instant fap

Gradina na Sastavcima krije tajne

Gradina na Sastavcima krije tajne

Na širem području Sanskog Mosta postoje brojni materijalni ostaci prošlosti koji nikada nisu dovoljno istraženi i o njima se vrlo malo zna. Jedan od takvih lokaliteta je i drevna utvrda na području Sastavci, gdje se rijeka Dabar ulijeva u Sanu, koju narod ovoga kraja naziva Gradina.

Na vrhu visoke okomite stijene koja dominira krajolikom i odakle puca prekrasan pogled na obje rijeke, danas se tek naziru temelji i ostaci pojedinih zidina koje je zarobila bujna vegetacija. Prilaz do ovoga mjesta moguć je samo s južne strane, odakle se pruža strma padina koja vodi direktno do Dabra, pa je očigledno da su graditelji pomno birali nepristupačnu lokaciju gdje će sagraditi utvrđenje.

Prema mišljenju istoričara, ono je služilo za kontrolu puteva koji su se prostirali duž riječnih vodotoka te dolinu Sane povezivali sa ostatkom svijeta. Prema mišljenju čuvenog austrougarskog arheologa Vjenceslava Radimskog, koji je posjetio staru utvrdu sada već daleke 1891. godine, radi se o rimskom utvrđenju pored kojeg je vodila rimska cesta preko Gornjeg Budelja i Sanice do Bihaća.

Nakon razgledanja ovog lokaliteta on je utvrdio kako tvrđava ima kruškolik oblik i da se njeni temelji dobro raspoznaju. Prema njegovim nalazima, očigledno je kako je objekat bio podijeljen u više prostorija i da je u središnjem dijelu imao kulu osmatračnicu, te da je bio opasan kamenim zidinama.

Unutar kompleksa i danas su vidljivi ostaci bunara koji je vjerovatno služio za prikupljanje kišnice. Prema opeci i primjesama betona, koje su karakteristične za rimsku gradnju, Radimski je zaključio kako se radi o starorimskoj građevini.

Njegovo mišljenje je potvrdio i arheolog Dimitrije Sergijevski koji je 1947. godine, prilikom obilaska ovog područja, pronašao tragove rimske ceste i jedan razbijeni miljokaz. Također, na suprotnom brdu, preko rijeke Dabar, otkrio je temelje zidova druge građevine i tamo ostatke rimske opeke i maltera. Sergijevski je tada iznio mišljenje da je na ovome prostoru nekada bila rimska naseobina. Iako su pomenuta dvojica uglednih arheologa pokazali zanimanje za ovo područje, ozbiljnija arheološka istraživanja ili iskopavanja nikada nisu provedena, pa su izostala naučna saznanja o životu drevnih stanovnika.

Istoričari navode kako se u starim srednjovjekovnim dokumentima pominje drevni grad Mren, koji je bio sjedište istoimene župe, ali se danas ne zna njegov tačan lokalitet. Ono što se pouzdano zna jeste da se tim imenom nekada nazivala rijeka Dabar, a pretpostavlja se kako se život u tom periodu možda nastavio na razvalinama rimske naseobine, pa su ostaci Gradine i dijelovi srednjovjekovnog grada.

Mren se u starim dokumentima pominje sve do turskih osvajanja, a poslije toga nema ni pomena o njemu. O tome da je u prošlosti život bujao na ovome prostoru svjedoče i vlasnici obližnjeg zemljišta uz Dabar i Sanu te svjedoče kako prilikom obrađivanja često pronađu ostatke grnčarije i slične artefakte.

Inače, čitav ovaj kraj pruža velike mogućnosti za razvoj rekreativnog sporta, poput planinarenja ili sportskog ribolova, ali su ovi potencijali još uvijek nedovoljno iskorišteni. 

Zlatan Čekić

KOMENTARI