Godine 2008. braća Joel i Ethan Coen snimili su špijunsku komediju “Spaliti nakon čitanja”, film koji u vrijeme kad je nastao čak ni poklonici autorske braće nisu jako voljeli. Ta gorka, mizantropska komedija u to je doba prošla razmjerno neopazice, da bi se u međuvremenu pretvorila u jedan od najspominjanijih filmova suvremenog Hollywooda.
Zašto?
Zato što se bavi temom koja je u međuvremenu postala goruća. A to je vladavina neobrazovanih i glupih.
Piše: Jurica Pavičić, Jutarnji.hr
Sve do prije nekoliko tjedana cijepljenje se u javnom prostoru povezivalo s teorijama zavjere, širenjem autizma i opskurantskim urotama Valdamorta zvanog farmaceutska industrija. Sada – u trenutku kad cijelo društvo nasušno ište cjepivo za Covid – cijepljenje najednom više nije babaroga.
Ali, nisu samo antivakseri stjerani u kut. Javnost i medijski prostor kao da su s pojavom prvih bolesnika izgubili interes za cijelo paraznanstveno, okultno i paranoično podzemlje koje je sve do takoreći prekjučer bilo tako snažno.
Teoretičari zavjere i paraznanstveni opskuranti nisu, naravno, nestali. Internet je i sada pun teorija zavjere o tome kako su virus izazvali Kinezi, Amerikanci ili 5G mreže, fejs je pun alternativnih terapijskih i higijenskih savjeta.
Do jučer, srednja je struja društva tu paraznanost gutala i perpetuirala. S prvim znacima epidemije – međutim – stvar se stubokom promijenila. Portalima, novinama i TV-om najednom dominiraju profesori i doktori…
Koronavirusu – ukratko – možemo biti zahvalni. Da se nije raširio ljudskim plućima, ne bismo svjedočili neobičnom i hvalevrijednom društvenom obratu: obnovi autoriteta znanja. “Ligi morona” najednom je došlo iz guzice u glavu pa sad opet sluša ljude koji su kvalificirani. Opet se vjeruje famoznoj, prezrenoj “struci”.
Pa dobro, pitat ćete, zašto nam je Covid trebao da počnemo opet slušati doktore i profesore? Zašto ta famozna “struka” nije u društvu imala autoritet ni dosad? Odgovor na to pitanje nije jednostavan, a mislim da nije lišen ni krivnje same akademske zajednice.
Dio odgovora doista se krije u novom medijskom pejzažu, u kojem se budale doista povezuju lakše i brže nego ikad te mogu dugo opstati izolirani u balonu sekte istomišljenika. Dio odgovora je i u starim, dobrim marksističkim klasnim odnosima.
Zapadna društva od 80-ih su izoštrila klasne razlike, one su stvorile zazor prema eliti, a obrazovani i stručni ljudi neizbježno su bili i uvijek će biti dio elite. Dio odgovora je i u promjenama u samoj akademskoj zajednici. U Hrvatskoj, ta zajednica je daleko od zdrave meritokracije, sama se temelji na borasovštini, na perpetuiranju mediokritetstva i falših veličina, pa je time “inficirala” vlastiti društveni ugled.
Virus je, ispada, sve to resetirao.
Povratak prvog fibroznog skijaša iz Italije rastjerao je izmaglicu opskurantskog bajanja i malog građanina natjerao da potraži odgovor kod onih koji ga znaju: profesora, doktora, primarijusa, just name it…
Koronavirus je cijelu kulturu vratio na polazišne postavke – prije interneta, prije postmoderne, prije društvenih mreža. Kao da smo se načas vratili u 20-e ili u 50-e kad je onih koji nešto znaju bilo malo, ali zato što ih je malo njih se zaozbiljno slušalo. U ta doba bilo je jako malo onih koji su znali očitati rendgen, ili plantažirati mandarinu, ili smućkati PVC, ili iskorijeniti šapku, ili projektirati lukobran, ili montirati stroj za separaciju.
Zato je u to doba mehaničar bio poput svećenika, a inženjer, veterinar, agronom, arhitekt ili liječnik bili su poput biskupa. Slušalo ih se, a slušalo ih se zato što bi vam njihova ekspertiza mogla razriješiti problem koji bez njih ne biste razriješili. Slušalo ih se jer bi vas njihova ekspertiza mogla izbaviti iz nevolje. Ispada, trebala nam je ozbiljna zdravstvena nevolja da bismo ih počeli slušati – opet.
Kad opasnost od pandemije jenja, hoće li se stvari vratiti na staro? Hoćemo li se opet vratiti na stari, nehajni odnos prema znanju i struci? Ili će virus potaknuti trajniji “klik” u glavama? Ne znam. To je samo još jedna od posljedica pandemije o kojima možemo zasad sada samo nagađati. Ali – lijepo bi bilo da virus kraj silnih šteta ostavi bar jednu posljedicu koja je pozitivna.
Kompletan tekst čitajte na OVOM linku
KOMENTARI