Svjedoci smo svakodnevnog prikupljanja novca za liječenje djece u inostranstvu putem humanitarnih akcija i donacija građana
Premda je osnovan prije tek nešto više od godinu, ovaj Fond već je umnogome opravdao svoju svrhu. Do sada je zahvaljujući prikupljenom novcu odobreno 80 zahtjeva za liječenje i dijagnostiku 68-ero djece iz RS-a. Fond je uspostavio saradnju sa klinikama diljem svijeta – Austrija, Španija, Njemačka, Švicarska, Slovenija, Turska, Italija…, neke su od zemalja gdje su djeca iz RS-a upućena na liječenje.
Fond solidarnosti za liječenje djece u RS-u finansira se kroz posebne doprinose iz budžeta Vlade RS-a i budžeta općina i gradova, od kupljenih automobila u javnom sektoru i od neto plaća zaposlenih u RS-u. Izdvajanja od neto plaća iznose 0,25 odsto, a iz budžeta institucija izdvaja se 0,025 odsto. Kako navode iz Fonda, najveći broj zahtjeva za dijagnostiku odnosi se na genetska ispitivanja, a na liječenje su djeca upućivana zbog tumora, operacija srca, transplantacije koštane srži i drugih teških oboljenja.
Na stranici Fonda nalaze se detaljne informacije o radu Fonda, uključujući stanje na računima, izvode iz banaka, odobrene zahtjeve i drugo, kako bi javnost u svakom momentu imala uvid u to gdje je svaka marka potrošena. Prema posljednjem izvodu od 5. februara ove godine, Fond solidarnosti za liječenje djece u RS-u trenutno raspolaže sa blizu tri miliona maraka – tačnije, 2.730.941 KM.
Fond solidarnosti iz kojeg se finansira liječenje pacijenata u inostranstvu postoji i u Federaciji BiH, i to još od 2002. godine. Među oboljenjima koje pokriva ovaj fond su transplantacije koštane srži, operacije urođenih srčanih mana, rijetkih oboljenja i osteosarkoma kod djece, tumora oka, ekstenzivne opekotine veće od 60 posto, transplantacija jetara, bubrega, srca, gušterače i rožnice, transplantacija koštane srži kod odraslih, elektrofiziološka ispitivanja aritmija… Međutim, za razliku od RS-a gdje je osnovan zaseban fond isključivo namijenjen liječenju najmlađih pacijenata, iz budžeta federalnog Fonda solidarnosti, koji iznosi oko 150 miliona maraka godišnje, finansira se liječenje i djece i odraslih.
Vlada Federacije BiH svake godine donosi odluku o izdvajanju određenog procenta iz doprinosa koji se uplaćuju za obavezno zdravstveno osiguranje za Fond solidarnosti. Iako su iz FZZO često isticali da zahtjevi za liječenje u inostranstvu prevazilaze okvire njihovog budžeta, procenat iz doprinosa ne mijenja se već godinama i iznosi 10,2 posto. Zakonom je propisana obaveza da se iz budžeta FBiH za federalni Fond solidarnosti izdvaja onoliko koliko se ostvari iz doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje. To znači da bi u 2019. godini iz budžeta FBiH trebalo za Fond izdvojiti 136 miliona KM, a budžetom FBiH je odobreno 30,5 miliona KM, što je tek 22,4 posto od zakonom propisanog iznosa, navode iz FZZO.
Uprkos postojanju Fonda, svjedoci smo svakodnevnog prikupljanja novca za liječenje djece u inostranstvu putem humanitarnih akcija i donacija građana. Zbog toga je u Tuzli prije nekoliko dana pokrenuta inicijativa da se i u Federaciji, kao i u RS-u, oformi zaseban fond za dijagnostiku i liječenje djece.
– Samo Zavod zdravstvenog osiguranja TK u prošloj godini imao je deset miliona neutrošenih sredstava, a mnogo je pacijenata koji pred ovim Zavodom nisu ostvarili svoja prava, što se ne bi smjelo događati. Također, mi u FBiH imamo 11 fondova, što je izvor nejednakosti nejednakosti i neravnopravnosti građana. U nekim kantonima se izdvaja oko 400 KM po pacijentu, a u drugim oko 800 KM, dakle duplo više, a to posebno pogađa i djecu kao najranjiviju kategoriju – kaže gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović, jedan od inicijatora osnivanja fonda.
Ovom inicijativom se traži usvajanje zakona kojim bi bio uspostavljen fond solidarnosti za dijagnostiku i liječenje teških oboljenja kod djece. Pravo na dodjelu sredstava imala bi djeca starosti do 18 godina, a Vlada FBiH imenovala bi upravni odbor od 15 članova, koji bi činili predstavnici zavoda zdravstvenog osiguranja u FBiH i svih deset kantona, kao i istaknuti zdravstveni radnici. Članovi upravnog odbora radili bi bez naknade, dok bi direktora fonda i članove komisije za dodjelu sredstava plaćao ZZO FBiH.
Kako je planirano, Fond bi se finansirao od po 0,25 posto prihoda iz budžeta FBiH i kantona ostvarenih u prethodnoj godini, jedan posto sredstava ZZO FBiH, te od donacija gradova i općina, privrednih društava… Izdvajalo bi se također pet posto od vrijednosti kupljenih automobila javnih preduzeća i ustanova, sa izuzetkom MUP-a i zdravstvenih ustanova.Izvor: Faktor
KOMENTARI