Proteini su gradivni elementi neophodi za rast i regeneraciju mišića, kostiju, ligamenata i tkiva. Također, imaju veliki udio i u imunitetu.
Količina proteina koja je potrebna razlikuje se od osobe do osobe. Najlakše je odrediti na osnovu telesne težine.Pomnožite 0.9 grama sa brojem kilograma i dobit ćete broj koji se odnosi na vaš idealni dnevni unos proteina.
Bijelo pileće meso
Bijelo meso sadrži veliku količinu proteina. Zdravije je od crvenog mesa jer ima viši sadržaj nemasnih proteina, a niži nivo holesterola i masti. 100 g pilećeg mesa sadrži čak 32 g proteina.
Riba
Rbe kao što su losos, tuna, pastrmka i sardina su dobri izvori proteina. Srčana oboljenja kod ljudi su često uzrokovana nedovoljnim unosom omega kiselina. Sadržaj proteina u 100 g neke ribe: tuna 24 g, losos 20 g, halibut 46 g.
Grah
Sve vrste graha imaju prilično visok sadržaj proteina. 100 g graha ili soje sadrže i do 12 g proteina.
Orašasti plodovi
Orašasti proizvodi kao što su badem, kikiriki, indijski i brazilski orah spadaju u visokoproteinsku hranu. Izvor su amino i omega – 3 masnih kiselina. Jedina mana orašastih plodova je što imaju visok sadržaj masti, pa je zato potrebno da se konzumiraju umereno. Sadržaj proteina u 100 g orašastih plodova: orasi 33 g, bademi 21 g, kikiriki 8 g, sjemenke suncokreta 6 g, laneno sjeme 5 g.
Mliječni proizvodi
Mlijeko, jogurt, sir i kajmak su važni izvori proteina. Sadržaj proteina u 100 g nekih vrsta mliječnih proizvoda: mlijeko 6 g, jogurt 6 g, parmezan 10 g, niskomasni švajcerski sir 8 g.
Banane
Jedne od najzdravijih voćki. 100 grama banana sadrži 4 g proteina i zbog toga se ova namirnica preporučuje za doručak. Također su bogate kalijumom, prenosi magazin.novosti.rs.
KOMENTARI