To nije ni čudno ako znamo da je samo prošle godine, prema podacima Unije za održivi povratak Bosne i Hercegovine, našu državu napustilo 170.000 stanovnika! I ako znamo da bi ove godine tra brojka mogla doseći čak 350.000 ljudi, što je procjena Saveza samostalnih sindikata BiH.
Zbog takve situacije domaći poslodavci su se i odlučili da radnu snagu potraže u zemljama poput Bangladeša, Nepala, Indije…
Na ovaj korak među prvima se odlučila zvornička firma Invest-Jokić, koja je krajem avgusta 2018. godine na gradilište u Višegradu dovela 10 radnika iz Bangladeša, o čemu je Buka i pisala.
Na ovaj korak su se, prije pune četiri godine, odlučili jer na domaćem tržištu nisu našli radnu snagu – na oglase se niko nije javljao, a na biroima za zapošljavanje nije bilo adekvatne, kvalifikovane radne snage – tesara, zidara i armirača.
Ubrzo su im se počeli obraćali iz drugih građevinskih firmi kako bi se raspitali za proceduru i neophodne korake za zapošljavanje stranaca. Poslodavci u oba entiteta su u više navrata tražili od nadležnih institucija da se olakša procedura zapošljavanja stranih državljana u BiH da bi u junu ove godine Narodna skupština Republike Srpske po hitnom postupku usvojila izmjene Zakona o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva, prema kojima će stranci u Srpskoj imati pojednostavljenu proceduru na pitanju zapošljavanja, a nadležne institucije moraće u roku od 15 dana odlučivati da li su ispunjeni svi uslovi za dobijanje radne dozvole.
Sada se na domaće tržište, kako je izjavio Saša Trivić predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske očekuje dolazak radnika iz Bangladeša, Indije i Nepala.
On je naglasio da će domaće kompanije na ovaj način imati priliku i da ispitaju tržište i da nauče kako da rade sa stranom radnom snagom.
Trivić je naveo da je ranijim zahtjevom Srpska tražila 600 radnih dozvola za zapošljavanje stranaca, što je malo s obzirom na potrebe domaćeg tržišta.
“Zavod za zapošljavanje povećao je kvotu radnih dozvola za 2022. godinu na 1.400, a na godišnjem nivou bilo bi potrebno još 400 radnih dozvola”, dodao je Trivić.
Dobro je da nam dolazi strana radna snaga
Ekonomista Admir Čavalić ističe da dolazak inostrane radne snage nije ništa neobično, niti se treba posmatrati takvim, već prije svega rezultat globalizacijskih procesa, otvaranja granica, potreba domaćeg tržišta rada i slično.
Kaže i da u Bosnu i Hercegovinu, u odnosu na susjednu Hrvatsku, dolazi zanemariv broj inostranih radnika. Sa jedne strane, ovo je rezultat niske stope ekonomskog rasta i nerazvijene ekonomije, dok sa druge strane postoji niz barijera, od niskih kvota za radne dozvole, do nekih drugih proceduralnih razloga, ali i samog poslovnog okruženja koje je destimulirajuće za rad – kako za domaćeg, tako i za inostranog radnika.
“Dobro je da nam dolazi strana radna snaga, naročito ako su spremni prihvatiti poslove koje naših radnici, opravdano, ne žele da obavljaju. Visina nadnice i uslovi rada su veoma relativni u globalnoj ekonomiji – od Sjeverne Amerike preko Evrop,e pa sve do Azije i Afrike – radnici se bore kako bi unaprijedili svoj status, tako da migracije u tu svrhu ne treba da iznenađuju. Inostrana radna snaga je dobra za povećanje potencijala ekonomskog rasta, ali i unaprijeđenje drugih ekonomskih indikatora, poput produktivnosti rada. Alternativa ovome je dalja automatizacija rada, uvođenje mašina, ali domaći poslodavci nemaju dovoljno sredstava za takva kapitalna ulaganja. Zbog toga je ovo bolje rješenje. Zato i ne iznenađuje što poslodavci uglavnom najglasnije lobiraju za lakše zapošljavanje stranaca”, izjavio je za BUKU Čavalić.
PLANIRANA ZAPOŠLJAVANJA U 2022. GODINI
Inače u 2021. godini poslodavci u republici Srpskoj su izrazili potrebu za zapošljavanjem 15.134 radnika. Poređenja radi u 2020. godini traženo je 13.196 radnika, pa se može zaključiti da se tražnja koja se ogleda kroz prijavu potreba za radnicima u 2021. godini povećala za 1.938 ili za 14,7%.
Među poslodavcima koji su lani primali nove radnike, njih 40 odsto navelo je da su imali problema sa pronalaskom radne snage.
Najčešći razlozi zbog kojih su poslodavci imali poteškoća prilikom zapošljavanja su nedostatak kadra sa traženim zanimanjem (66,4%), nedostatak kadra s odgovarajućim radnim iskustvom (50,8%), nedostatak kadra sa stručnim znanjem i vještinama potrebnim za radno mjesto (45,1%), nezainteresovanost pojedinaca za rad na konkretnom radnom mjestu (38,9%), nezadovoljstvo kandidata ponuđenom visinom plate (13,4%).
Od ukupnog broja poslodavaca koji su učestvovali u istraživanju (1.100), 676 planira zapošljavati nove radnike u 2022. godini (61,5%).
Sljedećih 20 zanimanja predstavljaju 71,5% ukupnih planova zapošljavanja radnika u 2022. godini.
KOMENTARI