Evropska unija podržala kreiranje više od 600 novih radnih mjesta

Evropska unija podržala kreiranje više od 600 novih radnih mjesta

Informacijski i komunikacijski sektor (IKT) jedan je od najbrže rastućih privrednih sektora u Bosni i Hercegovini i nudi velike mogućnosti za zapošljavanje mladih.

Stotine ljudi dobilo je posao u posljednje dvije godine kroz podršku Evropske unije, dok bh. kompanijama i dalje nedostaje kvalifikovanih i stručnih radnika. Zbog visoke stope nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini, mladi ljudi se sve češće odlučuju da traže posao u inostranstvu. Međutim, mnoge bh. kompanije spremne su da ulažu u kreiranje radnih mjesta i širenje proizvodnje, privlačeći klijente iz inostranstva.

Informacijski i komunikacijski sektor (IKT) jedan je od najbrže rastućih privrednih sektora u Bosni i Hercegovini i nudi velike mogućnosti za zapošljavanje mladih. Trenutno u IKT sektoru djeluje 380 kompanija, sa oko 4.000 zaposlenih, dok prema posljednjim istraživanjima, IKT kompanije potražuju 6.000 radnika.

– IKT će postati jedna od ključnih grana bosanskohercegovačke privrede – smatra operativni direktor kompanije ZenDev d.o.o. iz Mostara Adnan Oručević.

U protekloj godini, ZenDev je bila jedna od šest IKT kompanija podržanih sredstvima Evropske unije u okviru projekta Lokalni integrisani razvoj (LIR), koji provodi UNDP u Bosni i Hercegovini. Ta kompanija bavi se izradom web i desktop baziranih aplikacija, te izradom mobilnih aplikacija.

Da bi proširili ponudu i usluge, te poboljšali konkurentnost kompanije na tržištu, ZenDev je aplicirao na javni poziv objavljen u okviru projekta LIR, fokusirajući se na nabavku opreme i zapošljavanje pet osoba u oblasti razvoja mobilnih aplikacija.

– Zaposlili smo mlade ljude, uglavnom studente završnih godina fakulteta da bismo im pružili priliku za usavršavanje i obuku. Mobilne tehnologije zauzimaju primarnu ulogu na bh. tržištu. Međutim, razvoj mobilnih aplikacija u Bosni i Hercegovini je skroman. Ulaganje u razvoj sektora mobilnih aplikacija je perspektivno i isplativo – navodi Oručević.  Naglašava da je ZenDev mlada kompanija, koja je prije 2,5 godine pokrenuta kao startup.

– Trenutno zapošljavamo 21 osobu, a potreba za radnom snagom i dalje postoji. Najviše sarađujemo sa skandinavskim državama. Kad su u pitanju IKT rješenja, BiH je na zlatnoj sredini jer nudimo kvalitetna rješenja po povoljnoj vrijednosti – zaključuje on.

Marketing menadžerica u kompaniji Cape Ann Enterprises iz Tuzle Gabrijela Andrejaš smatra da kompanije, institucije i akademska zajednica moraju aktivno investirati u učenje i razvoj, kad je u pitanju IKT sektor.

– Tehnologije, vještine i zahtjevi konstantno evoluiraju tako da su trening i razvoj vještina neophodni da bi održali korak s njima – kazala je.

Cape Ann Enterprises (CA Design d.o.o) je full stack kompanija za razvoj softvera.  Osnovana prije skoro deset godina, kompanija radi s klijentima uglavnom u SAD-u i Kanadi da bi pomogla pri dizajniranju, izgradnji i upravljanju složenim softverskim uslugama. Podrška LIR projekta je pomogla realizaciji investicija u tehnološki razvoj kompanije, kao i u dokvalifikaciji radne snage radi postizanja višeg stepena produktivnosti i stvaranja novih radnih mjesta putem specijalističkih edukacija i treninga.

– Angažiranje trening menadžera koji je, analizom stanja i potreba kompanije i tima nakon toga i razvojem i implementacijom posebnog programa rada, pomogao usavršiti i zaokružiti set vještina kojima raspolaže kompanija u cjelini pokazao se kao ključni korak koji je još jednom izdvojio našu kompaniju kao odlično mjesto za zaposlenje i usavršavanje. Osim trening sesija, uposlenici CA Design pohađali su cijeli niz obuka i seminara iz raznih oblasti. Te vještine omogućit će širi dijapazon klijenata iz različitih oblasti – kaže Andrejaš.

Zahvaljujući obukama, od početka implementacije projekta CA Design je stekao 13 novih članova tima. Osim potražnje za kvalifikovanim radnicima u  IKT sektoru, nedostatak kvalifikovane i stručne radne snage bilježi i metalska industrija u Bosni i Hercegovini. Mnoge kompanije su primorane da obučavaju radnike prije nego ih zaposle jer obrazovni sistem u BiH generalno nije prilagođen potrebama tržišta rada.

Dvadesetdvogodišnji Miljan Dobrić radi na kontroli ispravnosti gotovih metalnih dijelova koje proizvodi kompanija TIKT Manufaktura iz Gradiške. Iako je završio gimnaziju, skoro dvije godine radi u toj kompaniji na mjerenju preciznosti proizvedenih dijelova. Skupa sa kolegama odobrava dalji nastavak proizvodnje.

– Tražio sam posao. Ponudili su mi priliku ovdje, svidjelo mi se i ostao sam – kaže on. Dodaje da mnogi mladi ljudi odlaze iz Gradiške u Banjaluku ili izvan BiH jer ne vide napredak i nemaju dovoljno posla.

Iako je tek kratko u metalnoj industriji, vidi potencijal u CNC (computer numerical control) mašinama. Kaže da je to “posao u kojem se može uvijek napredovati”.

Miljan je zaposlen kao operater, između ostalog, na novom koordinatnom mjernom uređaju kojim se kontroliše kvalitet izrade proizvoda u TIKT Manufakturi koja proizvodi dijelove za CNC mašine i trkaće automobile, zapošljava 72 radnika i izvozi na njemačko tržište. Kupovina mašine sufinansirana je sredstvima Evropske unije kroz projekt Lokalni integrisani razvoj (LIR).

Direktor kompanije Krešimir Bodrožić kaže da su ranije imali dvije kontrolne mašine, a da je najnovija (treća) umnogome unaprijedila i pojednostavila procese proizvodnje i mjerenja preciznosti.

– Ova treća je CNC upravljana. To znači da mi napravimo program, taj program učitamo u mašinu, postavimo komandu i nakon izvjesnog vremena (zavisi koliko je kompliciran dio) nama mašina kaže da li je sve uredno – kaže on. Pojašnjava da je rad na ranijim mašinama usporavao proces jer je bilo potrebno da radnik uloži mnogo vremena i napora da bi se izmjerila preciznost.

Po njegovim riječima, gubitak vremena na mjerenju značio je zaustavljanje proizvodnje i povećanje troškova proizvoda.

– Sad imamo manje praznog hoda na mašinama u proizvodnji. Za rad na toj mašini su uposlena dva radnika. Mislimo da će biti vjerovatno još dva u toj mjerno-kontrolnoj jedinici – dodaje Bodrožić.

Tokom posljednje dvije godine 630 osoba je dobilo posao kroz projekt LIR koji je podržao partnerska mala i srednja preduzeća, lokalne zajednice, poljoprivrednike, mlade poduzetnike i predstavio concept crowdfunding akademije osobama s idejama za pokretanje biznisa.

– Projekt podržava najperspektivnije industrijske sektore u Bosni i Hercegovini – poljoprivredno-prehrambeni, tekstilni, metalni, drvni i informaciono-komunikacioni sektor, te kroz tehničku podršku i sufinansiranje radi na stimulisanju poslovnih aktivnosti – saopćio je UNDP u BiH. 

KOMENTARI