Evropska unija (EU) je krajem 2018. godine, tačnije u decembru usvojila Akcioni plan borbe protiv dezinformacija, možemo konstatovati da su na vrijeme shvatili da je borba protiv dezinformacija ključna u narednom periodu za demokratizaciju našeg društva.Shvatili su dezinfomacije kao prijetnju sigurnosti za sve građane i građanke EU. Nažalost u BiH ali i u zemljama Zapadnog Balkana ne postoje nikakvi Akcioni planovi koji u svom fokusu imaju borbu protiv dezinfomacija.
Dezinformacije kako ih definira EU:provjerljivo lažne ili obmanjujuće informacije smišljene, iznesene i proširene radi stjecanja ekonomske koristi ili namjernog zavaravanja javnosti, koje mogu naštetiti javnom interesu, tako što će ugroziti demokratske političke procese i procese donošenja politika, kao i javnom dobru poput zaštite zdravlja građana EU-a, okoliša i sigurnosti. Pod pojmom dezinformacija, po EU kodeksu, ne uključujemo obmanjujuće oglašavanje, pogreške u izvješćivanju, satiru i parodiju, kao ni jasno naznačene stranačke vijesti i komentare, i ne dovodi u pitanje primjenjive zakonske obveze, kodekse oglašavanja i standarde koji se tiču obmanjujućeg oglašavanja.
Sve više se u javnom prostoru umjesto „fake news“ koristi termin dezinformacija, možemo zaključiti da je za ovo „zaslužna“ EU, možemo konstatovati da dezinfomacije ne uključuju stvaranje i širenje nezakonitih sadržaja, kao što su kleveta, govor mržnje i poticanje na nasilje, čije je kažnjavanje regulirano zakonima EU-a i država članica, niti druge oblike namjernih, ali ne i obmanjujućih činjenica, poput satire i parodije.
Preporuke EU za države članice uključuju kratkoročne akcije s ciljem odgovaranja na najizraženije probleme, dugoročne akcije koje bi trebale povećati otpornost društva na dezinformacije te okvir koji bi osigurao evaluaciju učinkovitosti tih akcija i razvijanje novih akcija, utemeljenih na istraživanjima.
Te međusobno povezane akcije podijeljene su na pet područja, kojima je cilj:
- povećati transparentnost online vijesti, uključujući i podatke o tome kako se vijesti šire na internetu (bez narušavanja privatnosti);
- promicati medijsku i informacijsku pismenost kako bi se smanjio utjecaj dezinformacija i kako bi se korisnici bolje snalazili u digitalnom okruženju;
- razviti alate za osnaživanje korisnika i novinara u prepoznavanju dezinformacija i poticati pozitivno korištenje informacijskih tehnologija;
- očuvati raznolikost i održivost europskog novinarskog ekosustava;
- kontinuirano istraživati utjecaj dezinformacija u Europi kako bi se procijenile poduzete mjere i njihovo stalno prilagođavanje.
(izvor:Evropska komisija. “Factsheet: Sprječavanje širenja dezinformacija online.” Oktobar 2018. godine http://bit.ly/2EC2ct6.)
Možemo zaključiti da problem dezinformacija na internetu nije lahko riješiti, zajedničkim snagama se moramo boriti protiv dezinfomacija a u isto vrijeme izbjeći bilo koji oblik cenzure.
Medijska pismenost je širok pojam koji, prema definiciji Stručne skupine za medijsku pismenost Europske unije, uključuje svetehničke, kognitivne, društvene, građanske i kreativne sposobnosti koje građanima omogućuju pristup, kritičko razumijevanje medija i interakciju s njima. Europska komisija smatrala je nužnim mapiranje praksi i aktivnosti medijske pismenosti u Europskoj uniji kako bi se identificirale dobre prakse i omogućio se prijenos znanja među državama članicama, stoji u predgovoru izvješća pod nazivom “Mapiranje praksi i aktivnosti medijske pismenosti u EU-28“, koje je objavio Europski audiovizualni opservatorij, jedna od institucija Vijeća Europe sa sjedištem u Strasbourgu.
Pogledajte video na ovom linku
KOMENTARI