Tradicionalni turski napitak boza uglavnom se pije u zimsko doba jer je poznata po tome da grije tijelo, daje energiju i bogata je vitaminima B1, B2, B3, B6 i B12.
Boza, koju Turci spravljaju od kukuruznog griza, datira još iz 6. stoljeća prije naše ere. Turci je koriste i kao piće i kao hranu otkako su doselili iz Centralne Azije i vremenom je postala nezaobilazan dio njihove kulture i historije. Napitak koji djeluje i kao antiseptik, bogat je mnoštvom korisnih bakterija i dobar je za zdravlje sportista, trudnica, dojilja, reducira stres, odmara, a korisna je i kod liječenja kolere i pretilosti.
U njenom sastavu nalaze se pšenica, riža ili kukuruz, ovisno o regiji u kojoj se spravlja.
Čelnik najpoznatijeg turskog brenda koji se bavi proizvodnjom boze “Vefa Bozacisi” Sadik Vefa kaže kako su u ovoj fabrici uspjeli održati tradicionalni stil proizvodnje boze još iz vremena njegovog pradjeda hadžije Sadik-bega, čiju su bozu obožavali stanovnici Istanbula.
“Hadži Sadik-beg je spravljao njegovu inoviranu specijalnu bozu u malom tamnom prizemlju njegove kuće, a potom bi bačvu napitka stavljao na leđa i nosio da je proda na ulicama instanbulskih naselja Sultanahmeta, Suleymaniye i Beyazita… Nakon šest godina rada, odlučio je da otvori prodavnicu u historijskom naselju Vefa, koja je bila prva u lancu prodavnica boze. Od tada, ‘Vefa Bozacisi’ služi bozu ljubiteljima tog tradicionalnog napitka koji je zadržao isti kvalitet, sirovine i način pripreme”, kaže Vefa u razgovoru za Anadolu Agency.
On dodaje da boza, tradicionalni ‘energy drink’, predstavlja “prednost i šansu” ne samo za Turke nego i za cijeli svijet, jer je ona proizvod koji je blizak čovjeku.
Bozu piju i japanski i koreanski turisti
Vefa primjećuje da turisti posjećuju prodavnice kako bi popili bozu ”čudeći se kako je ovaj napitak do danas zadržao svoj originalni okus i formu”, dodavši da bozu posebno vole turisti iz Japana, Koreje i Dalekog istoka koji nikada ne napuštaju prodavnice dok ne ispiju do kraja svoju čašu boze.
“Evropski turisti radije ‘jedu’ bozu kašikama, posipajući je prženim slanutkom”, kaže Vefa.
On dodaje da turistički vodiči dovode svoje grupe na bozu i tokom ljeta, kao i da je prodavnica uvijek otvorena za ljubitelje tradicionalnog napitka.
Na pitanje da li bi otvorili prodavnice u inostranstvu kako bi promovirali tradicionalni turski napitak, Vefa primjećuje da su građani Njemačke turskog porijekla iskazali interesovanje za franšizu više puta.
“Namjeravamo razmotriti mogućnosti otvaranja novih franšiza u nekoliko regija u narednim godinama. Sada, nastavljamo distribuciju u Turskoj, u Ankari, Adapazaru, Duzceu, Yalovi i Eskisehiru, ali namjera nam je da se širimo. Osim toga, Turci koji žive u Njemačkoj iskazuju interesovanje da preuzmu franšizu od nas. Mi ćemo te zahtjeve razmotriti”, dodaje Vefa.
Podsjećajući da se boza pila i u doba Otomanskog carstva za vrijeme putovanja i pohoda vojnika kako bi im dala potrebnu energiju i snagu, Vefa kaže kako su upravo oni održali bozu “u životu”, koja sad u potpunosti čini dio kulture.
Boza rado piju i stanovnici država Balkana. U brojnim slastičarnama na području Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Makedonije, Albanije i Kosova građani ovih zemalja često konzumiraju ovo piće.
Kako nastaje boza
Postoji više kombinacija osnovnih sastojaka za spravljanje boze. “Vefa Bozacisi” preferira kukuruzni griz koji je korišten prije 138 godina. Prvo se mala zrna koja rastu u istočnoj i centralnoj Anadoliji melju u kamenom mlinu.
Nakon toga, pšenica se izdvoji iz mlina, a griz se kuha do vrenja. Nakon što se gusti sloj izdvoji iz te smjese nakon vrenja, ona se pomiješa sa vodom i filtrira. Šećer koji se dodaje ne smije prelaziti 20 posto ukupnih sastojaka. Nakon toga se dobivena smjesa ostavi do fermentacije i spremna je za posluživanje.
“Vefa Bozacisi” je prva prodavnica u historiji koja prodaje bozu već 138 godina u istanbulskom dnaselju Vefa. Prodavica je dobila ime po regiji iz koje piće potiče, a u kojoj je posluživano od 1876. godine.
KOMENTARI