Već godinama, naša djeca se neizostavno uče historiji, koju je, između ostalog i on pisao. Slovima hrabrosti i tewekula! Ponosa i strogoće, onako kako mu je bilo svojstveno. Autoritet, koji je imao, malo ko da je imao kad je on bio tu, a i poslije njega, svakako. Bio je to čovjek ogromne hrabrosti i još većeg srca. Jedan od najistaknutijih robova Božijih u vrijeme kad je bila velika stvar istaknuti se vjerom i borbom na ovoj krajiškoj strani Bosne i Hercegovine. Ako bi u kratkim crtama trebali opisati rahmetli gaziju, svakako bi trebali pokusati priblizno docarati rijecima kakav je to, ustvari, bio vizionar. Inventivan i perfekcionista.
Sigurna sam, da ga je Allah poživio, mnoge stvari u Krajini bi bile pod njegovom komandom, i veliki hajr bi uradio. Ali, Izet je ostao upamćen po hajru svakako, i ostaće do Sudnjeg dana, figura čije osobine mnogi muškarci priželjkuju. S razlogom ga danas zovu bosanski Halid ibn Velid.
Izet Nanić je rođen u Bužimu, od majke Rasime i oca Ibrahima, kao drugi od sedam sinova. Osnovnu školu je završio u Bužimu sa odličnim uspjehom, a srednju vojnu školu završio je u Zagrebu 1984. godine. Po završetku srednje škole upisuje Vojnu akademiju u Beogradu gdje provodi dvije godine, te jednu godinu u Sarajevu. Vojnu akademiju završava u Zagrebu 1987. godine. Oženio se iste godine i u braku dobio troje djece. Njegov najmlađi sin Ibrahim, imao je dvije godine kad je Izet poginuo.
Svoje službovanje u bivšoj JNA, kao poručnik RV PVO, provodi u Kragujevcu da bi nakon 4. godine rada prozreo velikosrpske politike napušta JNA na početku srpske agresije 1992. godine. Nakon napuštanja JNA dolazi sa porodicom u Bužim, gdje uzima aktivno učešće u organizaciji odbrane i formiranju prvih vojnih jedinica. Formira ŠTO, a 01.08.1992. godine postavljen je na dužnost komadanta ŠTO Bužim. Osnivač je 105. Bužimske udarne krajiške brigade koja je formirana 15.08.1992. godine (kasnije 105. BUMB – 505. Viteška). Formira specijalne jedinice ČSN-BSN «Hamza» i DIV «Gazije» 5.korpusa Armije BiH.
Posthumno mu je dodijeljeno priznanje “Orden heroja oslobodilačkog rata” 1998. godine i unaprijeđen je u čin brigadnog generala.
Allah mu kabur učinio prostranim!
Nermina
KOMENTARI