Ekonomiju Afganistana oblikuju krhkost i ovisnost o pomoći. Ovo je zabrinjavajući pregled koji je Svjetska banka iznijela nekoliko mjeseci prije nego su ovu zemlju preuzeli talibani.
Ekonomski izgledi sada su još nesigurniji, s obzirom na to da je buduća finansijska pomoć pod oblakom neizvjesnosti.
Afganistan ima značajne mineralne resurse, ali je politička situacija omela njihovu eksploataciju.
Zavisnost od pomoći je velika. U 2019. godini, podaci Svjetske banke pokazuju, razvojna pomoć bila je ekvivalentna 22 posto bruto nacionalnog dohotka (što nije isto što i BDP, ali blizu njega). To je visok iznos, ali daleko je od 49 posto, koje je Svjetska banka prijavila 10 godina ranije, piše BBC.
Sada su ti tokovi pomoći pod oblakom duboke neizvjesnosti. Njemačka ministrica vanjskih poslova Heike Maas rekla je prošle sedmice da neće dati ni centa ako talibani preuzmu zemlju i uvedu šerijatski zakon.
Ostali donatori pomoći će sigurno pomno pratiti razvoj događaja.
Krhkost na koju se poziva Svjetska banka ilustrirana je vrlo visokim nivoom potrošnje na sigurnost prije preuzimanja talibana: 29 posto BDP-a, u poređenju s prosjekom od 3 posto za zemlje s niskim prihodima.
Sigurnost i ozbiljni problemi s korupcijom stoje iza još jednog stalnog problema u Afganistanu – vrlo slabih stranih poslovnih ulaganja.
Prema podacima Ujedinjenih naroda, u posljednje dvije godine nije bilo najava novih greenfield investicija, koje uključuju strano preduzeće koje je pokrenulo posao od nule. Od 2014. godine bilo ih je ukupno četiri.
Svjetska banka opisuje privatni sektor Afganistana kao uzak. Zaposlenost je koncentrisana u poljoprivredi niske produktivnosti, 60 posto domaćinstava ostvaruje određeni prihod od poljoprivrede.
Zemlja također ima veliku ilegalnu ekonomiju. Tu je ilegalno rudarstvo i, naravno, proizvodnja opijuma i srodne aktivnosti, poput krijumčarenja. Trgovina drogom bila je važan izvor prihoda za talibane.
Uz sve navedeno afganistanska ekonomija je porasla od američke invazije 2001. godine.
Brojke za Afganistan nisu pouzdane, ali ono što pokazuju, prema Svjetskoj banci, je prosječan godišnji rast veći od 9 posto u 10 godina od 2003. godine. Nakon toga on je usporio (što bi moglo odražavati niže nivoe pomoći) na prosječnu stopu od 2,5 posto između 2015. i 2020. godine.
Zemlja ima značajne prirodne resurse koji bi, u kontekstu bolje sigurnosti i manje korupcije, bili privlačni za međunarodno poslovanje.
Postoji nekoliko vrsta minerala dostupnih u znatnim količinama, uključujući bakar, kobalt, ugalj i željeznu rudu. Tu su i nafta i gas te drago kamenje.
Jedan s posebno upečatljivim potencijalom je litij, metal koji se koristi za baterije za mobilne uređaje i električne automobile. Kasnija primjena bit će posebno važna budući da motorna industrija prelazi na oblike transporta bez ugljika.
Još 2010. jedan vrhunski američki general rekao je za New York Times da je afganistanski mineralni potencijal zapanjujući uz “puno ako”.
List je također izvijestio da je u internom dopisu Ministarstva odbrane SAD-a navedeno da bi zemlja mogla postati Saudijska Arabija od litija. Ipak, ovaj nesumnjivi potencijal nije ni blizu iskorišten, a afganistanski narod je vrlo malo, ako ikako, koristi.
Bilo je mnogo izvještaja o tome da Kina želi biti uključena, a čini se da ima bolje odnose s talibanima nego zapadne sile, pa bi im to mogla biti prednost ako novi režim ipak zadrži vlast.
Međutim, svaka kineska agencija, službena ili poslovna, htjela bi biti sigurna u uspjeh. Nerado će se obavezati ako ne smatraju da će problemi sigurnosti i korupcije biti dovoljno dobro obuzdani da im omoguće da izvuku vrijedne količine industrijskih proizvoda.
U bliskoj budućnosti postoji i velika neizvjesnost o finansijskoj stabilnosti. Gomile ljudi pokušavaju podići svoj novac iz banaka. Afganistanski islamski pres sa sjedištem u Pakistanu izvijestio je glasnogovornika talibana da jamči vlasnicima banaka, mjenjačima novca, trgovcima i vlasnicima trgovina da će njihovi životi i imovina biti zaštićeni.
KOMENTARI