instant fap

Haaški tribunal danas izriče presudu Šešelju

Haaški tribunal danas izriče presudu Šešelju

Pretresno vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u četvrtak, 31. marta, donijet će prvostepenu presudu u predmetu protiv Vojislava Šešelja, lidera Srpske radikalne stranke, kojeg optužnica Haškog tužilaštva tereti za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene između 1991. i 1993. godine nad nesrpskim stanovništvom u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Vojvodini u Srbiji.

Odluka Pretresnog vijeća u sastavu Jean-Claude Antonetti, predsjedavajući, i sudije Mandiaye Niang i Flavia Lattanzi, bit će saopćena četiri godine nakon okončanja sudskog postupka u predmetu “Šešelj”.

Haško tužilaštvo, sa tužiocem Mathiasom Marcusenom na čelu, u završnim je riječima tražilo da se Šešelja proglasi krivim i osudi na kaznu od 28 godina zatvora. Šešelj je, sa druge strane, braneći sam sebe, zatražio da bude oslobođen.

Tvrdeći kako će biti osuđen na 25 godina zatvora, Šešelj je nekoliko dana prije izricanja presude poručio kako ga ona ne zanima i najavio žalbu “kakva god bila” presuda. Izricanje presude on će pratiti putem videolinka iz Beograda gdje se od kraja 2014. nalazi na privremenoj slobodi na koju je pušten zbog pogoršanog zdravstvenog stanja. Inače, on ovih dana u Srbiji učestvuje u predizbornoj kampanji svoje SRS za prijevremene parlamentarne izbore 24. aprila.

Devet tačaka optužnice

Optužnica Haškog tužilaštva tereti Vojislava Šešelja po tri tačke za zločine protiv čovječnosti i po šest tačaka za kršenja zakona ili običaja ratovanja.

Prema optužnici, Šešelj, osim individualne odgovornosti, tereti se da je počinio zločine i putem učešća u udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) koji je imao za cilj prisilno trajno uklanjanje većine hrvatskog, muslimanskog i drugog nesrpskog stanovništva iz dijelova Hrvatske, BiH i Vojvodine u Srbiji. Optužnica navodi kako je u tom UZP-u učestvovao sa tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem (do razlaza s njim 1993.) i drugim zvaničnicima iz političkih, vojnih i policijskih struktura.

Navodi se da je Šešelj, između ostalog, učestvovao u regrutovanju, formiranju, finansiranju, snabdijevanju, podršci i rukovođenju srpskih dobrovoljačkih jedinica, tzv. šešeljevaca, koje su osnovane i podržavane da bi pomogle u izvršenju ovog UZP-a činjenjem zločina.

Optužnica tereti Šešelja i za držanje huškačkih govora kojima je podsticao dobrovoljačke jedinice i druge srpske snage na činjenje zločina, podsticao stvaranje homogene “Velike Srbije” sa zapadnom granicom Virovitica – Karlovac – Karlobag putem sile, te da je na taj način učestvovao u širenju ratne propagande i raspirivanju mržnje prema nesrpskom stanovništvu.

U pritvoru Haškog tribunala Šešelj je bio od 24. februara 2003., kada se dobrovoljno predao nakon što je objelodanjena optužnica protiv njega, do novembra 2014. Suđenje mu je počelo je 27. novembra 2006. godine, da bi ubrzo nakon toga postupak bio prekinut zbog njegovog zdravstvenog stanja, a ponovo je počeo 7. novembra 2007.

89 svjedoka optužbe i više od 1.300 dokaznih predmeta

Haško tužilaštvo je tokom suđenja izvelo 89 svjedoka kako bi dokazalo navode optužnice i u spis uvelo više od 1.300 dokaznih predmeta.

Pretresno vijeće je 4. maja 2011. izdalo usmenu odluku kojom je odbacilo Šešeljev zahtjev za izricanje oslobađajuće presude.

Suđenje je završeno 20. marta 2012. godine, a prvobitno planirano izricanje presude 2013. godine je odgođeno zbog izmjene jednog člana Pretresnog vijeća i davanja vremena novom sudiji da se upozna s predmetom.

Odlukom Pretresnog vijeća, Šešelj je 6. novembra 2014. pušten na privremenu slobodu iz humanitarnih razloga zbog pogoršanja zdravstvenog stanja. Prebačen je u Srbiju šest dana kasnije.

Vojislav Šešelj, rođen je 1954. godine u Sarajevu, gdje je diplomirao na Pravnom fakultetu i sa 26 godina stekao zvanje doktora nauka. U uvodu optužnice navodi se da je, u početku komunista, kasnije prerastao u oštrog kritičara komunističkog režima u bivšoj SFRJ, a početkom 80-ih godina prošlog stoljeća razvio je bliske veze sa grupom srpskih nacionalista. Vlasti SFRJ su ga 1984. osudile za “kontrarevolucionarnu djelatnost” zbog čega je u zatvoru proveo oko dvije godine. Navodi se da je krajem 80-ih godina živio u u Beogradu, putovao u SAD i druge zemlje i održavao veze sa četničkim pokretom. Dodaje se i to da je predsjednik Pokreta četnika u slobodnom svijetu 1989. godine dodijelio Šešelju titulu četničkog vojvode (što znači – vođe).

Šešelj je u junu 1990. godine osnovao Srpsku narodnu obnovu, kasnije preimenovanu u Srpski četnički pokret koji je na izborima te godine osvojio 100 hiljada glasova, ali su SČP jugoslovenske vlasti ubrzo zabranile. Za predsjednika novoosnovane Srpske radikalne stranke izabran je početkom 1991., a već sredinom te godine izabran je za poslanika Skupštine Republike Srbije.

“Na gotovo svakodnevnim mitinzima i tokom predizborne kampanje, pozivao je na jedinstvo Srba i na rat protiv ‘istorijskih neprijatelja’ Srbije, odnosno protiv stanovnika hrvatske, muslimanske i albanske nacionalnosti na teritoriji bivše Jugoslavije”, navodi se u uvodnom dijelu haške optužnice.

U optužnici stoji da je Šešelj od 1. augusta 1991. ili približno tog datuma, do septembra 1993. djelujući pojedinačno ili kao učenik u UZP-u planirao, naredio, podsticao počinio ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje, ili je fizički počinio djela progona hrvatskog, muslimanskog i drugog nesrpskog civilnog stanovništva na teritoriji SAO SBZS (Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem), u opštinama Zvornik, na “širem području Sarajeva”, u Mostaru i Nevesinju u BiH i dijelovima Vojvodine u Srbiji.

“Srpske snage, uključujući dobrovoljce koje je regrutovao i/ili podstrekavao Šešelj, napadale su i preuzimale kontrolu nad selima i gradovima uspostavljajući režim sračunat da se nesrpsko stanovništvo istjera sa tih teritorija”, piše u optužnici.

Vukovar, Zvornik, okolica Sarajeva

Navodi se da je na stotine civila držano u objektima Veleprometa u Vukovaru, poljoprivrednog dobra Ovčara, u Zvorniku u objektima Fabrika obuće Standard, Ciglane,domovima kulture u Drinjači i Čelopeku, Tehničke škole u Karakaju, kao i u opštinama u blizini Sarajeva, stadionu u Vrapčićima kod Mostara, objektima u Nevesinju.

Optužnica Šešelja tereti za deportaciju i prisilno premještanje desetina hrvatskih, muslimanskih i drugih nesrpskih civila iz dijelova Vojvodine.

“Dana 6. maja 1992. godine Vojislav Šešelj je održao huškački govor u selu Hrtkovci u Vojvodini u kojem je pozvao na protjerivanje Hrvata sa tog područja i pročitao spisak sa imenima pojedinih mještana Hrvata koji bi trebalo da odu u Hrvatsku. Uslijed tog govora, izvjestan broj Hrvata odlučio je da ode iz sela Hrtkovci”, navodi Haško tužilaštvo dodavši kako su se u kuće nesrba koji su natjerani na odlazak često useljavale srpske porodice raseljene iz drugih dijelova bivše Jugoslavije.

Optužba navodi da je Šešelj početkom novembra 1991., u toku borbi koje su srpske snage vodile da bi zauzele Vukovar, obišao taj grad i tom prilikom izjavio: “Čitav taj prostor će uskoro biti očišćen od ustaša”.

U optužnici je potom navedeno odvođenje nesrba iz vukovarske bolnice, kao i ubistvo više od 200 ljudi na poljoprivrednom dobru Ovčara i zakopavanju tijela u masovnu grobnicu.

U dijelu optužnice koji se odnosi na zločine u BiH, Haško tužilaštvo navodi kako je u martu 1992. Šešelj održao govor na mitingu u Malom Zvorniku, prekoputa Zvornika u BiH, na obali Drine, rekavši: “Draga braćo četnici, naročito vi sa druge strane Drine, vi ste najveći junaci. Očistićemo Bosnu od pagana i pokazaćemo im put koji vodi na istok, gde im je i mesto”. Navodi se da je tim govorom izvršio ili podstakao progon nesrba u Zvorniku koji su već u aprilu napale sprske snage, uključujući dobrovoljce zvane šešeljevci i “Arkanovi tigrovi”, pri čemu je ubijen veliki broj nesrba. Uz ostalo, navodi se kako su srspke snage, uključujući grupu šešeljevaca, mučile i ubile 88 muškaraca bosanskih Muslimana u Domu kulture u Drinjači, u maju 1992.

Optužnica navodi i napade srpskih snaga uključujući dobrovoljce zvane šešeljevci na “šire područje Sarajeva” od aprila 1992, odnosno na sela u opštini Ilijaš, Vogošća i naselje Grbavica u Sarajevu, dodajući da su nakon preuzimanja kontrole nesrbi zatočavani, premlaćivani, mučeni i ubijani.

Odvojeno od optužnice za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona ili običaja ratovanja, Šešelj je u tri postupka pred Haškim tribunalom osuđen zbog nepoštivanja suda na 15, 18 i 24 mjeseca zatvora.

Tokom cijelog sudskog postupka Šešelj je pokušavao da diskredituje MKSJ i postupak koji se vodi protiv njega. Uz ostalo, tražio je isplatu 12 miliona eura za, kako je tvrdio, protivpravno držanje u pritvoru. Nekoliko puta tražio je izuzeće sudija, članova sudskih vijeća koja su vodila postupke protiv njega, a tvrdio je da mu je ugroženo pravo na odbranu, kao i da je optužnica protiv njega “politička”.

KOMENTARI