Poznati zagađivači atmosfere po ko zna koji put ispucaju otrovne strelice i onda sve krene po uhodanoj šemi
Medijski prostor Bosne i Hercegovine je potpuno okupiran negativnim vijestima. Poznati zagađivači atmosfere po ko zna koji put ispucaju otrovne strelice i onda sve krene po uhodanoj šemi. Negativne vijesti prestižu jedna drugu kako bi prekrile otkrivene mahinacije poreskim novcem. Oni koji se okoristiše narodnom imovinom i poreskim novcem nastaviše sa pljačkom vlastitog naroda, u prvom redu, dok se narod “zabavlja” brigama za preživljavanje.
Ali nije svugdje tako. Tu negdje u Evropi dvije male nacije zauzeše opet prva dva mjesta u svijetu po inovacijama, a prema mjerenju Agencije UN-a za nematerijalno (što će reći intelektualno) vlasništvo WIPO.
Na prvom mjestu u svijetu je Švicarska, na drugom mjestu Švedska, a tek na trećem mjestu velike Sjedinjene Američke Države. Ostaviše iza sebe moćne nacije poput Njemačke, Japana, Velike Britanije, Francuske.
Donosimo originalni tekst novinske agencije TT i komentar švedskog ministra privrede Ibrahima Baylana.
“Sverige näst bäst på innovation (Švedska druga najbolja država u inovacijama)
Sverige behåller andra platsen på den globala rankingen av världens mest innovativa länder, Global Innovation Index, en placering Sverige haft sedan 2019. Samtidigt behåller Schweiz topplaceringen i rankingen som presenteras i en rapport av FN:s immaterialrättsorganisation WIPO. På tredje plats kommer USA.
I årets undersökning har man särskilt tittat på hur ländernas innovationssystem och innovationsförmåga fungerat under pandemin.
“Sverige är på nytt ett av världens mest innovativa länder. En viktig del är vår unika förmåga att samverka mellan näringsliv, akademi, civilsamhälle och det offentliga för att kraftsamla och hitta lösningar på våra samhällsutmaningar”, säger näringsminister Ibrahim Baylan (S), i en skriftlig kommentar.
Den globala rankingen har publicerats varje år sedan 2007. I undersökningen tittar WIPO på 132 länders innovationsmöjligheter utifrån 80 indikatorer. (TT)“
UKRATKO
U gornjem tekstu se navodi da je ovaj put izmjerena inovativnost tokom pandemije te da je Švedska po treći put zauzela drugo mjesto u svijetu. Ministar privrede Ibrahim Baylan potvrđuje da je to rezultat saradnje između privrednih subjekata, akademskog svijeta, civilnog društva i javnog sektora koji zajedničkim snagama pronalaze rješenja za društvene izazove.
Globalno rangiranje publikuje se svake godine počev od 2007 godine. Istraživanje se sprovodi u 132 zemlje i obuhvata 80 indikatora.
Ko želi saznati nešto više o tom naučnom istraživanju može pogledati raport ovdje.
A GDJE JE NAŠA DOMOVINA, JEDNA I JEDINA?
Nalazimo se na 74. mjestu te liste. Sve susjedne zemlje su ispred nas. Slovenija na 32, Hrvatska na 41, Crna Gora na 49, Srbija na 53. a Makedonija na 57. mjestu.
Ispred nas se, da napomenemo, nalaze zemlje kao što su Armenija, Moldavija, Bjelorusija pa čak i Mongolija.
Kao predsjednik Komisije za inovacije u BNT-u ranih ‘80-tih godina (pratio sam) i sjećam se zapaženih uspjeha naših inovatora iz BiH i cijele Jugoslavije koji su se sa izložbi inovacija u evropskim centrima vraćali okićeni medaljama. Dakle, prije 40 godina smo bili neko i nešto u poređenju sa razvijenim zemljama. A gdje smo sada?
Oni koji bi se trebali brinuti o stvaranju pozitivne klime za inovatore i koji bi trebali usmjeriti sredstva u podsticaj inovatorstva gledaju da što više strpaju u svoje džepove. Tu su zaista inovativni da pronađu puteve do uspješnih malverzacija.
Nije čudo što su razvijene zemlje tako razvijene kada imaju sistemski okvir za podsticaj inovatorstvu. To je najisplativija investicija na svijetu.
Autor teksta je Zahid Ćatić, rođen u Rogatici. Magistrirao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu 1979. godine. Radio je u Bratstvu Novi Travnik (BNT), a u Švedsku, u kojoj danas živi, s porodicom je otišao 1992. Uprkos nepoznavanju jezika, već 1995. je objavio set knjiga za poduzetnike napisan na laganom švedskom jeziku, što je nedostajalo švedskom tržištu. U svojoj struci, ekonomiji, radio je do penzije, ali i dalje je aktivan u svojoj firmi i u pomaganju drugim firmama da se snađu u “košmaru raznih propisa”. Ćatić ima 50 klijenata, a više od 40 ih je porijeklom iz BiH.
KOMENTARI