Generalno govoreći mi živimo u vremenu svekolike tehnologizacije i informatizacije koja je doprla do svakog kutka i do svakog čovjeka bez obzira na njegov uzrast, zanimanje, mjesto življenja itd. Zahvaljujući komunikacijskim sistemima danas gotovo sva djeca nose mobitele, kazao je ugledni sociolog dr. Jusuf Žiga.
Većina djece danas su korisnici društvenih mreža čiji sadržaj, osim upitne kvalitete i uticaja na njihovo mentalno zdravlje, donosi izazove kojima se oni rado odazivaju, a koja mogu biti pogubna po njih i po njihovo okruženje.
Jedna od takvih društvenih mreža je TikTok. Da biste bili korisnik TikToka možete imati samo 13 godina, što je svakako nedovoljno s obzirom na to kakav sadržaj nudi ova aplikacija.
– Ako imate u vidu kakvi se sve sadržaji nude preko internetskih mreža, za jedno dijete koje još uvijek nije ni mentalno, ni fizički, ni vrijednosno, ni spoznajno, ni na bilo koji drugi način formirano, to je ekstra dodatni rizik. To je veći rizik nego što je očekivani rizik za svakog odraslog čovjeka ukoliko je neoprezan ili ne zna koliko to može biti opasno – kazao je sociolog Žiga.
TikTok kao globalna aplikacija je hit među djecom i mladima, a na njoj su najaktuelniji izazovi. Kao rezultat jednog takvog izazova, kako pišu mediji a policijska i tužilaštvo nisu mogli potvrditi jer je riječ o maloljetnicima, jeste da su vršnjaci u Gračanici predmetima silovali svog prijatelja
Nažalost, ovo nije jedini izazov koji je u BiH, ali i u ostatku svijeta rezultirao počinjenjem krivičnog djelo, nanošenjem povreda sebi ili nekom iz okoline.
– Ova sredina je dodatno zatečena sa svim tim. Mi imamo roditelje koji su u tom smislu potpuno nepismeni, nedorasli tako da roditelj faktički ne zna čime se bavi njegovo dijete i kaže “bolje neka i to radi nego da hoda nekuda”. S druge strane, pošto je roditelj elementarno nepismen za te sadržaje on i kad bi htio ne može vidjeti šta se unutra krije, šta konzumira njegovo dijete pa da bi mogao eventualno to prevenirati – ističe dr. Žiga te kao uzrok tome dodaje i zapuštenost društva.
– Mi smo inače pristali na to zbog čega nas već uveliko “boli glava” i bojim se da ćemo preskup ceh platiti u budućnosti, vezano za tu odgojno-edukacijsku i socijalnizirajuću dimenziju mladih ljudi. Dijete kad se rodi potrebno je da ima jednu stabilanu, kontrolisanu fazu njegove socijalizacije gdje će roditelj preuzeti dio odgovornosti, kao i učitelji, mediji itd. Obrazovni sistemi uopće se ne bave odgojnom dimenzijom u smislu socijaliziranja i formiranja čovjeka. Oni se uglavnom bave pukom edukacijom, sticanjem znanja i nekih vještina, a obrazovni dio smo prepustili kao “eto to će doći samo od sebe”. Naravno da neće doći samo od sebe, nego će biti popunjeno neželjenim sadržajima od kojih će ih sutra “boljeti glava” – poručuje sociolog Žiga.
– Sve u svemu, situacija je vrlo zabrinjavajuća. Moramo se krenuti problemima u suspret, pri čemu moramo računati da će to biti bolan i dugotrajan proces pun odricanja, kako bi se stvari popravile i kako bi se nadolazeći neželjeni efekti preduprijedili. Zapravo, svi smo se manje-više kao društva i pojedinci sunovratili u jedanu moralnu krizu, krizu vrijednosnih sistema i kad se tako formira generacija ljudi, onda ćete imati problem tokom čitavog života te generacije. A bolju situaciju možemo očekivati kada dođe neka nova generacija koja je drugačije profilirana u svakom smislu – naglašava ugledni dr. Žiga koji poručuju da mi uopće nismo svjesni šta se zapravo s nama dešava jer smo prepustili, pogotovo mladu generaciju, samoj sebi.
KOMENTARI