U rezervama Centralne banke Bosne i Hercegovine nalazi se gotovo 265 miliona eura. Prema nekim političkim prijedlozima, ta bi sredstva trebalo uložiti, ali nema dogovora o tome u što i kako. Povrh svega, u banci kažu da sredstava za raspodjelu nema.
Od osnivanja 1997. godine, Centralna banka BiH, poslovala je, kažu, pozitivno. Tako su ostvarili čisti profit od blizu 470 miliona eura.
Otprilike 205 miliona eura, prema Zakonu o Centralnoj banci, uplaćeno je u budžet državnih institucija, a 265 miliona eura stoji u generalnim rezervama banke.
Ministar finansija bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, Zoran Tegeltija, kaže da bi trebalo dogovoriti raspodjelu tih sredstva i investirati ih u određene projekte.
„Ta bi sredstva prije svega morala da idu u tzv. investicionu proizvodnju u BiH koja bi pokrenula privrednu aktivnost“, ističe.
Ipak, glavno pitanje u BiH nije kako, nego ko će potrošiti višemilionska sredstva? Prijedlog iz Republike Srpske bio je da se novac podijeli entitetima, no prije svega traže da se novac ne uplati državi, te da zbog cijele situacije treba promijeniti Zakon o Centralnoj banci BiH, iz Sarajeva javlja novinar Al Jazeere Emir Skenderagić.
„Iz Centralne banke BiH jasan odgovor – prema Zakonu o Centralnoj banci, transfer novca iz ove institucije prema entitetima nije moguć“, dodaje.
Navode da je transfer moguć samo prema državnom budžetu, ali da ni za to trenutno ne postoje slobodna sredstva, te da iznos o kojem se govori, 265 miliona eura, služi kao samoosiguranje Centralne banke od bilo kakvih gubitaka.
Negativne posljedice
Služi i kao tzv. „amortizer“, tj. zaštitni sloj za apsorbiranje i ublažavanje šokova u eventualno mogućim neočekivanim i nepredvidivim događajima koji su van kontrole i utjecaja Centralne banke, npr. uslijed globalne finansijske i ekonomske krize.
Nezvanično, prijedlog iz RS nije usamljen, bilo je i drugih koji su podrazumijevali uzimanje novca iz Centralne banke. No, kako kažu iz ove institucije, njihovo je djelovanje u okviru Zakona o Centralnoj banci, on drugačiju raspodjelu ne predviđa osim uplate na račun države.
Ekonomski analitičar Matej Živković upozorava na negativne posljedice eventualne raspodjele sredstava Centralne banke. Kaže da naglo povećanje količine novca može proizvesti i inflatorni pritisak, odnosno porast cijena.
„Distribucija sredstava u proračune entiteta, po mom subjektivnom uvjerenju, značilo bi njihovo usmjeravanje u konačnu potrošnju. Time gospodarstvo u suštini ne bi ništa suštinski dobilo i zato sam uvjerenja da je bolje da se u ovom trenutku to eventualno ne radi, izuzev ukoliko entiteti imaju određene razvojne projekte, koji bi se mogli finansirati od sredstava Središnje banke“, smatra on.
Ipak, Živković ističe da sredstva Centralne banke ne treba usmjeravati u nelikvidne entitetske budžete. Smatra da je takav budžet Republike Srpske, nakon što je u ovom entitetu prodata vrijedna imovina.
Izvor: Al Jazeera
KOMENTARI