Danska istjeruje na hiljade muslimana

HomeVijestiGlobus

Danska istjeruje na hiljade muslimana

Danska / Mešu Hodžića porijeklom iz BiH sumnjiče za pokušaj ubistva i vezu s terorizmom

Hiljade građana, većinom muslimana, bit će protjerani iz svojih domova prije 2030. prema zakonu o kojem se ne raspravlja u kampanji za predstojeće izbore 

Majken Felle ne želi napustiti svoj dom. Kao i mnoge njene komšije  u kvartu Mjolnerparken u Kopenhagenu, ova 48-godišnja učiteljica primila je desetine pisama u kojima je upozoravaju da će se uskoro morati preseliti; stambeni blok u kojem stanuje odabran je za prodaju privatnom investitoru. Nalozi za iseljenje uokvireni su kontroverznim zakonom koji zahtijeva da se udio “nezapadnog” stanovništva smanji na manje od 30% u određenim područjima zemlje.

“Jasno je da sam ja kolateralna šteta”, kaže Felle. “Njegov cilj nije protjerati etnički danskog građanina poput mene, ali čak i takav izrazito rasistički zakon ima svoje granice”, kaže ona.

U 2018. konzervativno-liberalna koalicijska vlada donijela je zakon o ukidanju “paralelnih društava u Danskoj”. Svakog decembra Ministarstvo unutrašnjih poslova i stanovanja objavljuje popis takozvanih “zona transformacije” – do prošle godine “tvrdih geta”. Mjølnerparken je jedan od njih. Da bi kvart bio klasificiran kao takav, mora imati više od 1000 stanovnika i mora biti ispunjeno mnoštvo uslova koji se odnose na socioekonomske, obrazovne ili kriminalne pokazatelje, ali postoji kriterij za razlikovanje: više od polovine stanovnika moraju biti „nezapadnjaci“, čak i ako su rođeni u Danskoj.

“Nezapadnjak funkcionira kao eufemizam za muslimana”, kaže Lamies Nassri, direktorica Danskog centra za prava muslimana, u svom uredu u Kopenhagenu. Oko 6% od 5,8 miliona stanovnika Danske ispovijeda islam.

Otkako je socijaldemokratkinja Mette Frederiksen došla na vlast 2019. godine, mjere protiv imigracije dodatno su pooštrene. “Posljednjih godina stvari su se samo pogoršale”, rezimira Felle. Unatoč nebrojenim kritikama međunarodnih organizacija poput Ujedinjenih naroda ili Vijeća Evrope, Danska ne namjerava odustati. Niti jedna od glavnih političkih stranaka u skandinavskoj zemlji ne brani ukidanje onoga što je poznato kao stari geto zakon tokom predizborne kampanje za parlamentarce idućeg utorka, a tokom više od tri godine socijaldemokratske vlade postavljeni su iznimno zahtjevni koraci za odobrenje zahtjeva za azil, dozvolu boravka ili dansko državljanstvo.

U Mjolnerparkenu, gdje više od 80% od 1.700 stanovnika smatraju “nezapadnjacima”, Felle se zaustavlja kako bi razgovarala nakratko s gotovo svakom osobom na koju naiđe. Gotovo svako ima nešto novo za reći o svojoj konkretnoj situaciji. Učiteljica je postala referenca za one koji žive u komšiluku; njena neprestana borba da spriječi da iko bude protjeran iz svog doma priskrbila joj je divljenje njenih komšija. Ona je jedna od nekoliko stanovnika Mjolnerparkena koja je pokrenula pravnu bitku protiv Ministarstva unutrašnjih poslova i stanovanja, koju će morati riješiti jedan od dva najviša suda u Danskoj.

Sjedeći na jednoj od rijetkih klupa u Mjolnerparkenu, izbjeglica s Balkana, koja želi ostati anonimna, opisuje da je kada je stigla 1990-ih osjetila da je “Danska idealno mjesto za život. Tolerantna, puna poštovanja i s mogućnostima za napredak”. Građanin, za kojeg Felle prevodi s danskog na engleski, vjeruje da su sada rasizam i islamofobija “postali jako rašireni, čak i među ljudima koji sebe nikad ne bi smatrali rasistima”.

Ona odlučno odbija da mora napustiti svoj dom. “Tamo je moj suprug proveo svoje posljednje dane prije nego što je prerano umro. Ta kuća ima ogromnu sentimentalnu vrijednost”, priča ona. Žena se prisjeća da su joj prije nekoliko godina na razgovoru za posao, na komentar da ima dvoje djece, odgovorili: “S tim prezimenom sam zamišljala da ćeš imati barem desetak.”

“Ne osjećam se diskriminirano”, kaže Aya Chabbary, tinejdžerka marokanskog porijekla koja se pridružila razgovoru nakon što je prišla da pozdravi Felle. “Možda je to zato što sam još tako mlada”, dodaje. Međutim, prije nekoliko mjeseci Chabbary je učestvovala u demonstracijama nakon što je Odbor za borbu zaboravljenih žena, koji je nedavno osnovala socijaldemokratska vlada, preporučio zabranu nošenja mahrame u školama.

Zakon propisuje da se u “zonama transformacije”,  desetak, prema najnovijem popisu, mora ukloniti 40% javnih stanova, što je vrlo čest oblik vlasništva u skandinavskoj zemlji i koji je do sada imao zajamčenu dostupnost stanova za iznajmljivanje. Neprofitne organizacije koje upravljaju stanovima u tim četvrtima moraju izraditi svoj plan za ispunjavanje zahtjeva utvrđenih prije 2030. U Mjolnerparkenu su odlučili da će dva glavna stambena bloka biti prodana privatnom investitoru. Ukupno su stanari 260 stanova primili obavijesti da moraju napustiti svoje domove i bit će premješteni u socijalne stanove u drugom kvartu glavnog grada Danske. Otvoreni sudski postupak omogućuje stanovnicima, barem za sada, da ne poštuju naloge za deložaciju.

Mjolnerparken je vrsta stambenog naselja u kojem su neboderi od crvene cigle nanizani kroz dvorišta i donedavno vrtove i parkove. Od ljeta pojedine ograde onemogućuju pristup velikom dijelu zajedničkih prostorija u kojima su iskopane duboke rupe. Navodno je javno stambeno poduzeće koje upravlja kvartom počelo s nekim radovima na preuređivanju.

“Rade vrlo sporo. Jasno je da nam namjeravaju zakomplikovati život što je više moguće”, kaže Felle. S nekih prozora vise natpisi “Jednaki pred zakonom” ili “Ne etničkom čišćenju”.

Susheela Math, advokatica koja brani stanovnike Mjolnerparkena pred Ministarstvom unutrašnjih poslova i stanovanja, objašnjava da danska politička klasa tvrdi da ove mjere nisu diskriminirajuće, već da je “cilj poboljšanje životnog standarda na tim prostorima.”

Smatra kako je “evidentno da se ti ljudi tretiraju kao građani drugog reda i da ih se ovim zakonom samo stigmatizira i marginalizira.” Math, zaposlenica fondacije Otvoreno društvo, kaže kako namjerava slučaj dovesti do Suda pravde EU i da sudije sa sjedištem u Luksemburgu utvrde da danski zakon nije u skladu s evropskom direktivom o rasnoj jednakosti.

Dolazak u Dansku ove godine desetina hiljada Ukrajinaca koji su bježali od rata, koje se smatra “nezapadnjacima”, naveo je socijaldemokratsku izvršnu vlast da poduzme ekspresne reforme kako bi oni mogli ostati bilo gdje u zemlji, uključujući područja kao što je Mjolnerparken. “Kad bi se stotine Ukrajinaca nastanilo u jednom kvartu, moglo bi se odjednom naći na crnoj listi”, objašnjava Math.

Danska vlada ne samo da se oglušila na međunarodne organizacije koje pozivaju da se iz danskog zakonodavstva uklone sve reference na “nezapadne građane”, već je konceptu dala i novi zaokret. Ministarstvo integracija kreiralo je novu kategoriju, koja je uključena u službenu statistiku, a u koju su grupirani građani porijeklom s Bliskog istoka, sjeverne Afrike, Turske i Pakistana. Zahtjevi za dansko državljanstvo građana koji spadaju u ovu kategoriju, koja isključuje Izrael, Etiopiju i Eritreju, zemlje u kojima je muslimansko stanovništvo manjina, biće pažljivije razmotrene od ostalih.  

Socijaldemokratska izvršna vlast također je postigla dogovor s Kosovom o slanju stranih zatvorenika osuđenih u Danskoj tamo na izdržavanje kazne, a drugi s Ruandom o prebacivanju tražitelja azila u tu afričku zemlju dok čekaju da se njihov slučaj riješi.

Danska je bila prva zemlja EU-a koja je počela poništavati boravišne dozvole sirijskim građanima na temelju tvrdnje da su Damask i područja u njegovoj blizini sada sigurna područja. Osim toga, neki od najkontroverznijih zakona koje je odobrila prethodna vlada ostaju na snazi, poput onog koji kažnjava prosjačenje zatvorskom kaznom, onog koji dopušta oduzimanje nakita i dragocjenosti od izbjeglica kako bi se pokrili troškovi njihovog prihvata ili koji stavlja veto na nošenje burke i nikaba u javnosti.

Posljednjih godina antiimigracijsku politiku zauzele su gotovo sve političke stranke u toj skandinavskoj zemlji. Oni nisu ni prioritet u kampanji za izbore u utorak. Uz jedan od najrestriktivnijih zakona u cijeloj Evropi, krajnje desničarske stranke predlažu mjere poput one da starije osobe mogu odbiti socijalne njegovatelje koji nose veo. “Političari u Danskoj su svjesni da mogu izvući političku korist iz islamofobnog govora”, kaže Nassri iz Danskog centra za prava muslimana.

Stanovnici Mjolnerparkena oslanjaju se na pravdu kako bi mogli nastaviti odlučivati ​​gdje će živjeti; od političara više ništa ne očekuju. “Većina onih koji te četvrti opisuju kao paralelna društva nikada nisu kročili u njih”, kaže Felle. “U osam godina koliko sam ovdje, nikada se nisam osjećala nesigurno, čak ni kada bi se vratila kući u zoru”, dodaje ona. Učiteljica je jasna da namjerava ostati posvećena tijelom i dušom obrani Mjolnerparkena. “Oduzima mi sve slobodno vrijeme, ali razum je na mojoj strani.“

COMMENTS

WORDPRESS: 0
DISQUS: 0