instant fap
NaslovnicaVijesti

Bosanci i Hercegovci van domovine: Kako je organizirana bh. dijaspora u Švedskoj

Bosanci i Hercegovci van domovine: Kako je organizirana bh. dijaspora u Švedskoj

Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, van matične zemlje, u trajnom ili privremenom iseljeništvu, žive skoro dva miliona Bosanaca i Hercegovaca.

Ova brojka uključuje, u nekim slučajevima, i drugu i treću generaciju, što predstavlja oko 50 posto u odnosu na procjenu ukupnog broja stanovnika BiH iz 2013. godine.

Novac koji bh. dijaspora šalje na račune građana veoma je važan za cjelokupni ekonomski sistem BiH. Skoro svake godine bh. dijaspora je u domovinu slala preko dvije milijarde KM, što predstavlja značajan postotak bh. bruto nacionalnog proizvoda.

Status bh. iseljenika riješen je, velikim dijelom, kroz stjecanje državljanstva, stalne ili privremene dozvole boravka, radne i studentske vize. U nekim državama izrazito je visok postotak bh. iseljenika koji su svoj status riješili kroz stjecanje državljanstva države prijema, poput Australije (95 posto) i Norveške (89 posto).

Prema podacima Ministarstva za civilne poslove BiH, od 1998. do polovine novembra 2013. godine 61.752 osobe odrekle su se državljanstva Bosne i Hercegovine radi stjecanja državljanstva druge države.

Bosanskohercegovački iseljenici odavno nisu izbjeglička populacija. Prema podacima UNHCR-a iz 2013. godine, u svijetu živi 27.419 osoba iz Bosne i Hercegovine s priznatim statusom izbjeglica, od čega najveći broj u Srbiji (15.296).

Portal Radiosarajevo.ba u nekoliko će se tekstova baviti temom našeg iseljeništva, a ovaj put ćemo pisati o Švedskoj.

U Kraljevini Švedskoj živi oko80.000 osoba porijeklom iz Bosne i Hercegovine, koji prema brojnosti spadaju u treću imigrantsku grupu u toj zemlji. Većina ih je stekla švedsko državljanstvo. Švedska je jedna od rijetkih zemalja sa kojom je BiH potpisala bilateralni Sporazum o dvojnom državljanstvu.

U ovu brojku su uključeni i potomci bh. iseljenika rođeni u Švedskoj, odnosno druga i treća generacija bh. migranata.

“Bosanskohercegovački iseljenici u Švedskoj spadaju među najbolje organizirano iseljeništvo iz BiH u svijetu”, rekao je za portalRadiosarajevo.ba Smajo Mrguz, član Glavnog odbora Svjetskog saveza dijaspore BiH.

“Dijaspora je organizovana u udruženja koja imaju kulturni ili sportski karakter. Trenutno je aktivno oko 60 takvih udruženja. Udruženja su organizovana lokalno ili regionalno. Krovna organizacija je Savez BiH udruženja u Švedskoj. U toj asocijaciji udružena su gotovo sva lokalna i regionalna BiH udruženja u Švedskoj. Savez ima oko 10 000 članova”, kazao je Mrguz.

Svrha postojanja saveza, po njegovim riječima, je očuvanje identiteta bh. građana u Švedskoj, njegovanje i očuvanje naše tradicije, kulture, jezika kao i rad na dobroj integraciji Bosanaca i Hercegovaca u švedsko društvo.

“Velika većina bh. građana u Švedskoj je povezana s domovinom privatnim relacijama, a manji dio udruženja, skupina građana kao i firmi ima konkretne ideje i sprovodi projekte iz raznih polja djelovanja. APU Mreža je zadnjih 5-6 godina najangažovanija organizacija u sprovođenju projekata u BiH u polju školstva, poslodavnosti/biznisa i kulture sarađujući sa sličnim organizacijama i institucijama u BiH. Također, i u Švedskoj širimo bh. kulturu kroz pozorišne i operske predstave, koncerte, seminare, proslave i slično”, objasnio nam jeArmin Hadžić, predsjednik APU mreže iz Švedske.

Najviše Bosanaca i Hercegovaca živi u gradovima Stockholm, Göteborg, Malmö, Norrköping, Helsingborg, Växjö, Örebro, Borås…

To najbolje možete vidjeti na ovoj mapi koju je za vas priredio portalRadiosarajevo.ba.

Učenje maternjeg jezika za djecu bh. iseljenika u Švedskoj je dobro organizirano, jer djeca imaju mogućnost učenja maternjeg jezika u okviru dopunske nastave u sklopu udruženja i organizacija bh. dijaspore, kao i u okviru redovne integrirane nastave u švedskim školama.

Kao i većina drugih iseljenika, i naša dijaspora u Švedskoj nije zadovoljna angažmanom matice i odnosom prema ovom dragocjenom resursu naše države.

“Na žalost, ne postoji organizovana povezanost sa domovinom. Sve se svodi na individualne kontakte, preko rodbine i prijatelja. Možemo reći da se kontakt se održava preko raznih medija, gledanje tv programa iz domovine preko IPTV ili slušanje raznih radio stanica iz domovine preko interneta”, izjavio je za naš portal Senir Jalovičić, još jedan od predstavnika naših iseljenika u Švedskoj.

Na kraju treba istaći da bh. iseljenici spadaju među najbolje integrirane strance, a značajan broj ih je uključen i u politički život Kraljevine Švedske.

Jedan od svijetlih primjera svakako je Aida Hadžalić, najmlađa švedska ministrica.

Aida Hadzialic: we should welcome migrants, not fear them. fromMartin Atkin on Vimeo.

H.D./Radiosarajevo.b

KOMENTARI