instant fap

Halid Ahmić iz Sanskog Mosta: Priča krajiškog “vaspitača pčela”

Halid Ahmić iz Sanskog Mosta: Priča krajiškog “vaspitača pčela”

celesanskimost-480x330

Halid Ahmić iz Sanskog Mosta je jedan od onih pčelara koji svoje znanje o pčelama i pčelarskom pozivu ne kriju. On kazuje kako znanje kriti niti želi, niti umije. Zbog toga je, valjda, u svom kraju postao ne samo uspješan pčelar već i, kako smo ga mi nazvali, “vaspitač pčela”. Halid, naime, već nekoliko godina vodi brigu o nekoliko tuđih pčelinjaka. Veli kako se zna dogoditi da za jednu pčelinju godinu pregleda čak i do 5000 košnica…!

Jedini preživjeli djedov DB

Rođen je u Žepču. Veli da se uz pčelarstvo rodio, jer je njegov djed bio pčelar. Čim je Halid proslavio svoj deseti rođendan, čvrsto je odlučio postati djedova desna ruka, pa se zaputio u pravcu porodičnog pčelinjaka. I to – bez opreme.

– Koliko se sjećam, u to vrijeme nije bilo opreme, odnosno odijela, rukavica, kape. No, to me nije spriječilo da se približim pčelama. Također, čini mi se da nismo imali ni vrcaljku, kao ni mnogo šta drugo što pčelari imaju danas – priča Halid, ali i naglašava da je prijašnje pčelarstvo bilo produktivnije.

Halid čvrsto stoji iza ovog svog stava, te smatra kako je “primitivno” pčelarstvo itekako bolje od modernoga. U daljem razgovoru, Ahmić se vraća na svoje pčelarsko iskustvo, te kazuje kako je minuli rat na našim prostorima od djedovog pčelinjaka napravio uglavnom pustu uspomenu, ali ostavio je na životu ljubav prema pčelarstvu. I to, kako naš sagovornik veli, neiskorjenjivu.

– Mogu reći da sam nakon rata i uništenja djedovog pčelinjaka nekoliko godina praktično “lutao”, u svakom smislu. Tek sam se 2005. godine stacionirao u Sanskom Mostu. Tad sam i otpočeo s pčelarenjem. Posjedovao sam tek jednu sačuvanu djedovu DB košnicu… – priča.

Malo “svoj”, više “tuđi”

U stari djedov, jedini preostali DB, Halid je smjestio jedan prirodni roj, a njegovom skromnom, početničkom pčelinjaku, uskoro se pridružila i pčelinja zajednica koju je, kako veli, našao u duplji bukve. Korak po korak, košnica po košnica, Halidov pčelinjak u Sanskom Mostu bivao je veći.

– No, ustvari i nisam baš žurio s proširivanjem, jer sam imao obaveza i prema porodici, ali i prema pčelinjacima drugih pčelara koje sam, za neku novčanu naknadu, rado održavao. Godišnje sam pregledao i održavao i po nekoliko pčelinjaka, od kojih je par njih i sa 150 društava. Kad se sve košnice koje pregledam saberu, a uzimajući u obzir da se pregledaju više puta, mogu reći da pregledam i do 5000 košnica godišnje!

Halid veli kako je tek 2009. godine uspio da se osamostali, te vodi brigu samo o svome pčelinjaku. No, ovaj “vaspitač pčela” nije rođen da bude “samo svoj”, već je, kako kroz šalu veli, više “tuđi”. Ističe kako je ovisan o dijeljenju svoga znanja.

Halid Ahmić je se uspješno bavi i proizvodnjom matične mliječi. Kaže da mu je to od velike važnosti.

– Želja mi je bila i ostala da Krajina bude prepoznatljiva po proizvodnji matične mliječi.

KOMENTARI