Obrazlažući presudu, predsjedavajući Vijeća je Reuf Kapić je rekao da Sudsko vijeće nije uvjereno da su optuženi imali zajednički cilj da pribave imovinsku korist, odnosno oštete budžet Općine Bihać prilikom izvođenja radova na izgradnji sportsko-rekreativnog centra “Stens” u Bihaću u periodu od 2006-2009. godine.
Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona teretilo je Hamdiju Lipovaču, te Alena Gluhalića, Aidu Džambegović, Senku Zolić i Seada Dupanovića da su, prilikom izvođenja radova na sportsko-rekreativnom centru “Stens” u Bihaću, iskorištavali svoje položaje te unošenjem neistinitih podataka u građevinske knjige i uvećavanjem vrijednosti izvedenih radova, na štetu Općine Bihać, pribavili korist u ukupnom iznosu od oko pola miliona maraka.
Prema optužnici koja je podignuta u januaru 2016. godine, Lipovači i Gluhaliću se stavlja na teret da su, u vremenskom periodu od septembra 2006. do oktobra 2009., iskorištavali službene položaje i to Lipovača kao načelnik Općine Bihać i zastupnik investitora, te Gluhalić kao direktor Agra d.o.o. Bihać – izvođač radova, na način da su unošenjem neistinih podataka u građevinske knjige i uvećavanjem vrijednosti izvedenih radova na centru Stens, na štetu Općine Bihać, pribavili korist Agra d.o.o. Bihać veću od 510.000 KM.
Jednako tako, optuženi Lipovača i Gluhalić su, na osnovu zajedničkog dogovora i nakon zaključivanja dva nezakonita aneksa osnovnog ugovora o izvođenju radova na centru Stens, korištenjem krivotvorenih isprava i iskorištavanjem službenih ovlaštenja, omogućili Agra d.o.o. da kod Raiffeisen Bank d.d. dobije kredit od 850.000 KM.
Aida Džambegović, koja je u to vrijeme bila pomoćnik općinskog načelnika i Senka Zolić, koja je obavljala poslove stručnog savjetnika u Službi za finansije i računovodstvo Općine, terete se da su grubim kršenjem propisa i propuštanjem službenog nadzora u okvirima svojih službenih ovlaštenja, propustile kontrolu dostavljanih faktura Agra d.o.o., čime su nanijele štetu Općini Bihać.
Sead Dupanović se tereti da je u pogledu nadzora nad izvedenim elektro-radovima u centru, nesavjesno postupao ovjeravajući svojim potpisom netačne količine ugrađenog elektro-materijala i time oštetio Općinu Bihać za više od 37.000 KM.
Prilikom iznošenja završnih riječi prošle sedmice, Lipovača je kazao da je u tom periodu “bio mlad političar, da su mu bili bitni izbori i da je želio da uradi što više projekata”. Napomenuo je da tada, “ni usmeno, ni pismeno, nije dobijao upozorenja iz općinskih službi da nešto nije u skladu sa zakonom”, dok je njegov advokat Salih Hodžić utvrdio da je “afera Stens odgovornost nadzornih i građevinskih organa, kao i šefova općinskih službi, a ne načelnika čija je funkcija politička”.
Hamdija Lipovača je 2004. godine izabran za načelnika Općine Bihać i tu funkciju je obavljao šest godina. Na izborima 2010. godine je izabran u Zastupnički dom BiH, ali je odbio mandat budući da je imenovan za premijera USK. Lišen je slobode 17. decembra 2014. u porodičnoj kući u bihaćkom naselju Midžića Mahala u akciji Federalne uprave policije i Tužilaštva USK, zbog sumnji na nezakonitosti prilikom izvođenja radova na sportsko-rekreativnom centru “Stens” u Bihaću.
Trenutno mu se sudi i pred Općinskim sudom u Sanskom Mostu, gdje mu se na teret stavlja da je u vremenskom periodu od aprila 2006. godine do januara 2010. godine, kao načelnik Općine Bihać, svojim nesavjesnim postupanjem u “Projektu izrade geoinformacijskog sistema Općine Bihać” nanio štetu Općini Bihać u iznosu od 921.501,30 KM.
Osim toga, protiv njega se vodi proces i pred Općinskim sudom u Bosanskoj Krupi, a prvostepenom presudom iz marta 2017. godine oslobođen je optužbi za krivično djelo zloupotrebe položaja u periodu dok je bio premijer Unsko-sanskog kantona i vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova.
KOMENTARI