Prijetnje po sigurnost djece i nastavnika sa sobom krije dublju poruku i dio širih aktivnosti nedobronamjenih koji žele napraviti štetu na prostoru BiH i Zapadnog Balkana.
Nakon što su školama širom Republike Srpske jutros stigle prijeteće poruke u kojima za sada nepoznate osobe pišu kako će škole dići u vazduh, dojave o bombi stigle su i na mail adrese policijskih stanica u Sarajevu. Znak je ovo da je sigurnost ili osjećaj sigurnosti ugrožen, pa stoga Bosna i Hercegovina mora poslati snažan odgovor na ove sigurnosne prijetnje. Nadležni moraju i pronaći odgovor na pitanje i ko su izvršioci ovih prijetećih poruka, ali i ko su nalogodavci i šta je njihov cilj odnosno koju poruku žele poslati Bosni i Hercegovini. Protivdiverzioni pregledi su do sada pokazali da su dojave lažne pa je očito da je jedan od ciljeva držanje građana Bosne i Hercegovine u strahu.
Direktor centra za sigurnosne studije iz Sarajeva Benjamin Plevljak za BUKU kaže da samo temeljita istraga može dati precizne pokazatelje o tome da li se radi o stvarnoj prijetnji ili lažnoj dojavi. U svakom slučaju, dodaje naš sagovornik, institucije sigurnosnog sektora trebaju tome ozbiljno pristupiti.
„Jer ove su dojave bile lažne, a već sljedeća ne mora biti. Također, ovakve situacije ne samo da postojećim resursima sigurnosnih institucija stavljaju dodatni teret, već komplikuju odvijanje svakodnevnog života građana i unose jedan poseban nemir. Možda je to nekome i cilj, kao i da se ispita, iz bilo kojih razloga, način kako sigurnosne institucije reaguju u ovakvim situacijama“, kaže Plevljak.
Nedžad Korajlić univerzitetski profesor i nekadašnji dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu za BUKU ocjenjuje da ovakve dojave treba shvatiti veoma ozbiljno.
“Iz razloga što se nikad ne zna da li je to ozbiljna prijetnja ili lažna, bez obzira što vidite kod nas, u pravilu, da su stalno lažne dojave”, rekao je Korajlić.
On smatra da su, iako lažne, dojave jako štetne i nanose štetu kao da je zaista došlo do upotrebe eksplozivnog sredstva.
“Jer je ta dojava izazvala paniku, nesigurnost ljudi što je i sam cilj ovakvog ponašanja. Onaj ko to radi dobro zna da, kada su u pitanju prijetnje prema djeci, školama, javnim mjestima, javnim ustanovama, da će to izazvati nemir”, rekao je Korajlić.
On smatra da prijetnje po sigurnost djece i nastavnika sa sobom krije dublju poruku i dio širih aktivnosti nedobronamjenih koji žele napraviti štetu na prostoru BiH i Zapadnog Balkana.
“Ovo je jedan od načina specijalnog rata kada se poduzimaju određene subverzivne aktivnosti i kada se želi prethodno izvršiti priprema terena za druge aktivnosti. Tako da ovo bih ja shvatao krajnje ozbiljno”, upozorava Korajlić.
Kada neko želi smanjiti budnost organa sigurnosti onda to radi lažnim dojavama, upozorio je u intervjuu za BUKU stručnjak za sigurnost Nedžad Ahatović upozorivši policijske agencije da moraju ozbiljno shvatiti ove prijetnje.
Šta tu mogu uraditi policijske agencije?
Plevljak kaže da uspješnost pronalska osoba koje su poslale prijeteće poruke zavisi od dvije stvari: koliko su „dobri“ oni koji šalju dojave, odnosno jesu li profesionalci kojima ne predstavlja problem da zametnu sve svoje tragove.
„S druge strane, bitna je i kakvoća trenutačnih kapaciteta naših sigurnosnih institucija, odnosno u kojoj mjeri one mogu sprovoditi istrage u cyber domenu, budući da su za njih ipak potrebni specijalizirani IT alati (software) te, jednako važno, adekvatni ljudski potencijali (kadrovi školovani za te potrebe, ne priučeni kadrovi)“, rekao je Plevljak.
Ahatović smatra da su policijske agencije u BiH podkapacitirane i da u ovom slučaju moraju sarađivati sa Srbijom, ali i da ove dvije susjedske zemlje neminovno moraju ući u NATO.
Bosna i Hercegovina očigledno je, nema previše mehanizama, da se adekvatno suprostavi pokušajima unošenja nemira i nesigurnosti cyber kanalima.
„Generalno, cyber kapacitetima se treba posvetiti daleko veća pažnja, jer određeni savremeni sigurnosni trendovi su već tu kod nas, u našem dvorištu, a nisam baš siguran da smo spremni, kao društvo, da ih pratimo (pravovremeno uočimo, izanaliziramo i odgovorimo na njih). Jedan primjer, koji se odnosi upravo na ovaj cyber domen, jeste da BiH još uvijek nema strategiju u pogledu cyber sigurnosti“, dodaje Plevljak.
Zašto su meta škole?
Bosna i Hercegovina nije jedina zemlja koja se suočila sa prijetnjama o masovnim ubistvima eksplozivom, takve prijetnje nedavno su poslate i u škole širom susjedne Srbije. Iako su dojave često karakteristične za tržne centre gdje obitava veliki broj ljudi, u BiH i Srbiji se očigledno želi postići jači efekat straha.
„Svi smo emotivno osjetljivi na djecu pa, samim time, efekat panike je daleko veći“, odgovara Plevljak na pitanje zašto su škole meta napadača.
I Korajlić smatra da su škole meta jer su djeca najranjivija kategorija društva.
„I što se mi najviše suosjećamo sa djecom bez obzira na to odakle dolaze, ko su, šta su. Stvara se jedan osjećaj nesigurnost. Vi kada napade ili prijetite školi vi prijetite i njihovim roditeljima, njihovim prijateljima jer oni tada ne mogu ni da rade, moraju da idu s posla i indirektno rješavate nekoliko zlonamjernih stvari. Udarate i na privredni i ekonomski sistem, na nesigurnost ljudi, na mentalno zdravlje i sve ostalo“, zapaža Korajlić.
Potreban angažman socijalnih psihologa
Ometanje nastave, stvaranje panike i briga roditelja utiče ne samo na mentalno zdravlje djece i rodtielja već i nastavnog osoblja. Sličan osjećaj straha imala su djeca u Hercegovini nakon zemljotresa. Strah od novog potresa uticao je ne samo na koncentraciju i povećanje osjećaja straha već je uticao i na mentalno zdravlje.
Osim pedagoga i dječijih psihologa u Bosni i Hercegovini neophodni su i poslovni psiholozi kako bi uposlenici škola, ali i roditelji ostali pribrani i učinkoviti.
„Bitni su jer oni mogu pripremiti uposlenike škola i tržnih centara na slične situacije. Poslovni psiholozi bi trebalo da pripremaju ljude kako da se ponašaju, ne možemo reći da je to samo policijska aktivnost. Jeste, jednim dijelom, ali drugim dijelom tu trebaju da se uključe i drugi eksperti: psiholozi, pedagozi i poslovni psiholozi“, preporučuje Korajlić.
I sam je skupa sa profesoricom i poslovnom psihologinjom Amelom Hajdarević pomogao djeci i upsolenicima škola u Čapljini nakon nedavnog zemljotresa od čijih je posljedica preminula jedna osoba.
„Profesorica Amela Hajdarević je skupa sa mnom i direktoricom JU Đački dom u Mostaru Dalidom Demirović radina na smirivanje djece i prosvjetnih radnika nakon zemljotresa i to je imalo efekta. Takva praksa se treba nastaviti“, preporučuje Korajlić.
Srbija je uspjela identifikovati i sankcionisati sve osobe koje su sa teritorije Srbije slale lažne dojave o bombama, saopštio je danas tamošnji ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin. Pred policijskim i sigurnosnim agencijama, kao i tužilaštvima je sličan zadatak. Identifikovati sve osobe koje su slale prijeteće poruke. Školama u Federaciji BiH prijetnje su slate sa ruske domene, a odakle su stigle prijeteće poruke školama u Republici Srpskoj još nije poznato.
KOMENTARI