instant fap

Ekonomske posljedice pandemije sve ozbiljnije: Kako preživjeti koronu?

Ekonomske posljedice pandemije sve ozbiljnije: Kako preživjeti koronu?

Ne radimo zbog korone, sve su češći napisi na ugostiteljskim i drugim poslovnim objektima u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Da li se radi o trajnom ili privremenom prestanku rada, manje je bitno, jer su posljedice u oba slučaja više nego jasne.

Dok je Bosna i Hercegovina prešla brojku od 100.000 zaraženih, a, prema službenim podacima, desetine zaraženih svakodnevno umire, sve su ozbiljnije i ekonomske posljedice pandemije.

U borbi za život i smrt – ekonomska pitanja ostaju nekako u sjeni. No, čini se da postaje sve izvjesnija ona istina koju je izrekao Omar Hassan, ekonomsko-razvojni ekspert kazao još na početku pandemije – “da će ih više bankrotirati nego umrijeti od virusa”.

Kako preživjeti zimu?

O tome svjedoče i spomenute poruke na poslovnim prostorima u glavnom gradu.

Prema riječima ekonomskog analitičara Faruka Hadžića, ekonomske posljedice pandemije COVID-a se “najbolje mogu vidjeti po broju zaposlenih radnika, gdje nije došlo do značajnijeg oporavka”.

“To potvrđuju zvanični podaci o kretanju broja zaposlenihradnika u Federaciji BiH, gdje se vidi da tokom ljeta, kada bi ekonomska aktivnost trebala biti najveća, broj radnika ne da nije povećan, već je i smanjen. Tako je u periodu od 22. juna do prve polovine septembra, broj radnika smanjen za oko 700, da bi do rasta tokom jeseni došlo najprije zbog novog zapošljavanja u sektoru obrazovanja, što je vezano za početak nove školske godine”, komentira Hadžić.

Posljednji podaci iz decembra pokazuju novi pad, što ne daje razloga za optimizam jer zimski period tek kreće.

“Ovo su posljedice nedovoljno finansijski snažnih i zakašnjelih prvobitnih mjera donosioca ekonomskih mjera. Oporavak će biti dugotrajan i u značajnoj mjeri će biti vezan za ispunjavanje uslova naših vlasti koje će se obavezati kako bi dobili nova kreditna sredstva od partnerskih međunarodnih organizacija, ali i oporavka drugih zemalja u EU, koje su značajni vanjskotrgovinski partneri naše države. Svako dodatno politiziranje uslova za dobivanje sredstava, ili usmjeravanje sredstava bez jasne namjene, direktno će uticati na povećanje nezaposlenosti u našoj zemlji u narednom periodu”, konstatirao je Hadžić.

Kako je do toga došlo?

Ekonomija Bosne i Hercegovine je, prema njegovim riječima, i prije dolaska pandemije COVID-a pokazala prve znake usporavanja.

Iako je ostvaren nedovoljni ekonomski rast tokom 2019. godine od posto, pripremljeni su temelji onoga što će dolaskom pandemije COVID-a biti sasvim jasno – ekonomija BiH ima velike strukturne slabosti i mali poremećaji mogu dovesti do velikih ekonomskih problema.

“Sve ove slabosti do kraja je otkrila pandemija COVID-a. U ekonomskim krizama poput ove, dvije su ključne stvari koje se trebaju uraditi, hitno djelovati kroz pravovremeni, te dovoljno snažan i finansijski jak paket ekonomske pomoći. Ni jedna od ove dvije ključne mjere nije ispunjena. Gašenjem ekonomije tokom marta i aprila, zabranjen je rad mnogim firmama.

Samo u FBiH registrovan je pad prometa preko fiskalnih uređaja od 4,3 milijarde KM, zaključno s krajem juna. Najveću štetu su doživjeli sektori poput prerađivačke industrije, trgovine na veliko i malo, ugostiteljstva i hotelijerstva, kao i ostalih uslužnih sektora, gdje je otpuštena i većina od 30.000 radnika, koliko ih je ostalo bez posla. Da bi ekonomska šteta bila što manja, bilo je potrebno pomoći ovim sektorima koji su nosioci privrednog sistema”, upozorio je Hadžić.

Posljedice će se osjetiti

S obzirom na to da značajna veza postoji između uvoza i potrošnje, veliki pad uvoza signalizira i značajan pad potrošnje što će se odraziti i na samom BDP-u.

“Zatvaranje ekonomije i pad inostrane potražnje, doveo je do dodatnog pada industrijske proizvodnje, koja je nastavila tonuti i u ovoj godini sa padom od 9,1% u prvih pola godine. U konačnici, pored pada prometa od 4,3 milijarde KM, naplate poreza od od 550 miliona KM, pada industrijske proizvodnje od 9,1 posto, kao i pada uvoza i izvoza, samo je jedan od pokazatelja šta nas čeka narednih godina, ukoliko se hitno ne krene u realizaciju ekonomskih reformi koje trebaju značajno ubrzati, ne samo oporavak od posljedica pandemije COVID-a, već generalno razvoj ekonomije“, zaključio je Hadžić.

KOMENTARI