instant fap

Fikret Tufek, novinar, publicista, profesor uživa u popularnosti u Švedskoj

Fikret Tufek, novinar, publicista, profesor uživa u popularnosti u Švedskoj

fikret_tufek-480x330

Sanjanin Fikret Tufek (68) danas je poznatiji u Švedskoj nego u rodnom gradu. U gradu na Sani prije rata bio je poznat kao učitelj, školski pedagog i prvi dopisnik TV Sarajevo s profesionalnom kamerom marke „Boleks“, a u Banjoj Luci kao urednik i direktor Radio Banje Luke.

Hiljade poznanstava

Kada je 1993. otišao iz okupirane Banje Luke sa porodicom u Švedsku, nije ni sanjao kako će sudbina komponirati njegovu životnu pjesmu narednih 20 godina. Osnivanje bh. lista „Bosanska pošta“ u Malmeu Tufeka zadržava u novinarstvu sve do današnjih dana, a zahvaljujući životnom pozivu postaje bogatiji za hiljade poznanstava s našim ljudima širom Skandinavije i nordijskih prostranstava. Tufek je često u Sanskom Mostu, a ovih dana duže će boraviti u Banjoj Luci, gdje završava monografiju „Dvadeset godina Košarkaškog kluba Bosna LA Landskrona 1993.-2013.“.

– To je dokumentarna priča o našim ljudima i svjedočanstvo o napredovanju, prvo „beton ekipe“, tako su ih zvali, koja je 2006. kao prvak Druge košarkaške lige Švedske razigravala za Prvu ligu. Istovremeno je to i hronika integracije Bosanaca i Hercegovaca u multikulturalno švedsko društvo, jer je kroz ovaj klub i udruženje prošlo 850 mladih, 285 košarkaša i košarkašica kroz 12 selekcija, i bijelih i crnih i žutih igrača, čak iz 17 nacionalnosti – priča Tufek.

Napominje da je u Landskronu, grad od 50.000 stanovnika u južnoj Švedskoj, 1994. došlo 1.400 bh. državljana. Knjiga koju finansijski pomaže kraljevski grad Landskrona, koja ove godine slavi 600 godina postojanja, bit će promovirana vjerovatno prvo u Landskroni, a onda u Banjoj Luci tokom ljeta, u vrijeme Dana dijaspore poznatih kao „Vezeni most“. Inače, saznajemo i to da je KK Bosna LA Landskrona povezao mlade ljude kroz sport u slovenskom gradu Radovljici, te bh. gradovima Tuzli i Donjem Vakufu. Gradonačelnik Landskrone će, kako smo saznali, u aprilu posjetiti Donji Vakuf.

Tufek je vjerovatno, bez precjenjivanja, najbolji poznavalac života Bosanaca i Hercegovaca na sjeveru Evrope.

Uručena priznanja

– Kao novinar i voditelj brojnih priredbi obišao sam kompletnu Švedsku i Dansku, najveći dio Norveške, a bio sam i nekoliko puta u Finskoj. Naši ljudi su najbolje organizirana dijaspora izuzev Finaca, ako se oni mogu računati kao stranci u Švedskoj. Poslije Finaca smo i najveća izbjeglička populacija. Nakon rata bilo nas je 45.000, a danas više od 85.000. Uz to smo najbolje integrirana grupa, a prema zvaničnim podacima Zavoda za migracije, više od 70 posto Bosanaca je zaposleno. Danas se dešava da Bosance radije primaju na posao nego Šveđane – objašnjava naš sagovornik.

Iz bogate skandinavske novinarske prakse izdvaja svoj susret i intervju sa švedskom kraljicom Silvijom prilikom posjete Rozengordu, gdje je srela djecu doseljenika, intervjue sa švedskom ministricom Monom Salin, Goranom Personom, bivšim premijerom Švedske (od 1996. do 2006., op.a), Bosankom i članicom Evropskog parlamenta Amnom Ibrišagić, Jasenkom Selimovićem, članom Vlade Švedske i kandidatom za Evropski parlament…

Ipak, susreti s jednim od najboljih svjetskih nogometaša Zlatanom Ibrahimovićem nama su bili najzanimljiviji.

– Zlatanu Ibrahimoviću tri puta sam uručivao priznanje za najboljeg sportistu u Skandinaviji po izboru „Bosanske pošte“. Onda smo odlučili da mu to priznanje više ne dodjeljujemo, jer bi on uvijek bio prvi i on je to prihvatio. Zlatana smo kontaktirali preko njegovog oca Šefika i uvijek se rado odazivao. Iako je dobio velika međunarodna priznanja, kazao mi je da se uvijek sjeća pehara „Bosanske pošte“ te da su mu oni najdraži jer dolaze od njegovih zemljaka – priča Tufek.

Popularni Ibra dosta loše govori i piše na bosanskom jeziku, podsjeća Tufek.

– Kad sam ga zamolio da se potpiše, rekao mi je: „Najprije mi ti napiši moje ime i prezime, da vidim gdje idu one kvačice“ – sjeća se Tufek i dodaje kako je Zlatan drag momak koji je u više navrata potvrdio da se osjeća Bosancem i Hercegovcem.

Kada je Ibrahimovića intervjuirao u Malmeu u hotelu „Scandic“, za deset minuta se pred hotelom okupilo više od 1.500 djece i mladih.

Uspjesi mladih bh. državljana

Ne bez razloga, Tufek je podsjetio i na velike uspjehe mladih bh. državljana u zemlji Alfreda Nobela, Ingmara Bergmana i Grete Garbo. Na hiljade ih je magistriralo, na stotine doktoriralo i oni mogu biti, vjeruje, snaga BiH u budućnosti.

– BiH može biti ponosna na njih. Uzmite primjer Adise Hadžialić iz Halmstada. Sa 26 godina je zamjenik gradonačelnika jednog od većih gradova Švedske. Ili mladića Admira Lukačevića, koji je dobio stipendiju kralja Švedske od pola miliona kruna i nekoliko puta se sreo s kraljem. Pokrenuo firmu „Sport utangrenser“ („Sport izvan granica“) u kojoj je zaposleno desetak mladih i to na bazi okupljanja omladine doseljenika da se kroz sport integriraju u švedsko društvo – navodi Fikret Tufek.

KOMENTARI