instant fap

Bh. penzioneri taoci politike

Danas, 17 godina od okončanja rata, kao plod političkih dogovora u BiH, postignutih 2000. godine između vlada Republike Srpske i Federacije BiH, funkcioniraju i dalje dva entitetska penziona fonda, a teret isplate penzija ostvarenih prije 30. aprila 1992. godine plaća fond u kojem korisnik ima prebivalište, a ne onaj gdje je penzija zarađena.

Konačan početak provedbe odluka Suda za ljudska prava iz Strasbourga u vezi sa isplatama penzija stečenih prije rata u BiH, u slučaju “Duško Karanović protiv BiH” iz 2008. godine i slučaju “Mlađen Šekerović i Ank Pašalić protiv BiH” iz 2011. godine, shodno kojima ti građani imaju pravo na penziju u mjestu gdje su je zaradili, samo će djelimično riješiti sve apsurde koji prate problematiku penzionog sistema u BiH.

Entitetski fondovi penzijsko-invalidskog osiguranja (PIO) koncem prošlog mjeseca u Bijeljini su, podsjećamo, postigli dogovor o načinu na koji penzioneri povratnici u Federaciju BiH mogu ostvariti pravo na penzije u Fondu PIO/MIO Federacije BiH.

Prema podacima Fonda PIO Republike Srpske, oko 3.500 njihovih korisnika koji su se vratili u Federaciju BiH moći će ostvariti ovo pravo što bi moglo donijeti godišnju uštedu fondu iz RS-a od oko 12 miliona KM.

Direktor Fonda PIO RS Mladen Milić ističe da je na sastanku dva fonda u Bijeljini dogovoren način na koji će korisnici,  koji su pravo na penziju ostvarili prije 30 aprila 1992. godine, a vratili su se u Federaciju BiH, sada moći ostvariti pravo na penziju u tom entitetu.

„Prema našoj evidenciji, od 11 hiljada takvih korisnika, njih 3.500 ispunjava te uslove“, kazao je Milić.

Portparol Zavoda PIO/MIO Federacije BiH Tomislav Kvesić podsjetio je da je FBiH, na osnovu presude Evropskog suda za ljudska prava, krajem juna ove godine donijela zakon kojim je regulisano i preuzimanje penzionera iz RS-a u skladu s presudom.

„Riječ je o 1.500 korisnika, i to neće ugroziti funkcionisanje federalnog Zavoda“, istakao je Kvesić.

Sa ovom brojkom saglasan je i Milić koji ističe da svi oni koji imaju veće penzije u RS-u, nego bi one bile u Federaciji BiH, sigurno neće koristiti ovo zakonsko pravo. Milić kaže da je ovo samo djelimično rješenje, kojim Republika Srpska nije u potpunosti zadovoljna, jer smatra i da je „federalni zakon diskriminatorski prema onim penzionerima koji žive u RS-u, a ostvarili su pravo na penziju u Federaciji BiH“.

Iz tih razloga najavljuje nove pregovore tokom kojih bi se entitetske vlade trebale dogovoriti da svaki fond na svoj teret preuzme penzionere koji su na teritoriji na kojoj fond sad djeluje prije rata zaradili penziju.

Direktor Federalnog zavoda PIO/MIO Zijad Krnjić, u izjavi za agenciju Anadolija, kaže da nema ništa sporno i da ocjene da je federalni zakon o PIO diskriminatorski ne stoje, jer njegovom primjenom, niko nije zakinut za pravo na penziju.

Tako ključni problem u BiH i dalje ostaje tumačenje odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetima „Karanović i Šekerović protiv BiH“, zbog čega populacija od  oko pola miliona građana BiH u poodmakloj životnoj dobi konstantno strepi za svoja davno zarađena primanja.

Vlasti, predstavnici Fonda PIO i Udruženja penzionera u RS smatraju da je ona osnov da se isplate svih penzija stečenih do početka rata vrše prema mjestu gdje su i zarađene, bez obzira na prebivalište korisnika u BiH. Ističu da su oni jednostrano 2002. godine odustali od dogovora iz 2000. godine, a da je Federacija odbijanjem da ispštuje njihovu odluku, Fondu PIORS nanijela štetu od više od pola miliona KM, koliko su, kako tvrde, do sada koštale isplaćene penzije za 25 hiljada korisnika.

U Federaciji BiH, prema Kvesićevim riječima, nemaju namjeru na sebe preuzeti sve navedene korisnike.

„Jedino ispravno rješenje prema tim ljudima i prema realnom terećenju nositelja osiguranja jeste jedinstven penzioni fond BiH. Ovo je dovoljan razlog da se shvati da se ne mogu baš povlačiti zidovi kako su povučeni. A, što se tiče ove priče o tužbi, to je tužba Zavoda RS prema federalnom Zavodu, ali oni tu tužbu redovno gube, jer postoji Sporazum o načinu regulisanja između dva nosioca osiguranja  koji je bVlada RS verificirala i po tom Sporazumu je Fond PIORS izdao rješenja. Oni pravno nikako ne mogu dobiti taj spor“, smatra Krnjić.

Monika Mijić, zastupnica BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava, tumači da se presuda Evropskog suda odnosi isključivo na penzionere povratnike iz RS-a , a ne na one koji su ostali da žive u tom entitetu.

Apelant nije dočekao da ostvari svoje pravo

Predsjednik Udruženja penzionera RS-a Rade Rakulj podsjetio je da je Dušan Karanović preminuo a nije dočekao da ostvari svoje pravo.

„Naš biološki sat ističe, i bojim se da će mnogi od nas, poput Karanovića, završiti čekajući na političke dogovore u BiH“, podvukao je Rakulj.

KOMENTARI