instant fap
NaslovnicaVijestiBiH

Djeca su žrtve ulice

Djeca su žrtve ulice

Po ko zna koji put oči javnosti bile su uperene u glavni grad, ali i u ostale gradove BiH sa jednim pitanjem: “Jesmo li sigurni?” Osim toga pitanje maloljetničke delikvencije još je jednom skrenulo pažnju na manjkavosti sistema u kojem se reaguje tek onda kada je prekasno. Imamo li preventivne mjere i na kome je odgovornost za počinjene zločine? 

„BiH svojim stanjem stvara vrlo dobru podlogu za razvoj svih vrsta kriminaliteta“, uvjeren je Mićo Letić, stručnjak za maloljetničko prestupništvo i dugogodišnji inspektor za maloljetničku delinkvenciju MUP-a KS-a, koji za BUKU ističe:

“Različit je spektar riziko faktora koji utiče na maloljetnike. Kada govorimo o djeci govorimo o nedovoljno socijalno zdravim osobama koje nisu u stanju da prepoznaju sve te riziko faktore koji utiču na njih. A naravno ako nemamo mehanizme koji će edukovati tu djecu, ali i porodicu, koja je osnovna ćelija gdje dijete stiče osnovne kriterijume ponašanja, neminovno dolazi do krivičnih djela.“

Letić dodaje kako dijete u okviru porodice treba shvatiti i naučiti suštinske stvari. Znati granice, ali i obaveze. Međutim, porodica je prema njegovom mišljenju danas razrušena sa različitih strana.

„Danas roditelji nemaju vremena za svoju djecu, da bi s njima komunicirali i stvarali im kriterijume. Ljudi rade za 500, 600 KM i to po 10, 12 sati, padnu od umora kad dođu kući i onda nemaju vremena za djecu. I naravno onda djeca postanu vrlo lako žrtve ulice. To je jedan od modaliteta koji je prisutan na način da pod pritiskom budu uvučeni u vode kriminaliteta. Čak i kad je dijete možda i odličan đak, ono jednostavno bude odvučeno u kriminal.“

Mnogo toga je sistem propustio i zakazao je na različitim nivoima, ali ono na šta Letić upozorava jeste to što se aktivnosti u BiH realizuju tek kada padne mrtva dječija glava.

„Kada bude ubijeno jedno dijete, onda se dešavaju ad hoc aktivnosti. A to kratko traje. Ovaj sistem ili ne želi ili ne zna ili neće ili se boji da pokrene neke kontinuirane aktivnosti. Djeca su uvijek bila i uvijek će biti. Te aktivnosti ne mogu trajati mjesec ili dva. Moraju postojati stalno“, zaključuje Letić.

Napretkom tehnologije kriminalitet se „preselio“ u virtuelni svijet i time se nažalost olakšava dogovaranje izvršavanja krivičnih djela, ali i samo vrijeđanje vršnjaka na različitim osnovama. Svjestan je toga i Letić koji je uvjeren da botovi na društvenim mrežama i u komentarima portala stvaraju atmosferu koja izaziva tuču, revanšizam ili bilo koji oblik nasilja. 

Uprkos tome što je sa kolegama napisao empirijske studije na temu maloljetničkog prestupništva, u Parlamentu BiH nisu prihvaćene. Obrazloženjem da svaki entitet treba imati svoje studije, Letić je zatečen te se zapitao nisu li djeca svugdje ista. Takav stav zvaničnih institucija navodi ga na mišljenje da je nemoguće iznijeti stav, tamo gdje neko propagira potpunu suprotnost od istoga. 

„U BiH se mnogo toga može uraditi, međutim mislim da se najviše radi na tome da se stvori što više riziko faktora. A oni će pogoršati bezbjedonosnu situaciju. BiH je pogodna za razvoj svih oblika kriminaliteta od korupcije, nepotizma i općeg i svih oblika kriminaliteta. Ovdje misle da će gradnjom zatvorskih kapaciteta smanjiti broj kriminalnih osoba, a ja tvrdim da nijedna zatvorska jedinica nikada nije doprinijela tome“, govori Letić.

Svjestan je da se kriminal ne može u potpunosti iskorijeniti, jer ga je kako dodaje uvijek bilo i uvijek će ga biti, ali se on može dovesti u normalne okvire. Ipak, glavni je problem, uvjeren je u tome što se pokušava izbjeći odgovornost.

„Kada imate mehanizme za kontinuirane aktivnosti onda imate i odgovorne, a kod nas svi bježe od odgovornosti i niko neće da je za nešto odgovoran. Ovdje bilo šta da se dogodi niko nije kriv. A mrtve glave padaju svaki dan“, zaključio je.

A s obzirom na statistiku, čak i bez smrtnih ishoda situacija je alarmantna, jer se pokazuje kako su maloljetnici pod različitim uticajima u dosadašnjem periodu ove godine počinili višestruka krivična djela. 

Iz MUP-a RS za BUKU navode:

“U proteklih sedam mjeseci 2019. godine evidentirano je 144 maloljetnih delikvenata, koji su izvršili 153 krivičnih djela, od čega 103 imovinskih, 24 protiv života i tijela, 11 u oblasti zloupotreba opojnih droga, jedno protiv polnog integriteta i seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta , 2 u vezi saobraćaja te 12 ostalih.”

Većina maloljetnih delikvenata u navedenom periodu je muškog pola, a najveći broj izvršioca krivičnih djela su adolescenti starosti od 16 do 18 godina. Međutim, podatak da je čak devet izvršilaca u starosti do 14 godina, a 32 od 14 do 16 godina, pokazuje kako je problem maloljetničke delikvencije prisutan od najranijeg uzrasta.

“Na području cijele Republike Srpske ,kontinuirano realizujemo niz planskih aktivnosti sa ciljem sprečavanja i suzbijanja maloljetničke delinkvencije i drugih asocijalnih ponašanja. Jedna od njih je realizacija edukativnih predavanja na temu sprečavanja maloljetničke delinkvencije. Projekat „Sprečavanje maloljetničke delinkvencije“  jeste edukacija djece školskog uzrasta o opasnostima na internetu, o opasnostima od narkotika, alkohola, duvana, sprečavanja međuvršnjačkog nasilja i sl”, navode iz MUP RS za BUKU.

U 287 osnovnih škola u Srpskoj angažovan je školski policajac koji povremeno obilazi školu, dok je stalno prisutan u 15 osnovnih škola. Povremeno obilazi 53 srednje škole, a stalno je prisutan u 15 srednjih škola. 

Istovremeno, kako iz MUP RS dodaju, policijski službenici kontinuirano rade na razvijanju saradnje i komunikacije sa školama koje su takođe bitan faktor u ovoj oblasti. Angažovanje i prisutnost školskog policajaca je procjenjena u skladu sa bezbjedonosnom problematikom škole.

Vodeći računa o Zakonu o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku FBiH, Uprava policije je uspostavila i novu organizacionu strukturu za oblast maloljetničkog prijestupništva u skladu sa zakonom. Iz MUPa- KS za Buku navode:

“U periodu januar – juli 2019. godine, policijski službenici su nadležnom tužilaštvu podnijeli službeni izvještaj protiv 30 maloljetnih lica, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili 30 krivična djela. U navedenom periodu evidentirano je 9 povratnika u izvršenju krivičnih djela.“

Dodaju kako u istom periodu nije evidentirano niti jedno krivično djelo sa smrtnim ishodom u kojem su učestvovala maloljetna lica. Mjere prevencije su kako dodaju, kontinuirane i permanentne, a kazne za maloljetnike koji počine krivična djela su odgojne mjere, maloljetnički zatvor i sigurnosne mjere. 

„U cilju zaštite djece i maloljetnika, a u saradnji sa OSCE-om u Bosni i Hercegovini i svim resornim ministarstvima Kantona Sarajevo, Kantonalnim tužilaštvom Kantona Sarajevo i dr. institucijama izrađen je “Protokol o saradnji i postupanju u slučajevima protivpravnog ponašanja na štetu djece u Kantonu Sarajevo”, te je predmetni Protokol i potpisan od strane svih relevantnih institucija dana 02.10. 2018. godine i predstavlja važan instrument sa jasno definisanim poslovima za policijske službenike Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo, a naknadno je potpisan i Anex Protokola”, poručuju iz MUP-a KS.

Međutim, uprkos svim protokolima, mjerama prevencije i aktivnostima koje se sprovode, rješenje nije u kratkoročnim i sporadičnim aktivnostima. Nažalost reagujemo na posljedice, a rijetko na same uzroke te se aktivnosti dešavaju ad hoc onda kada je već prekasno. Bez obzira na inicijative i preventivne mjere koje postoje, nužno je prihvatiti dio kolektivne odgovornosti da smo zakazali kao društvo. Od odgojnih mjera unutar porodice, preko obrazovnog sistema, ali i svakodnevnim prihvatanjem nametnutih društvenih normi. Stvorili smo atmosferu u društvu koja pogoduje nasilju. 

Kasno je za razgovore nakon smrti, morali bismo za života posvetiti pažnju djeci, kako ne bi odrasla u počinitelje krivičnih djela. 

buka

KOMENTARI