Ovog mjeseca navršavaju se 24 godine od zlokobnih prijetnji ratnog vođe bosanskih Srba, a danas haškog optuženika Radovana Karadžića u Skupštini Bosne i Hercegovine.
“Ovo nije dobro što vi radite. Ovaj put na koji vi želite da izvedete BiH jeste ista ona autostrada pakla i stradanja kojim su pošli Slovenija i Hrvatska. Nemojte da mislite da nećete Bosnu i Hercegovinu odvesti u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak.
Jer muslimanski narod ne može da se odbrani ako bude rata ovdje… Kako ćete vi spriječiti da svako svakoga ne ubija u BiH”, prijetio je Karadžić u Skupštini BiH 14. oktobra 1991. godine.
Bio je to prvi put da je nedvosmisleno, na javnoj sceni, najavljen genocid nad građanima Bosne i Hercegovine ukoliko zatraže suverenost i nezavisnost svoje države od Jugoslavije koja je pod vodstvom Slobodana Miloševića trebala doživjeti preobrazbu u “veliku Srbiju”.
U svom stilu on je tom prilikom kazao i da “Srbi u BiH mogu da spriječe Hrvate i Muslimane ako je stani-pani da izađu iz Jugoslavije”.
“Nisam ja ovdje nastupio kao bog rata, kako me neko počastio iz Hrvatske demokratske zajednice, nego vam kažem po stoti put, i u našim razgovorima sam to rekao, ne kreira SDS volju srpskoga naroda, on je tumači. Mi bismo vas krvavo slagali kada bismo rekli da vi ovo možete izglasati i da možete s ovim nešto da uradite u Evropi.
Mi se više ne pitamo o situaciji ako dospijemo u stanje u koje su dospjele Slovenija i Hrvatska. Naročito Hrvatska. S tim što bi u BiH taj pakao bio hiljadu puta teži i ne bi bilo načina da se zaustavi”, govorio je Karadžić.
Iako su mnogo prije toga izvršene sve pripreme na agresiju na Bosnu i Hercegovinu, a na hiljade vojnika, tenkova i cijevi dopremani oko Sarajeva i drugih bh. gradova, Karadžić je tvrdio da se nad srpskim narodom vrši pravno nasilje, a “nakon tog slijede sva druga nasilja”. Treba imati na umu da je Karadžić navedene prijetnje iznosio nakon agresije JNA na Hrvatsku, ali i na BiH u Ravnom kod Trebinja.
“Možemo se dogovoriti da mi vas ne sprječavamo da izađete iz Jugoslavije plebiscitom naroda. Ali, istim plebiscitom, i po istom pravu, mi ćemo spriječiti vas da nas izvedete iz Jugoslavije. Srpski narod, i to da vam kažem, zna šta vi hoćete. Vi hoćete da u Haagu postignete to da je ovo treća ili četvrta država koja neće da živi u Jugoslaviji.
A to ne možete, jer mi hoćemo da živimo u Jugoslaviji. To možete da kažete za sebe. Suvereni narodi u BiH to mogu da kažu za sebe, ali ne mogu za drugi narod. Mi ćemo vas onemogućiti pred domaćom i svjetskom javnošću da izvršite ustavno nasilje nad srpskim narodom”, rekao je tada Karadžić.
Na otvorene prijetnje Karadžića odlučno je reagirao prvi predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine rahmetliAlija Izetbegović, najavljujući da “mi možda više i nećemo da budemo u Jugoslaviji”. No, dodao je rahmetli Izetbegović, Karadžić je samo izraz jednog načina mišljenja, jednog pristupa.
Skupština BiH je, reagirajući na slijed događaja iz oktobra 1991. godine, donijela Akt o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine. Tim činom odlučeno je da se povuku predstavnici BiH iz rada saveznih organa, dok se ne postigne dogovor između svih republika koje su sačinjavale Jugoslaviju.
Na to su pristali predstavnici SDA i HDZ, dok su predstavnici SDS-a odbili djelovati po donesenom aktu. Na razini Predsjedništva i Vlade BiH donesena je odluka prema kojoj se regruti i rezervni sastav neće slati u JNA.
Radiosarajevo
KOMENTARI