Zbog pandemije korona virusa obrazovni proces, kao i gotovo svaki segment modernog života, poremećen je širom svijeta, pa tako i u regiji. Umjesto u klupama, učenici i studenti su nastavu pratili preko računara i televizijskih programa, a ionako slabo plaćeno, nastavno osoblje je moralo preko noći prilagoditi način na koji prenose znanje, uglavnom koristeći svoje resurse.
I dok se aktuelna akademska godina privodi kraju, novi slučajevi korona virusa u regiji ukazuju da bi se i naredne nastava mogla održavati na daljinu, a sagovornici Al Jazeere govore da je vrijeme da se već sada razmišlja o unapređenju procesa i pripremi za takav slučaj.
Koliko god je nastava na daljinu teško pala djeci i studentima, te roditeljima koji su “nastavu” pohađali zajedno sa svojim potomstvom, najveći teret je spao na pleća nastavnog osoblja.
Predsjednik Sindikata osnovnog odgoja i obrazovanja Kantona Sarajevo Saudin Sivro govori da su se prosvjetni radnici u KS tokom pandemije, u periodu od sredine marta pa do kraja nastavne godine, u periodu od više od tri mjeseca, susretali sa brojim problemima, koje su vrlo često sami rješavali.
“Zakon o radu i kolektivni ugovor precizno definišu da je u situacijama kada poslodavac radnicima naređuje da obavljaju rad od kuće, poslodavac obavezan osigurati uslove za rad. To se nije desilo već je veliki broj radnika iz svojih vlastitih sredstava i resursa finansirao sve neophodno za rad. Drugi problem je kvalitetna stručna osposobljenost jer radnici prethodno nisu imali priliku da se stručno osposobljavaju za online sistem izvođenja nastave u ovolikom obimu. Kao i nebrojeno puta do sada, prosvjetni radnici su se sami obučavali istovremeno bili i učitelji i učenici”, ističe Sivro.
pak, u Bosni i Hercegovini ipak postoji nada da će se spremnije ući u novu akademsku godinu.
Iz Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke navode da odluke o načinima realizacije nastave donose kantonalna ministarstva obrazovanja, ali i napominju da će odluke o tome kako će se odvijati nastava u narednoj akademskoj godini donijet će visokoškolske ustanove, u saradnji s nadležnim kantonalnim ministarstvima, na vrijeme i u skladu s epidemiološkom situacijom na terenu.
Kako su iz ovog ministarstva za Al Jazeeru kazali, na osnovu trenutnih kontakata sa studentima i predstavnicima visokoškolskih ustanova, može se zaključiti da se visokoškolske ustanove u Federaciji BiH pripremaju povratak studenata na nastavu u narednoj akademskoj godini, ali su spremni i na odvijanje nastave putem interneta ili kombinirano.
“Već sada se dio ispita iz aktuelne akademske 2019./2020. godine održava na klasičan način, jer se dio studenata vratio u studentske centre kako bi mogli prisustvovati ispitima i završiti studentske obaveze u ovoj akademskoj godini”.
Napominje se da će predstojeće razdoblje biti iskorišteno i za analizu pozitivnih i negativnih efekata online nastave te primjene novih metoda i modela učenja i poučavanja.
Novi kurikulum
“Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, odnosno Koordinacija ministara obrazovanja i nauke u Federaciji Bosne i Hercegovine inicirala je izradu novog kurikuluma zasnovanog na ishodima učenja, te objedinjavanje svih aktivnosti koje su provedene u ovoj oblasti na kantonalnim nivoima. Također, djelovanje će biti usmjereno i na kontinuirano i sveobuhvatno educiranje nastavnog kadra, te promjeni inicijalnog obrazovanja budućih nastavnika na nastavničkim fakultetima”, navode iz resornog ministarstva.
Ono što napominju iz ovog ministarstva jeste da se na visokoškolskim ustanovama održavaju online programi pripreme nastavnika za “digitalnu transformaciju obrazovanja”.
“Evidentna je i konkretna priprema, ali i spremnost za više online nastave i ispita”, poručili su iz Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke.
Ni u Hrvatskoj ne sjede skršenih ruku.
Iz Ministarstva obrazovanja i znanosti su podsjetili da je resorna ministrica Blaženka Divjak u prvoj polovini juna predstavila Akcijski plan nastave na daljinu koji ima “sve potencijalne scenarije” za novu školsku godinu, koji bi se uskoro trebao naći u dvosedmičnoj javnoj raspravi.
Prijedlog Akcijskoga plana temelji sa na dosad stečenim iskustvima u nastavi na daljinu uvedenoj zbog pandemije korona virusa, a kako je rekla Divjak, pretpostavlja i mogućnost novoga vala epidemije na jasen.
Svi mogući scenariji
Stoga plan, dodaje, sadrži sve moguće scenarije nastave u novoj školskoj i akademskoj 2020./2021. godini ovisno o epidemiološkoj situaciji.
Prema njenim riječima, riječ o planu koji ne ovisi o tome ko će na jesen voditi Ministarstvo obrazovanja i sadrži mogućnosti primjene nastave na daljinu u normalnim uvjetima.
Najavila je da će najranije početkom septembra, odnosno prije početka nove školske godine 7. septembra biti poznato koji je konačni model nastave odabran.
Prijedlog Akcijskoga plana sadrži tri scenarija – nastava pretežno “uživo”, uz mogućnost primjene nastave na daljinu za pojedine učenike i studente, mješoviti model nastave koji kombinira nastavu “uživo” i nastavu na daljinu, ali tako da i jedan i drugi model imaju elemente e-učenja, te nastavu pretežito na daljinu koja se provodi posredstvom tehnologija uz mogućnost vrednovanja na daljinu.
Novi način nastave nije bio izazov samo za nastavno osoblje, već i za učenike, ali i njihove roditelje.
Aleksandar Savanović, roditelj, novinar novosadskog Dnevnika i predsjednik Udruženja za promociju društvene odgovornosti koje u Novom Sadu i šest okolnih općina pet godina na bilbordima i u medijima promovira najbolje učenice i učenike osnovnih i srednjih škola u okviru projekta “Učim+Znam=Vredim”, dobro je upoznat sa posljedicama učenja na daljinu.
“Kao roditelj trinaestogodišnjakinje koja je upravo završila sedmi razred osnovne škole mogu da kontatujem da je nastava na daljinu zasigurno bilo novo iskustvo kako za đake, tako za nastavnike, ali i za roditelje koji su, pogotovo za učenice i učenike mlađih razreda morali da asistiraju, pre svega oko snalaženja na ‘Google učionicama’, ali i slanju mejlova i fotografisanju zadataka”, kaže on.
Nastava preko ekrana
Savanović podsjeća da je u Srbiji od 17. marta krenula nastava preko državne televizije, ali samo takozvanih glavnih predmeta, pa je komunikacija između nastavnika/profesora i đaka morala da bude intenzivna pogotovo u vezi predmeta koji nisu na TV-u.
“Što se konkretno nastave preko TV-a tiče, iskustvo moje ćerke je da je, zahvaljujući mogućnosti gledanja TV-a unazad, zahvaljujući kablovskom operateru, dobila priliku da zaustavi čas kako bi prepisala s table, odnosno po potrebi preslušala ponovo neki deo nastave koji joj nije jasan. Nastavnicima je svakako bila prilika da vide kako rade njihove kolege koji su dobili priliku da vode nastavu. Što se tiče ostalih vidova komunikacije preko interneta tiče, imajući u vidu da su vanredne okolnosti usled COVID-a 19 tražile i vanredne mere, učenici su morali da razviju novi odnos prema nastavi u školskoj sobi iz svojih domova, a mnogi od njih ovladaju veštinama koje nisu imali do uvođenja online nastave. Neki su se snašli dobro, neki manje dobro, pritom ne treba da zaboravimo i decu iz porodica koje sebi ne mogu da priušte kompjuter ili dobar telefon i koja su bile, na neki način, onemogućena da učestvuju u nastavi na pravi način”.
Njegov utisak je da su učenici koji su se ozbiljno i odgovorno odnosili prema školskoj nastavi mnogo više vremena provodili učeći i rješavajući zadatke, nego što je to bilo za vrijeme nastave, tim prije što u kućnoj varijanti škole nema školskog zvona.
Zbog korona virusa i projekt “Učim+Znam=Vredim” biće realiziran u drugačijem maniru, jer su prekinuta školska takmičenja, pa oni učenici koji su se marljivo spremali za predstojeća državna i međunarodna takmičenja nisu dobili priliku da demonstriraju svoje znanje i vještine u ovoj godini i osvajaju nagrade, kazao je čelnik ovog udruženja.
“Zbog toga ćemo na bilbordima predstaviti sve oni koji su proteklih godina osvajali nagrade da bismo motivisali i njih i nove đake da je učenje i znanje prava vrednost i da se i tako može biti uzor u lokalnoj zajednici”.
Vezano za narednu školsku godinu, prema njegovim informacijama, već je počelo snimanje novih lekcija za novu školsku godinu u septembru, što smatra dobrim potezom, jer bez obzira da li će nova školska godina početi u školskim klupama ili pred TV ekranima, mišljenja je da je dobro biti spreman, “pogotovo što Srbija na korak od leta još ima, i za kineske standarde, veliki broj obolelih od korona virusa”.
Izvor: Al Jazeera
KOMENTARI