instant fap

Godišnjica granatiranja Vijećnice: Pokušaj brisanja kulture Bosne i Hercegovine

Godišnjica granatiranja Vijećnice: Pokušaj brisanja kulture Bosne i Hercegovine

U noći 25. na 26. august 1992. godine granate Vojske Republike Srpske zapalile su sarajevsku Vijećnicu. Uništeno je dva miliona knjiga, vatrogasci su 18 sati gasili požar, te je bilo potrebno osamnaest godina da jedan od najprepoznatljivijih simbola grada Sarajeva povrati svoj prvobitni izgled.

Vijećnica je izgrađena pred kraj 19. stoljeća u pseudomaurskom stilu. Prvobitno je projekt pripao Karlu Paržiku, koji je odbio načiniti izmjene koje je predložio Benjamin Kallay. Tako je njegovu poziciju preuzeo Aleksandar Wittek koji je na projektu radio 1892. i 1893. godine. Uzor za zgradu Vijećnice bile su medresa i džamija Hasana II u Kairu. Nakon što je Wittek izvršio samoubistvo Ćiril M. Iveković uz određene izmjene privodi projekat kraju. Vijećnicu je svečano otvorio baron Ivan Apel 20. aprila 1896. godine. Godine 1947. Vijećnica mijenja svoju administrativno-pravnu funkciju. Fokus se stavlja na kulturu i nauku, a Vijećnica se stavlja u funkciju Akademije nauka i umjetnosti. U njoj se nalazila Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine sa svojom zbirkom od oko tri miliona primjeraka.

U noći 25. na 26. august 1992. godine pokušano je brisanje kulture naroda Bosne i Hercegovine, uništavanjem ne samo jednog od simbola historijskih promjena u državi, nego i dragocjene zbrike primjeraka bosanskohercegovačke riznice, rukopisa, rariteta, grafičkih, kartografskih i mnogih drugih zbirki. Vatrogasne jedinice, kao i uposlenici NUBBiH 18 sati pokušavali su da ugase požar i spase Vijećnicu, ali nisu se uspjeli izboriti protiv artiljerijskih projektila Vojske Republike Srpske koji su neprestano i nasumično gađali zgradu.

Nismo gledali na svoju bezbjednost, nego smo išli srcem“, izjavio je sarajevski vatrogasac Kemal Cacan. On također navodi da je svo ljudstvo kao i sva materijalna sredstva bilo usmjereno ka spašavanju Vijećnice, a nakon što su ostali bez vode koju su dobijali iz bunara Sarajevske pivare i nakon urušavanja konstrukcije, bili su prinuđeni da se povuku i  pokušaju spasiti ono što još nije gorilo.

Spaljena Vijećnica dodatno je uništena u četiri ratne zime. Godine 1996. donacijom Vlade Austrije započeli su radovi na sprječavanju daljeg urušavanja. Novac je donirala i Evropska komisija, Vlada Španije, ali i mnogi drugi, uključujući i građane Sarajeva. Prilikom rekonstrukcije Vijećnice korišteni su originalni planovi, da bi se postigao specifični pseudomaurski stil. Vijećnica je za javnost ponovo otvorena 2014. godine.

Historija bilježi mnogo slučajeva spaljivanja biblioteka i ostalih kulturoloških obilježlja određenih naroda u cilju njihovog uništavanja. To se i desilo za vrijeme opsade Sarajeva. Vijećnica je povratila svoj izgled, ali NUBBiH je nepovratno izgubila značajan dio svoje kolekcije, čime je budućim generacijama osiromašeno kulturno nasljedstvo. Iz tog razloga potrebno je naglasiti da 25. augusta nije samo granatirana Vijećnica, nego i dokazi o bogatoj kulturi i historiji naroda Bosne i Hercegovine.

Za Intelektualno.com priredila: Adna Serdarević

KOMENTARI