Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) odobrio je zahtjev Bosne i Hercegovine za novo kreditno zaduženje ove zemlje u iznosu od oko 800 miliona KM, što je bio povod da novinari agencija Anadolija (AA) istraže visinu zaduženja država jugoistočne Evrope.
Srbija ima najveći dug u visini od 51,1 posto bruto društvenog proizvoda (BDP). Slijedi Crna Gora sa zaduženjem od 48,1 posto BDP-a, a potom Slovenija sa 47,4 posto, Hrvatska sa 43,9 %, Bosna i Hercegovina sa 34 i Makedonija, koja je najmanje zadužena zemlja regije, u visini od 32,7 posto BDP-a.
Međutim, posmatrano prema apsolutnim iznosima javnog duga, najzaduženija zemlja regije je Hrvatska sa 27 milijardi eura duga, a slijede Slovenija sa 16,8 milijardi, Srbija sa 14,6 milijardi, BiH sa 6,3 milijarde, Makedonija sa 2,2 milijarde i Crna Gora sa 1,64 milijardi eura duga.
Dug 15 milijardi eura
BiH, koja je dugo bila među najmanje zaduženim zemljama Evrope, posljednjih se godina ubrzano zadužuje kod različitih međunarodnih institucija, kako bi uspjela pokriti budžetski manjak.
Ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić za agenciju Anadolija potvrdio je da u ovom trenutku ukupan dug BiH, računajući vanjski i unutrašnji, iznosi oko 15 milijardi eura.
“BiH trenutno ima vanjski dug od 6.3 milijarde eura i kada se uključi unutarnji dug zemlje od 9 milijardi eura, onda se dolazi do cifre da je ukupan dug BiH veći od 15 milijardi eura, što znači da se BiH približava grupi zemalja koje su među zaduženijima i dolazi u zonu zemalja čiji dug prelazi preko 50 posto ukupnog bruto domaćeg proizvoda”, upozorio je Hasić.
Vanjski dug BiH je u posljednjih nekoliko godina konstatno rastao. 2002. godine iznosio je oko 2,1 milijardu eura, a danas je trostruko veći i iznosi 6.3 milijarde eura, bez novoodobrene tranše MMF-a od 400 miliona eura. Samo u protekle dvije godine dug je povećan za više od milijardu eura.
Najveći dug BiH ima prema međunarodnim kreditorima – MMF-u, Svjetskoj banci, IBRD-u, EBRD-u i EIB-u. BiH se posljednjih godina nekontrolisano i nesistemski zadužuje kod međunarodnih kreditora, upozoravaju ekonomski stručnjaci.
“Taj dug se izuzetno brzo nagomilava. 2013. i 2014. će biti izuzetno teške godine za BiH jer treba vratiti ogromna sredstva po osnovu zaduživanja i pitanje je da li će vlasti u BiH moći to vratiti”, istakaoje Hasić.
Zato, ekonomski analitičar Vanjskotrgovinsek komore BiH poziva vlasti u ovoj zemlji da pronađu nove moduse rješavanja ekonomskih, socijalnih i društvenih problema, a ne da se samo zadužuju.
“Bh. vlasti moraju tražiti druge solucije kao što su rezanje javnih troškova, preusmjeravanje dijela sredstava od PDV-a u proizvodne svrhe itd.”, istakao je Hasić.
Smanjena kreditna zaduženja Turske
I pored činjenice da je Hrvatska najzaduženija zemlja u regiji, to prema Hasićevim riječima, ne predstavlja veliku opasnost za tu zemlju jer uspijeva da organizuje pravovremeno vraćanje kredita
Od ostalih zemalja u Evropi, većina članica eurozone, uključujući i Njemačku, ima javni dug koji je znatno veći od nivoa dozvoljenog kriterijima EU, a on iznosi 60 posto BDP-a. Javni dug je najveći u Grčkoj i iznosi 144.9 posto BDP-a, a slijede Italija sa 118,4 posto, Belgija 96.2 posto, Irska 94.9 posto, dok je u Njemačkoj javni dug nešto veći od 80 posto vrednosti njenog BDP-a.
Među najrazvijenijim zemljama u svijetu, Japan ima vrlo visok javni dug koji iznosi približno 235 posto BDP-a, ali dug ove zemlje je u najvećem dijelu untrašnji. Ogroman javni dug zabilježen je i u SAD-u i iznosi nevjerovatnih 12 biliona dolara. Javni dug SAD-a premašuje 75 odsto BDP-a te zemlje, tako da je svaki Amerikanac, u prosjeku, dužan više od 40.000 dolara.
Problem visokog javnog duga do sada je najmanje utjecao na države s rastućim ekonomijama koje imaju velike trgovinske suficite. Tako, Kina i Rusija, koje u dugoročnoj perspektivi gomilaju ogromne spoljnotrgovinske viškove i imaju velike devizne rezerve, skoro da nemaju probleme s javnim dugovima. Prema posljednjim podacima, Rusija ima javni dug od oko 13 posto BDP-a, a svaki stanovnik ove zemlje u prosjeku duguje nešto više od 1.250 dolara. Javni dug Kine je 19 posto njenog BDP-a.
Turski javni dug iznosio je u prošloj godini 39,8 posto BDP-a te zemlje. Međutim, u posljednjih 10 godina kreditna zaduženja Turske su smanjena sa početnih 23.5 milijardi na 1.7 milijardi dolara, koliko trenutno iznose. Prema posljednjim ekonomskim pokazateljima, Turska je spremna otplatiti svoj vanjski dug do aprila 2013. godine.
KOMENTARI