U organizaciji , Udruženja logoraša „Prijedor 92“, „Kozarac“ i „Sanski Most“, te Regionalnog saveza logoraša regije Banjaluka, na lokalitetu Hrastova glavica, kod mjesta Podvidača, petnaestak kilometara od Sanskog Mosta, danas je obilježena 26. godišnjica ubistva 124 logoraša prijedorskih logora.
Zločin koji se dogodio na ovom mjestu jedan je od najstrašnijih koji su se dogodili tokom protekle agresije na BiH. Ovome događaju prisustvovali su članovi porodica ubijenih žrtava, predstavnici vjerskog i društveno političkog života, nevladinih organizacija i udruženja te brojni građani.
Prisutnima se obratio predstavnik prijedorskih logoraša, Mirsad Duratović, istakavši kako je ovaj zločin još jedan od dokaza da je na području Prijedora postojala namjera da se izvrši genocid. Dodao je kako žalosti što on ni nakon svih proteklih godina nije dobio pravosudni epilog, te su njegovi organizatori i egzekutori neprocesuirani. „Ne znam šta bi više mogli uraditi kako bi se pokrenulo pitanje Hrastove glavice, ali ne samo ovog zločina, jer danas ne postoji podignuta optužnica ni za jamu Lisac, Stare Kevljane, pa ni za masovnu grobnicu Tomašica, koja je najveća poslije Drugog svjetskog rata u Evropi.
Tužilaštvo se posvetilo više komandnoj odgovornosti, komandirima logora, komandirima straža, tek u poslednje vrijeme počeli su procesuirati izvršioce pojedinačnih zločina s terena. Međutim, ovi najveći zločini su još uvijek u njihovim fiokama, iako postoje izjave i svjedoci o nalogodavcima i izvršiocima, a to su pripadnici vojske i policije Republike Srpske, a nalogodavac je bio Krizni štab Opštine Prijedor. O svemu tome postoje dokumenti“, rekao je Duratović.
Današnjem obilježavanju prisustvovali su brojni članovi porodica žrtava koji su ubijeni i bačeni u ovu prirodnu jamu. Jedan od njih je i aktuelni savjetnik premijera USK, Jasmin Musić, čiji je otac žrtva Hrastove glavice:. „Moj otac je imao svega 24 godine i to je jedna bolna spoznaja, jer je bio takoreći na samom početku života. Nadam se da će nalogodavci i izvršioci ovog i drugih zločina jednom biti privedeni licu pravde“,kazao je Musić.
Predsjednik Udruženja logoraša Općine Sanski Most, Osman Talić, kaže kako je Hrastova glavica dokaz da su zločini vršeni smišljeno i s planom da se uništi jedna etnička zajednica i izbrišu tragovi njenog postojanja na ovim prostorima. Poslanik u Parlamentu Federacije BiH, Asim Kamber, istakao je kako danas najviše boli činjenica da se ovaj i slični zločini negiraju, a zločinci slave. „Devedesetih godina, 45 godina nakon okončanja Drugog svjetskog rata u bivšoj Jugoslaviji objavljena je knjiga „Genocid nad muslimanima“ čiji su autori bili Vladimir Dedijer i Antun Miletić, jedan akademik Srbin, a drugi Hrvat.
Oni su egzaktnim naučnim pristupom utvrdili da je u Drugom svjetskom ratu, procentualno, ubijeno najviše Bošnjaka muslimana. O tom zločinu se znalo, ali se ćutalo. O ovom zločinu se sve zna, postoje dokazi, otkrivene su grobnice i tijela u njima. Žrtve danas najviše boli što se on negira. Čak se na tom zločinu istrajava, šalju se poruke kako nema niko da pokopa majku Hatidžu u Srebrenici, likuje se nad time da su svi njeni pobijeni, slave se zločinci umjesto da se solidariše s žrtvama.
I to je danas poruka ovog skupa, da su ovdje trebale biti naše komšije, Srbi i Hrvati i da sa njima danas podijelimo jednu istinu o zločinu koji se dogodio u dolini Sane“, rekao je Kamber.
Na današnji dan 1992. godine žrtve Hrastove glavice su odvedene iz prijedorskih logora Omarska i Keraterm prema Sanskom Mostu, kako bi navodno bili razmijenjeni. Dovedeni su na lokalitet Hrastova glavica, gdje su strijeljani po trojica u grupi i bacani u prirodnu jamu duboku 20 metara.
Strijeljanje je uspio preživjeti jedino Ibrahim Ferhatović koji je ispričao priču o strašnom zločinu. Ferhatović je nešto kasnije ubiejn, ali je priča preživjela i naposlietku dovela do ovog strašnog mjesta. Posmrtni ostaci ubijenih logoraša, kao i dva skeleta žrtava iz Drugog svjetskog rata, također Bočnjaka iz okolnih sanskih sela, pronađeni su tokom ekshumacije ove prirodne jame. Prije nekoliko godina na tom mjestu podignuto je spomen obilježje.
hrasto
KOMENTARI