Kako privatni sektor može doprinijeti boljim uslovima predškolskog odgoja i obrazovanja djece

Kako privatni sektor može doprinijeti boljim uslovima predškolskog odgoja i obrazovanja djece

Predškolski odgoj i obrazovanje, kao i usluge dnevne brige o djeci, su nedovoljno razvijeni i nedovoljno pristupačni u Bosni i Hercegovini, što rezultira u maloj pokrivenosti ovim uslugama.Ilustracije radi, kada je riječ o formalnom predškolskom obrazovanju, manje od 20 posto djece dobi od 4 do 6 godina je upisano u predškolsko obrazovanje u BiH, dok je taj udio u zemljama Evropske unije preko 90 posto. Nadalje, tek oko 5 posto djece od tri godine i manje je u predškolskom obrazovanju u Bosni i Hercegovini, naspram nešto više od 30 posto u Evropskoj uniji. 

Razlozi za ovakvo stanje su višestruki. Prije svega, mnogim roditeljima su usluge predškolgog obrazovanja ili usluge ustanova za dnevnu brigu od djeci finansijski nepristupačne. U ruralnim krajevima i manjim mjestima su ovakve ustanove nerijetko i lokacijski nepristupačne, u smislu velike udaljenosti od domaćinstava. Međutim, čak i kada roditelji imaju namjeru i mogu priuštiti da dijete upišu u programe predškolskog obrazovanja, nedostatak kapaciteta predškolskih ustanova mnogu djecu ostavlja ispod upisne linije: prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, u školskoj 2018/2019. godini 3.531 dijete nije upisano u predškolsko obrazovanje zbog popunjenih kapaciteta predškolskih ustanova. Okvirno se može procijeniti da je oko 180.000 djece izvan formalnih oblika predškolskog obrazovanja, bilo zbog finansijske ili lokacijske nepristupačnosti, nedostatnih kapaciteta ili pak svjesnog izbora roditelja. 

Socioekonomske posljedice male uključenosti djece u predškolski odgoj i obrazovanje

Nedostatak opcija za uključivanje djece u predškolsko obrazovanje ili programe dnevne brige o djeci negativno utječe na poslovne i karijerne aktivnosti roditelja. Žene su naročito afektirane u ovom pogledu, s obzirom da je u mnogim domaćinstvima uloga odgoja i staranja o djeci prevashodno dodijeljena majkama. 

Prije svega, briga o djeci čini mnoge majke ekonomski neaktivnim, u smislu njihovog isključivanja sa tržišta rada. Ovo je naročit problem u ruralnim i suburbanim sredinama gdje su ovakve usluge manje pristupačne. Čak i kada se žene ne isključe trajno sa tržišta rada, dugotrajne pauze u radu i karijeri umanjuju njihove buduće poslovne prilike i karijerni napredak, s obzirom da se tokom ovih stanki, između ostalog, nerijetko gubi korak sa poslovnim trendovima i gube poslovne konekcije.

Šta privatni sektor može učiniti i kakve benefite može imati?

MarketMakers, projekat podržan od Vlade Švicarske, je zainteresiran da, kroz saradnju sa privatnim sektorom, investira u promociju i unapređenje predškolskog obrazovanja i dnevne brige o djeci u BiH. U tom smislu, kompanije u prosperitetnim i brzo rastućim sektorima, naročito onim gdje je radna snaga deficitarna, imaju razloga podržati i investirati u razvoj predškolskog obrazovanja i dnevne brige o djeci, bilo kroz širenje kapaciteta postojećih ustanova, uspostavljanje novih ustanova ili pak uspostavljanja usluge dnevne brige o djeci u okvirima kompanije. 

U sva tri slučaja, investicija se može posmatrati i kao strategija privlačenja i retencije uposlenika. Osim toga, bolji pristup predškolskim ustanovama ili uslugama dnevne brige o djeci pozitivno utječe na produktivnost na radnom mjestu – posebno u slučajevima onih pozicija gdje su fleksibilni radni angažmani manje mogući, s obzirom da roditelji bivaju oslobođeni “logističkih” napora u vezi sa svakodnevnom organizacijom staranja o djeci.

U tom smislu, MarketMakers smatra da veće kompanije ili neformalni klasteri malih i srednjih preduzeća mogu igrati ključnu ulogu u osiguravanju finansijski i lokacijski pristupačnijeg predškolskog obrazovanja i dnevne brige o djeci, prevashodno za svoje uposlenike i uposlenice. Model koji MarketMakers promovira jeste udruživanje napora kompanija koje su geografski blizu kako bi kroz zajedničku investiciju osigurali veće kapacitete ustanova u ovoj oblasti, pri čemu je MarketMakers spreman koinvestirati u onim slučajevima koji budu prepoznati kao najefektniji sa stanovišta uključivanja što većeg broja djece kao i ekonomskih efekata na kompaniju/-e i uposlenike/-ce.

Zainteresirane kompanije – bilo da se radi o individualnim kompanijama ili zajedničkoj inicijativi više kompanija mogu se obratiti na email: info@marketmakers.ba do petka 24. maja 2019. godine. Obrazac za izražavanje interesa kojeg kompanije trebaju popunjenog priložiti uz svoj email moguće je pronaći na web stranici MarketMakers projekta. Osim toga, na stranici je moguće pronaći i kratak opis ovoga modela.

KOMENTARI