Član Predsjedništva BiH i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović je u intervjuu za Faktor govorio o aktuelnim političkim dešavanjima u BiH, ali i regionu, sa posebnim osvrtom na posljednja dešavanja u vezi sa proslavom neustavnog Dana Republike Srpske.
Početak 2017. godine je obilježen kulminacijom dešavanja u vezi sa nepoštivanjem odluke Ustavnog suda o 9. januaru kao “danu RS-a”. Posebnu dimenziju činu obilježavanja tog neustavnog praznika je dalo učešće dijela Oružanih snaga BiH. S obzirom na to da za njihovo učešće nije postojalo odobrenje Predsjedništva BiH ili Ministarstva odbrane, ko bi mogao i trebao snositi posljedice zbog tog postupka? Uzimajući u obzir da je Mladen Ivanić preuzeo na sebe odgovornost za učešće dijela Oružanih snaga BiH na ceremoniji u Banjoj Luci, koliko će taj pristup narušiti odnose i povjerenje među članovima Predsjedništva BiH?
– Odnose u Predsjedništvu BiH treba pokušati sačuvati na nivou korektne komunikacije, bez obzira na izazove i različita gledanja. Politika je stvar interesa, a ne emocija. Moj interes je stabilnost, vladavina zakona, uklanjanje svake vrste diskriminacije. Ivanić pokušava da preuzme na sebe svu odgovornost za učešće pripadnika Trećeg pješadijskog puka Oružanih snaga BiH na obilježavanju “dana RS-a” u Banjoj Luci 9. januara, jer smatra da kao član kolektivne vrhovne komande ne može za to odgovarati. Na taj način, međutim, neće uspjeti od odgovornosti zaštititi, odnosno amnestirati pojedince u lancu komandovanja u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama koji su postupili po njegovom zahtjevu. Ministarstvo odbrane i Zajednički štab Oružanih snaga nisu smjeli postupiti po tom zahtjevu, jer je ušešće bilo kojeg pripadnika Oružanih snaga u bilo kojem dijelu programa obilježavanja “dana RS-a” 9. januara, pa čak i ako je samo u svrhu odavanja počasti Ivaniću, predstavljalo kršenje Zakona o odbrani BiH. Istraga koja je pokrenuta unutar Ministarstva odbrane i Oružanih snaga, a koja treba biti završena do 2. februara, utvrdit će odgovornost pojedinaca u lancu komandovanja u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama za kršenje zakona i propisa prilikom postupanja po Ivanićevom zahtjevu.
Predsjednik RS-a Milorad Dodik je ponovo istaknuo mogućnost otcjepljenja tog entiteta, obrazlažući to oduzetim nadležnostima RS-a u proteklim godinama. Koja je njegova i uloga njegove stranke u prijenosu tih nadležnosti, te koliko je realna mogućnost da on zaista pokuša organizovati referendum o samoopredjeljenju RS-a?
– Dodik i parlamentarci iz SNSD-a su digli ruku za svaki zakon koji je značio prijenos nadležnosti. Treba pogledati kako su samo neki njihovi istaknuti funkcioneri pozdravili Zakon o odbrani i aspiracije BiH prema ulasku u NATO. A onda su počeli da se predomišljaju i da tvrde da su radili pod pritiskom međunarodne zajednice. Pa i mi smo prihvatili Dejtonski mirovni sporazum, i entitetsku podjelu zemlje koju je uveo, pod pritiskom etničkog čišćenja i genocida, i ne možemo vratiti točak historije unatrag. Ni mi, ni Dodik i SNSD. A što se tiče Dodika i njegove spremnosti da ide do rušenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, a time i mira u BiH, ne vjerujem da će takve spremnosti biti. Dodik će prijetiti i praviti probleme kako bi podigao cijenu svoje kooperativnosti, a zatim će zatražiti ono za što je ustvari životno zainteresiran. A to je uklanjanje stranih sudija iz Ustavnog suda BiH i prijenos nadležnosti Suda BiH za organizovani kriminal i korpuciju na entitetske sudove. Time bi zaštitio sebe od neugodnih istraga Tužilaštva BiH i omogućio u budućnosti, kada ne bude OHR-a i Bonskih ovlasti, pokušaj podjele BiH.
Mnogo realnije i mnogo opasnije po BiH zvuče prijetnje blokadom evropskog i puta BiH ka članstvu u NATO-u. Postoje li mehanizmi koji mogu spriječiti aktuelnu vlast u RS-u da opstruiše te integracijske procese?
– Postoji mehanizam, i zove se zdrava pamet. Dodika i građane RS-a će sve što radi duplo teže pogoditi nego građane Federacije. Dodik stalno pravi probleme državi BiH, pa se stvara utisak da njemu i entitetu Republika Srpska ta država baš i ne treba. A nije tako. Ako bude usporavao i onemogućavao napredak BiH na putu ka članstvu u EU, slabašna ekonomija RS-a će trpjeti gore posljedice od Federacije. Sam Kanton Sarajevo ima jaču i bogatiju privredu od kompletne RS. Ako bude pokušao rušiti državu BiH, prvi će biti na udaru, ne samo međunarodne zajednice i institucija države, već i na udaru svih onih problema koji nastaju sa platnim prometom, pasošima, registarskim tablicama, kretanjem ljudi, roba i kapitala, dakle svim onim za što je isključivo nadležna država, a ne neki nepriznati, odmetnuti entitet.
Kako komentirate Dodikovu izjavu da „RS sanja ujedinjenje sa Srbijom“, odnosno izjavu Tomislava Nikolića da se „slaže sa onim što brat Mile otvoreno govori“?
– Dodik, a s njim i Nikolić, će se morati pomiriti sa zajedničkom realnošću, naročito imajući u vidu kakve sve zločine kao hipoteku nosi entitet Republika Srpska i njeni ratni kumovi. Entitet Republika Srpska nema ni moralnih, ni historijskih, niti pravnih argumenata za otcjepljenje od BiH. Može to pokušati ostvariti samo novim ciklusom nasilja, a tad je pitanje kako bi se to završilo.
Da li ste mogli i ako jeste, zašto niste kao član Predsjedništva BiH, odbili primiti Tomislava Nikolića u predstojeću, najavljenu, zvaničnu posjetu Sarajevu?
– Mogao sam, ali nisam i neću to uraditi, jer mislim da bi njegova posjeta bila prilika da mu u lice kažem da sve što radi i govori ne doprinosi izgradnji dobrosusjedskih odnosa sa državom BiH na temelju međusobnog uvažavanja i poštovanja interesa i osjećanja svih njenih naroda i građana. Dakle, Nikolić je dobro došao u Sarajevo kad god se odluči da dođe.
Šta je odgovor na ovakve provokacije koje dolaze iz RS-a i Srbije? I da li to uopće više treba smatrati samo provokacijama ili treba shvatati kao ozbiljne prijetnje?
– To su provokacije koje će se pretvoriti u ozbiljne prijetnje ako ne dobiju pravi odgovor. A pravi odgovor nije nasjedanje na svaku provokaciju. Pravi odgovor podrazumijeva zatvaranje svih drugih pukotina i frontova, i onih unutar SDA, i unutar bošnjačkog, i unutar bosanskog patriotskog fronta, i bolju saradnju sa hrvatskom komponentom, prije svega u BiH, ali i u Hrvatskoj, zatim i sa srpskom komponentom oličenom kroz Savez za promjene u BiH, i sa Aleksandrom Vučićem u Srbiji, agilniji nastup prema međunarodnom faktoru, prije svega Briselu i Washingtonu.
Paralelno sa ovim dešavanjima, Dragan Čović ističe obavezu izmjena Izbornog zakona BiH kao prioritet u narednih nekoliko mjeseci. Da li su zvaničnici HDZ-a BiH dostavili partnerima u vlasti svoj prijedlog tih izmjena, te koje su to izmjene koje su prihvatljive za SDA?
– Ništa nam još nisu dostavili. Nadam se da će dostaviti uskoro, i da će dostaviti ne samo nama nego svim parlamentarnim političkim strankama, ili barem svim članicama koalicije na državnom nivou, te taj prijedlog zatim transparentno predstaviti i bh. javnosti.
Kako komentarišete najave Dragana Čovića da izbora po postojećem Izbornom zakonu sigurno više neće biti, te da Federacija BiH neće postojati ukoliko se ne promijeni status Hrvata u njoj?
– Čović često pokazuje neutemeljeni optimizam, a ovaj put neutemeljen pesimizam. Bit će i Federacije BiH i izbora. Federacija itekako pogoduje bosanskohercegovačkim Hrvatima, naročito njihovom biznisu. Deset najvećih distributera u BiH koji godišnje ostvare prihod od 1,5 milijarde KM su hrvatske firme. Bošnjaci osiguraju 80 posto tog prihoda. Slična stvar je i sa sistemom kladionica koje zarade više nego svi telekom operateri zajedno u BiH. Dalje, ravno pola hrvatskog korpusa živi izmiješano sa Bošnjacima, a i njima trebaju izbori i stabilna Federacija BiH.
Mogućnost koju HDZ uzima u obzir jeste i formiranje izborne ili posebne teritorijalne jedinice u kojoj bi se nalazili dijelovi Hercegovine, srednje Bosne, Žepče i Posavina. Čini se da se ideja Herceg-Bosne danas pokušava ostvariti upravo kroz poces izmjena Ustava i zakonodavstva BiH. Postoji li prostor za bojazan među Bošnjacima koji žive na tim prostorima?
– SDA kani podržati Hrvate u njihovim osnovanim zahtjevima da se iznađu mehanizmi koji će im, kao konstitutivnom narodu, osigurati da realizuju većinsku volju svog biračkog tijela. Sve preko toga i mimo toga je nerealno, i neće se desiti. Ne dolaze u obzir nikakvi novi entiteti, nikakve federalizacije, nikakve nove etničke podjele bilo čega, teritorije, institucija, javnih preduzeća, javnih radio-televizijskih servisa. Nikada nećemo prihvatiti bilo kakva rješenja koja produbljuju postojeće, dejtonske etno-teritorijalne podjele u BiH. Nikada nećemo pristati ni na kakvo rješenje koje znači korak nazad. Ne znam na čemu se zasniva takav strah, jer sve što je SDA radila, i uradila u postdejtonskom vremenu značilo je jačanje države BiH i njene unutrašnje i vanjske integracije. Nikad nismo napravili korak unazad, niti ćemo. Predano i strpljivo radimo na postupnom ukljanjanju postojećih podjela, diskriminacije i mogućnosti dominacije jednih na drugim, i u konačnici punoj unutrašnjoj integraciji, kako bi se BiH dugoročno vratio istinski multietnički karakter.
Upravo se izmjene Izbornog zakona BiH, pod izgovorom provedbe presude „Sejdić-Finci“ nameću kao obaveza BiH na putu do dobijanja kandidatskog statusa. Da li je provedba te presude uvjet za taj iskorak na evropskom putu?
– Provedba presude „Sejdić-Finci“ nije uslov za dobijanje kandidatskog statusa. Ali bez obzira što nije, presudu moramo provesti, jer želimo biti kredibilna članica Vijeća Evrope i osigurati poštivanje ljudskih prava i najviše demokratske standarde u izbornom procesu, a presuda se odnosi upravo na to – na osiguravanje fundamentalnog prava onima koji nisu pripadnici nijednog konstitutivnog naroda da budu birani u Predsjedništvo i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Rješenje tzv. hrvatskog pitanja također nije uslov za kandidatski status. Ali i to se pitanje može riješiti u sklopu provedbe presude „Sejdić-Finci“ ukoliko se od strane HDZ-a ponudi realan prijedlog rješenja koji je u skladu sa evropskim demokratskim standardima, koji ne vodi u nove ili produbljuje postojeće etničko-teritorijalne podjele, i koji naravno može dobiti potrebnu dvotrećinsku većinu u Parlamentarnoj skupštini BiH.
S obzirom na to da je naredna godina izborna, a da je već početak ove donio niz političkih izazova za vladajuću koaliciju, da li postoji bojazan da će ona pokleknuti tim izazovima i da neće u istom sastavu dočekati naredne izbore?
– Naravno da postoji takva bojazan, jer i za konflikt i za saradnju nije dovoljan odnos samo jedne strane, odnosno SDA. Mi u ovom času na federalnom nivou imamo tročlanu, a na državnom nivou četveročlanu koaliciju. SDA će učiniti sve da u političkim turbulencijama, koje su očigledno pred nama, sačuva korektne odnose i koalicije na oba nivoa. Učinit ćemo sve što je do nas, ali ne možemo previše utjecati na odluke drugih. Svi će učiniti ono što procijene interesom. Nadam se da će interese države i građana staviti ispred uskih etničkih i sebičnih stranačkih interesa, i sačuvati zajedno sa nama stabilnost države i postignuti zamah na njenom evropskom putu.
Da li ste, nakon niza razmjenjenih optužbi, imali priliku razgovarati sa predsjednikom SBB-a Fahrudinom Radončićem i šta je uzrok promjene pristupa medija u njegovom vlasništvu aktivnostima vladajuće koalicije?
– Fahrudin Radončić i SBB su tokom 2016. dali veliki doprinos da se situacija u Federaciji i državi stabilizira, ali su zatim loše prošli na izborima. Birači ih nisu nagradili za konstruktivan odnos, i to je stvorilo nezadovoljstvo. Pored toga, nervozu stvara i proces koji se protiv Radončića vodi pred Sudom BiH, odnosno oni koji ga uporno truju lažima da SDA ima prste u tom procesu.
Putem istih tih medija, koji su u vlasništvu gospodina Radončića, u posljednje vrijeme intenzivirano se stimuliraju građani BiH na održavanje protesta, po uzoru na one iz 2014. godine, i to baš ispred zgrade Predsjedništva BiH. Šta je pozadina i svrha takvih pokušaja i da li ih prepoznajete kao direktan atak na Vas kao člana Predsjedništva BiH?
– U Federaciji BiH socio-ekonomsko stanje nije dobro, ali je bitno bolje od stanja u RS-u. Federacija je entitet sa daleko složenijom strukturom i političkim odnosima, ali je unatoč tome manje zadužena, nije prodala telekom, prosječna primanja uposlenika i penzionera su 20 posto viša nego u RS-u, i što je naročito važno istaći Federacija izdvaja za boračku zaštitu 550 miliona KM godišnje što je skoro sedam puta više od RS-a. Problemi sa firmama poput Dite, Aide, Krivaje itd. su riješeni, u Federaciji se mjesečno u realnom sektoru otvara skoro 2.000 novih radnih mjesta. Sve u svemu, krećemo se u pravom smjeru i nikako nam ne trebaju novi nasilni protesti koji će destabilizirati stanje u zemlji, otjerati investitore i turiste, ohrabriti separatističke snage. Zato se ne bih poigravao sa iniciranjem novih protesta, jer nikada ne znate u kom smjeru će se negativna energija usmjeriti, i prema kome će atak koji spominjete krenuti.
U prošloj godini je održan niz sastanaka koalicijskih partnera na temu izgradnje cestovne infrastrukture, te je ova godina označena kao godina izgradnje autoputeva, cesta i brzih cesta u FBiH. Jesu li definisane dionice autoputa i brze ceste čija je izgradnja prioritet za ovu godinu?
– Stalno radimo na tome. Cijenim da ćemo od proljeća 2017. konačno krenuti u izgradnju niza dionica autoputa, te brzih cesta koje će prepoloviti vrijeme putovanja od Sarajeva prema Bihaću, Tuzli i Goraždu. Izgradnjom tunela kroz planinu Prenj bi se i put od Sarajeva do Mostara sveo na manje od 60 minuta. Ukoliko uz to pokrenemo i izgradnju termoelektrana u Tuzli i Banovićima, uz izgradnju hidroelektrane Vranduk, otvorit ćemo investicijski ciklus kakav nismo imali četiri decenije.
Centralna izborna komisija je sada već i zvanično saopćila da će u Stocu biti ponovljeni izbori, ali SDA neće imati mogućnost da kandiduje svog kandidata za načelnika. Time je praktično već osiguran nastavak vladavine HDZ-a u tom gradu. Koji je Vaš komentar na sve to?
– Sve je već rečeno. CIK je sebi uzeo ulogu i sudije i birača. CIK je izabrao načelnika općine Stolac. SDA će pratiti volju Inicijative za Stolac u ovom slučaju, što će vjerovatno značiti potpunu apstinenciju naših birača u ovom ciklusu.
Prošlo je dovoljno vremena od Lokalnih izbora i vjerovatno ste unutar SDA sve detaljno analizirali. Krajina je, recimo, prostor gdje je SDA jako loše prošla, a godinama je bila dominantna stranka. Gdje vi vidite uzrok tog poraza i hoće li se eventualno nešto mijenjati u rokovodstvu stranke na tom nivou i u samom pristupu SDA tom području?
– SDA je uvijek bila dominantna stranka u Krajini, ali odavno ima problem sa izborima za načelnike. Ovaj put je taj problem kulminirao zbog afere sa bivšim načelnikom Bihaća Galijaševićem, ali i zbog hronične nesloge SDA Krajišnika. Niko vas ne može pobijediti kao vi sami sebe. Loše smo prošli i u Zeničko-dobojskom i Tuzlanskom kantonu. Ali zato je Kanton Sarajevo skoro potpuno zaokružen od strane SDA, odličan rezultat imamo i u Srednjebosanskom kantonu. Dakle, razlozi za uspjehe i za neuspjehe su lokalni, različiti od mjesta do mjesta. Uvest ćemo povjereništva u pojedine općinske organizacije, ali glavni dio afirmacije SDA, glavni dio argumenata za predizbornu kampanju 2018. mora doći od naših kadrova koji trenutačno nose vlast u državi, Federaciji i većini kantona. Naši premijeri i ministri su sasvim sigurno u stanju iznijeti reforme i u roku od pet do šest godina doći do brojke od 100.000 novouposlenih koju sam obećao. Od partnera u vlasti očekujem samo da nas korektno prate u tome.
KOMENTARI