instant fap

Čas historije u šumi Galaja

Centralnom manifestacijom koja je protekle subote održana u šumi Galaja, nadomak Vrhpolja, obilježeni su dani otpora koji je pružen agresoru na području općine Sanski Most 1992. Manifestacija je započela obilaskom mjesta pogibije Saida Keranovića, jednog od organizatora otpora na ovim prostorima, koji je mučki ubijen u neprijateljskoj zasjedi. Cvijeće na spomen obilježje položili su članovi porodice Keranović, te brojne delegacije i predstavnici društveno političkog života općine i kantona.

Šuma Galaja je mjesto gdje je oko dvije stotine pripadnika patriotske lige s područja općina Sanski Most i Ključ pružilo otpor višestruko nadmoćnijem agresoru u danima maja i juna 1992. godine. Pripadnici ključko sanske jedinice dugo su odolijevali napadima daleko nadmoćnijeg i tehnički opremljenijeg agresora, da bi se naposlijetku, nakon spektakularne vojne akcije i zarobljavanja četrdeset neprijateljskih vojnika i oficira, uspjeli dokopati slobodne bihaćke teritorije. U sastavu Petog korpusa, nekoliko godina kasnije, dali su veliki doprinos u oslobađanju okupiranih dijelova općine Sanski Most. U znak sjećanja na njihovo herojstvo i hrabrost, i ove godine je održana tradicionalna manifestacija „Dani Galaje“.

Na ovaj način se se u poslijeratnom periodu tradicionalno obilježavaju dani stradanja i otpora i centralnoj manifestaciji prisustvuje veliki broj visokih zvanica, gostiju, te građana općine Sanski Most. Tako je bilo i ovaj put kada je održan svojevrsni čas istorije na kojem su evocirane uspomene na događaje od prije osamnaest godina. Tom prilikom priređen je i bogat kulturno zabavni program, a prisutnima su se obratili neposredni sudionici herojskih dana Galaje, predstavnici općinske i kantonalne vlasti, zvanice i gosti. Jedan od neposrednih učesnika Galaje bio je i kantonalni ministar za pitanja boraca, Ahmet Egrlić, koji je evocirao uspomene na period od prije dvije decenije, ali se i dotakao statusa porodica poginulih boraca koje su bile ugrožene revizijom boračkih prava. „Nikome nećemo dozvoliti da ugrozi porodice šehida, da ukine vjeronauku ili da devalvira sve ono za što smo se borili. Zato nam je važnija država od ministarskih pozicija i ne možemo dozvoliti da se desi ništa što je upereno protiv interesa države. Zbog toga ne možemo biti s onima koji rade protiv interesa države.“, rekao je Egrlić. Prisutnima se obratio predsjedavajući Skupštine USK, Husein Rošić, istakavši kako je žalosno što porodice šehida i poginulih boraca iz doline rijeke Sane ponovo nekima moraju dokazivati da su njihovi sinovi poginuli za Bosnu i Hercegovinu.

Nosilac najvišeg ratnog priznanja „Zlatni ljiljan“, Ifet Hukanović, podsjetio je na period organizacije otpora neprijatelju u ovom dijelu općine Sanski Most.Komandant ključko sanske čete i federalni poslanik, Amir Avdić, također se osvrnuo na proces revizije boračkih prava. „Nema niko pravo da ovim našim majkama ili ratnim vojnim invalidima oduzima prava i da ih pati nekakvim revizijima. Sram ih bilo na tome! Ali našom borbom i borbom ovih političara iz sanske doline mi smo napravili toliki pritisak da su oni morali vratiti oduzeta prava našim porodicama.“, rekao je Avdić.

Načelnik općine Sanski Most, dr. Mustafa Avdagić, rekao je da će kao općinski načelnik neprestano raditi na promociji istine o dešavanjima od prije dvadeset godina. „Istina je da su se tada na ovim prostorima desili zločini za koje neko mora odgovarati. Istina je i to da je Sanski Most 1995. godine oslobođen ne od strane nekih „otpisanih“ ili međunarodne zajednice, nego su to učinili naši borci predvođeni generalima Mehmedom Alagićam i Atifom Dudakovićem.“, rekao je načelnik Avdagić. Bitka na Galaji bila je značajna i zbog toga što je borcima i organizatorima otpora u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine ulila snagu i vjeru da je moguće pobjediti višestruko nadmoćnijeg agresora. Zastava Galaje svečano je uručena komandantu sansko ključke čete, Amiru Avdiću.

Manifestacija je uveličana kulturno zabavnim programom kojeg su priredili učenici osnovne škole Vrhpolje, a na istorijskom času pročitani su i najuspješniji literarni radovi učenika na temu „Sjećanje na maj 1992. godine“. Nakon oficijelnog dijela programa uslijedilo je druženje brojnih posjetilaca ovogodišnje centralne manifestacije koja je održana na lokalitetu šume Galaja.