tvrdnje: „… 1446. godine, župa Mren tada nije postojala…“, bokanijadu je najbolje zaboraviti…
Da li je postojala župa Mrin (Mren)?
„ Što se tiče župe Mrin, ili Mren, – ona uopšte nije postojala. Postojao je samo grad Mrin, koji je ležao u župi Sani. On se spominje u spisku parohija zagrebačke biskupije iz 1334. godine: Item in districtu de Zana …. S. Georgii de Mren … Najinteresantnije je to da se Mren označava kao grad u župi Sani i u povelji iz koje je Klaić naveo svoj citat „Mrin i podanj varoš“. U povelji Stefana Tomaša od 22. avgusta 1466. izričito se kaže :
Sela Kljevci, Čaplje i Kijevo postoje i danas i leže oko reke Sane južno od Sanskog Mosta. Grad Mrin ležao je je svakako u blizini, verovatno kod današnjeg naselja Marjanović, gde su na kartama označene gradske ruševine. Prema Kuripešiću, Mrin se zvala i današnja kratka i snažna reka Dabar, leva pritoka Sane blizu sela Čaplja.
(G. Ružičić,”Prilozi istorijskoj geografiji srednjovekovne Bosne”, Istorijski glasnik, br. 2, Bg. 1972.)
„ Župa Mrin kao teritorijalno-upravna jedinica na pomenutoj teritoriji nije nikad postojala, i ona je jedino mogla da obuhvata upravno područje istoimenog grada. Grad Mrin (Mren) se nalazio na potoku Dabru („voda Mren“, kod Kuripešića 1530. godine), koji se uliva u Sanu južno od Sanskog Mosta. On se pominje kao sedište katoličke župe (parohije) u sanskom kotaru 1334., a 1376. godine kao tvrđava koja pripada ugarskoj županiji Sani. Nakon toga se „grad Mrin i poda n varoš“ navode kao naselja u bosanskoj župi Sani, u povelji kralja Stefana Tomaša iz 1446. godine.“
(J. M.-Radojčić, ”Donji Kraji. Krajina srednjovekovne Bosne”, str. 164)
Je li župa Mrin (Mren) kao teritorijalno-upravna jedinica postojala?
- g. – U popisu katoličkih župa zagrebačke biskupije, navedene su i župe u arhiđakonatu Dubice, koji se dijelio na tri kotara: dubički, vrbaški i sanski. Prema ovome dokumentu, u sanskom kotaru nalazile su se župe: Pluharia, Zmalan, Cozara, Sumechicha, Cramen, Zemelna, Pobresia, Herbachan, Podcrisie, Oztra loka, Cesich, Wersusya, Mren, Blagay, Vodicha i Japra. (B. A. Kerscelich de Corbavia,”Historiarum cathedr. Ecclesiae Zagrabiensis I”, Zagrabiae 1770.), (F. Rački,”Popis župa zagrebačke biskupije 1334. i 1501. godine”, Starine JAZU, knj. IV, Zagreb 1872, str. 201-229),(Iv. Tkalčić,”Monumenta hist. episcopatus Zagrabiensis”, Zagreb 1874.) i ( J. Buturac,”Popis župa zagrebačke biskupije 1334. i 1501. godine”, JAZU Starine, str. 71-72)
- g. – U Mrinu je bila crkva sv. Grgura koja je pripadala sanskom distriktu. (Iv. Tkalčić, ”Mon.his.ep Zagreb ”, II, str. 90)
Dakle, katolička župa Mrin pripadala je sanskom distriktu, dubičkom arhiđakonatu i zagrebačkoj biskupiji. Župa Mrin je samo jedna od nabrojanih, koje su pripadale sanskom crkvenom distriktu (kotaru). Pometnju u historiografiji iniciralo je izjednjačavanje naziva za bivše ugarske županije sa župama u crkvenom smislu, jer se smatralo da su županije i župe bile u svemu podudarne. Preporuka budućim istraživačima glasi da obavezno nauče razlikovati pojam župe u pogledu crkvene hijerarhije i teritorijalno-upravne organizacije…
Konačan odgovor na postavljeno pitanje u naslovu, najlakše ćemo utvrditi na osnovu analize pomenute povelje od 22. VIII 1446. g., kojom bosanski kralj Stjepan Tomaš u Vranduku daruje posjede vojvodi Ivanišu Dragišiću:
(F. Miklosich,”Monumenta Serbica”, str. 438-440)
Iz analize povelje jasno se vidi koja su naselja u pitanju: „grad Sani Mrin i poda n varoš i selo Klevci i selo Nova Sela i selo Čapli i Kievac i poda n selo Ki i selo Sridica i selo Čardak i selo Hrbočani i selo Sinčići“… Definitivno, G. Ružičić i J. M.- Radojčić tačno su utvrdili činjenicu da župa Mrin (Mren) nije postojala kao teritorijalno-upravna jedinica na pomenutoj teritoriji, nego samo kao upravno područje istoimenog grada. Grad Mrin (Mren) pripadao je bivšoj ugarskoj župa(niji) Zana (Sana) sve do 1385. godine… Za period između izdavanja posljednje poznate povelje u okvirima Ugarskog kraljevstva (1385.) i prve poznate povelje u okvirima Bosanskog kraljevstva (1391. )- nemam podataka… U periodu od 1391. do 1463. godine (pad srednjovjekovne Bosne), grad Mrin je bio pod upravom bosanskog kralja u župi Sana…
Grad Mrin (Mren)…
U popisu katoličkih župa zagrebačke biskupije 1334. godine, navedene su i župe u arhiđakona Dubice, koji se dijelio na tri kotara: dubički, vrbaški i sanski. Prema ovom dokumentu, u sanskom kotaru nalazila se župa Mrin. U Mrenu je bila crkva sv. Grgura… (B. A. Kerscelich de Corbavia, ”Historiarum cathedr. ecclesiae Zagrabiensis I”, Zagrabiae 1770.; F. Rački,”Popis župa zagrebačke biskupije 1334. i 1501. godine”, Starine JAZU, knj. IV, Zagreb 1872, str. 201-229; Iv. Tkalčić,”Monumenta hist. episcopatus Zagrabiensis”, Zagreb 1874.; J. Buturac,”Popis župa zagrebačke biskupije 1334. i 1501. godine”, JAZU Starine, str. 71-72)… Grad Mren se spominje 1376. godine kao tvrđava koja pripada ugarskoj županiji Sani… (J. Mrgić-Radojčić,”Donji Kraji. Krajina srednjovekovne Bosne”, str. 164)…
Hrvatin Mrenović spominje se 1418. godine kao sluga bosanskog kralja Ostoje. Prezime sluge govori da je iz grada Mrena (Mrina). (LJ. Stojanović , ”Stare srpske povelje i pisma”, I, br. 456 , str. 445-446). 22. VIII 1146. godine u Vranduku: Bosanski kralj Stjepan Tomaš izdao je u Vranduku povelju sinovima vojvode Ivaniša Dragišića; knezovima Pavlu, Marku i Jurju, kojom im je potvrdio brojne posjede na ovim područjima. Povelja kralja Stjepana Tomaša (original u muzeju zagrebačkom, Arkiv II, 39): grad Mrin (Sani Mrin) i pod njim varoš, i sela Kljevci (Klevci), Novoselci (Nova Sela), Čaplje (Čapli). (F. Miklošić,”Monumenta Serbica”, str. 438-442).
Dolaskom Osmanlija na sansko područje, grad Mrin je, jednako kao i grad Sana, nestao sa geografskih karata… Kao da je u zemlju propao…
Gdje se nalazio grad Mrin (Mren)?
- Ružičić smatra da se Grad Mrin nalazio kod današnjeg naselja Marjanović:
„Velika Gradina, Donji Dabar –Marijanovići, Sanski Most. Praistorijska gradina. Locirana je na dominantnom brdu. Plato je branjen s tri strane kamenim bedemom, a sa zapada strmom padinom. Kasno bronzano ili željezno doba.“
(”Arheološki leksikon BiH”, Tom 2., Regija 10., str. 137-151)
Mišljenje G. Ružičića treba odbaciti, iz prostog razloga što život u navedenoj gradini prestaje još u prahistorijskom dobu…
„Gdje se nalazio grad Mren (Mrin)? Da li na gradini (590m), udaljenoj 2,5 km od rijeke Dabra (Mrena), 4,5 km od rijeke Sanice i 9,5 km od Sanskog Mosta, gdje su nađeni ostaci jedne tvrđave. Ili na ušću Dabra (Mrena) u Sanu? Ili na nekom drugom mjestu? zasad to nije moguće utvrditi.“
(B. J. Bokan,”Sanski Most I”, str. 53)
„Od sela što su se davala uz grad Mrin (u župi Sani) možemo identifikovati i lokalizovati: Klevce, danas Kljevci (srez Sanski M.); iznad toga sela mora da je ruševina grada Mrina, jer se u povelji veli da su Kljevci pod tim gradom.“
(Đ. Mazalić,”Kraći članci i rasprave, GZM, sv. IV-V, 1950. godine, str. 226-227)
Bokan je preuzeo mišljenje Đ. Mazalića i pretpostavlja da je grad Mrin (Mren)= Gradina u Kljevcima: „k. 590, oko 4,5 km udaljena od rijeke Sane, bila je i preistorijska i srednjovjekovna utvrda. Pronađeni su ostaci tvrđave i na istočnoj strani, prema rijeci Sani, temelji četvrtaste kule čije su strane bile duge po 10 metara. Pretpostavka da je tu bio grad Mren nije ni potvrđena ni odbačena.“ (B. J. Bokan,”Sanski Most I”, str. 53)
Konačno je B. J. Bokan napisao jedan smislen komentar… Međutim, ne znam na osnovu čega je Đ. Mazalić zaključio da su Kljevci ležali pod gradom Mrinom… U povelji piše: „grad Sani Mrin i poda n varoš“… U pitanju je varoš bez imena, a nikako selo Kljevci… Povodeći se Mazalićevom tezom, Bokan je u dokumentu „Građa za arheološku kartu BIH“ uspio pronaći jednu gradinu na lokaciji Kljevaca: „Pretpostavka da je tu bio grad Mren nije ni potvrđena ni odbačena“…
Drugu Bokanovu pretpostavku („Ili na ušću Dabra (Mrena) u Sanu?“), čvrsto je prigrabila J. Mrgić-Radojčić, koja poistovjećuje grad Mrin (Mren) sa gradinom Sastavci:
„Gradina, Sastavci, Kalaura, Sanski Most. Praistorijska gradina, rimska utvrda i srednjovjekovni grad. Smješteni na stijeni iznad ušća Dabra u Sanu. Prema Sani je padina izuzetno strma, prema Dabru je blaža. S istočne ( jugoistočne i sjeveroistočne ) strane plato gradine branjen je trostrukim kamenim bedemom. Na najistaknutijoj tačci izgrađena je kasnije rimska utvrda i srednjovjekovni grad sa kulom (cca 10 x10 m). Sačuvani zidovi u krečnom malteru, fragmenti cigle i crijepa, Željezno doba, Rimsko doba 1- 3 st. i kasni srednji vijek.“„ Gradina, Sastavci, Kalaura, Sanski Most.
Nalazila se na ušću rijeke Dabar u Sanu, gdje je na jednoj uzvišici bila prahistorijska i rimska utvrda, a pored nje je vodila i rimska cesta s juga preko Han Gliše, kroz Gornji Budelj, pored Sanice, preko Dabra i dalje na sjever prema rudarskom području. Prema opisu koji je dao V. Radimsky nakon razgledanja ovog lokaliteta 1891. g., utvrda je imala kruškoliki oblik, čija je osnovica bila na jugoistočnoj strani. Još tada zidine na jugoistoku su štrčale 1 metar iznad zemlje, dok su se svi temelji dobro raspoznavali. Dužina te utvrde je bila 42m, a širina 37m. I arheolog D. Serejevski je 1947. g., prilikom obilaska ovog kraja, našao na ovom mjestu tragove rimske ceste.“
(”Arheološki leksikon BiH”, Tom 2., Regija 10., str. 137-151)
Istraživanje gradine Sastavci izvršio je austrougarski rudarski inžinjer V. Radimsky… Preko puta gradine Sastavci, na brdu s desne strane rijeke Dabra, on je pronašao još jednu građevinu: „na Crkvini nije podor sredovjeke crkve, nego da su tu razvaline rimskih gragjevina i valjda i rimske naseobine.“
(V. Radimsky,‘’O nekojim prehistoričkim i rimskim gragjevnim ostancima u području rijeke Sane u Bosni“, GZM 1891/d., str. 431-445)
Iz priloženih izvora lako je uočiti da ne postoji niti jedan čvrst dokaz, koji bi razotkrio tačnu lokaciju srednjovjekovnog grada Mrina… Na osnovu dosadašnjih saznanja, najviše preferiram drugoj Bokanovoj tezi i tvrdnji J. Mrgić- Radojčić… Da li su razrušeni temelji gradine Sastavci, ostaci srednjovjekovnog grada Mrina??? Bez novih arheoloških ispitivanja navedenih lokaliteta, prebogata historija sanskog područja ostat će uskraćena za veoma važne podatke …
Naredni blog u petak…
KOMENTARI