Hrvatska ulazi u Schengen, od 1. januara trebale bi biti ukinute kontrole na granici

HomeVijestiRegion

Hrvatska ulazi u Schengen, od 1. januara trebale bi biti ukinute kontrole na granici

Kolone vozila na pojedinim graničnim prijelazima BiH

Evropsko vijeće predložilo je danas Evropskom parlamentu da ponudi mišljenje na nacrt odluke o prihvatanju aplikacije Hrvatske za ulazak u zonu Schengena.

Predloženo je da se od 1. januara 2023. ukinu granične kontrole na kopnenim i pomorskim hrvatskim granicama sa zemljama šengenskog prostora, a od 26. marta sljedeće godine u zračnim lukama. Za različite datume za ukidanje kontrola u zračnom prometu postoje tehnički razlozi.

U zračnim lukama u zemljama šengenskog prostora potrebno je promijeniti izlaze (gates) za zrakoplove koji dolaze i odlaze iz Hrvatske kako bi se putnici razdvojili, odnosno uputili na izlaze bez graničnih kontrola. Isto treba napraviti i u hrvatskim zračnim lukama.

To se uvijek radi prilikom sezonskog pomicanja sata. Prvi takav datum u ovom slučaju je zadnja nedjelja u ožujku sljedeće godine, to jest 26. ožujka. Vijeće Europske unije poslalo je danas nacrt odluke o punoj primjeni šengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj u Europski parlament uz popratno pismo predsjednici Parlamenta Roberti Metsoli u kojem se traži dostava mišljenja što je moguće prije.

U prijedlogu odluke kaže se također da se od 1. januara 2023. ukidaju sva ograničenja za korištenje Šengenskog informacijskog sustava (SIS). Procedura odlučivanja o pristupu Schengenu predviđa da se prije konačne odluke Vijeća EU zatraži mišljenje Europskog parlamenta. To mišljenje za Vijeće nije obvezujuće, ali predstavlja proceduralni korak koji se ne može zaobići.

Vijeće Europske unije pokrenulo danas je postupak donošenja odluke o primanju Hrvatske u šengensko područje, zatraživši od Europskog parlamenta mišljenje koje je potrebno za konačnu odluku, doznaje se iz diplomatskih izvora.

Procedura odlučivanja o ovom pitanju predviđa da se prije konačne odluke Vijeća EU zatraži mišljenje Europskog parlamenta. To mišljenje za Vijeće nije obvezujuće, ali predstavlja proceduralni korak koji se ne može zaobići, prenosi Hina.

Nakon što nacrt odluke stigne u Parlament, nadležni Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove imenovat će izvjestitelja, koji će biti zadužen za izradu prijedloga mišljenja, o kojem će se najprije raspravljati na Odboru. Nakon što Odbor usvoji mišljenje upućuje ga na daljnje usvajanje, na plenarnu sjednicu Europskog parlamenta.

Očekuje se da će Parlament izglasati konačno mišljenje na jednoj od dvije plenarne sjednice koje su predviđene u listopadu. Time se stječu uvjeti da Vijeće donese konačnu odluku za koju je potreban konsenzus 22 članice šengenskog prostora, koje su članice EU.

Šengenski prostor sada uključuje 26 država, a četiri od njih nisu članice EU – Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska, koje nemaju pravo glasa. Odluka Vijeća također bi mogla biti donesena u oktobru. Ne bude li nekih nepredviđenih prepreka, Hrvatska bi tako u desetoj godini svoga članstva u EU postala istovremeno članicom šengenskog prostora i eurozone, dviju najtješnjih integracija koje čine jezgru cijele Unije.

COMMENTS

WORDPRESS: 0
DISQUS: