Nakon što je lider SNSD-a potvrdio da neće odustati od zacrtanog kursa “prenosa nadležnosti” sa nivoa BiH na entitet, postavlja se pitanje šta zaista njegovi partneri na državnom nivou očekuju da će se događati u narednom periodu.
Već nekoliko godina traje aktivniji Dodikov pokušaj da putem institucija, kao što je Narodna skupština Republike Srpske, legalizira svoja nastojanja da razvlasti državu njenih nadležnosti i time anulira sve na čemu se radilo u decenijama iza nas, a što je za cilj imalo jačanje BiH.
Sada je ponovno najavio da će, nakon što je NSRS u decembru 2021. godine donijela niz zaključaka kojima se ispitala granica do koje je moguće ići bez sankcija, a koji su se ticali odbrane, poreza i tome slično krenuti u famozno “vraćanje nadležnosti”.
Najava da će politika manjeg bh. entiteta u narednome periodu nastaviti ići tim putem ne može biti iznenađujuća, jer je Dodik otvoreno govorio o iznošenju 49 posto zemlje “na cipelama” i njegovom nadanju da će do kraja života svjedočiti samostalnosti RS-a i tome sličnim imaginacijama.
Nova vlast, stari problemi
Tokom procesa formiranja vlasti na nivou BiH, pojedinci predstavnici tadašnje koalicije stranake Osmorke, koja je u međuvremenu upravo zbog neslaganja sa politikom ignoriranja ili ublažavanja Dodikovih izjava postala Šestorka, tvrdili su da se lider SNSD-a promijenio.
On je uporno dokazivao da to nije tako, od paramilitarne parade povodom neustavnog Dana RS-a 9. januara, preko osvrta o državnoj imovini, sve do gnusnih izjava na dan obilježavanja godišnjice pogibije građana Sarajeva na pijaci Markale.
Dodik sada tvrdi da postoji 83 nadležnosti države koje namjerava pretvoriti u nadležnosti RS-a.
Ne treba zaboraviti da je on još prije nekoliko mjeseci kazao kako je najsnažniji njegov odnos sa Draganom Čovićem, odnosno HDZ-om koji također putem deklaracija udruženja HNS pretenduje teritorijalno reorganizirati BiH i napraviti neke mega “hrvatske” kantone.
Stranke iz FBiH, a koje nisu HDZ, naći će se u možda i goroj situaciji no onoj u kojoj je svojevremeno bila SDA.
Dvije političke struje koje su vlast u BiH prosto je žele kreirati po mjeri koja njima odgovara, a potencijalno integrativne snage u državi rasparčavaju vlastito biračko tijelo.
Odnosi Šestorke, SNSD-a i HDZ-a
Politički projekat Šestorke nema snage oduprijeti se SNSD-u i HDZ-u jednako kao ni druge stranke prosto iz razloga što se još niko nije sjetio da je za otpor prema rušiteljima države potrebno informirano donositi odluke o tome ko su oni zaista i šta su njihove politike.
To očigledno nije slučaj, jer se u ovoj zemlji “razgovorima” ne može postići puno, ali bi se strategijom o svim državnim pitanjima moglo pomjeriti sa mrtve tačke i zaustaviti napredak ka političkim ambisima suverentiteta onoga što BiH jeste.
Kako razgovarati sa osobama koje ne poštuju državni Ustavni sud i njegove presude? Zar je moguće dogovoriti se sa onima koji žele institucije po njihovoj mjeri?
Je li moguće da je politika popuštanja sve što političari koji su partneri Dodiku i Čoviću imaju ponuditi?
Pa zar treba otkočiti išta, posebno projekte koji RS-u donose milijarde KM koje će se potrošiti, ne na povećanje standarda građana nego na vraćanje dugova, ako to znači razvlastiti državu i nastaviti slušati uvredljive poruke upućene narodu nad kojim je izvršen genocid?
Dodikova strategija je jednostavna, a to je da iskoristi slabosti protivnika – neznanje o tome kako voditi državu, iako su to u ovome slučaju njegovi partneri u vlasti.
Šestorka ima formu, ali još uvijek nisu demonstrirali da imaju i sadržaj, a svakim glasnijim kritikama upućenim lideru SNSD-a samo bi podrivali vlastitu poziciju u vlasti i morali bi sići sa vala tvrdnji da su baš oni ti koji će donijeti velike promjene za BiH time što se sa predsjednikom RS-a na neki način mogu nositi.
Ko se usudi govoriti o promjeni ćudi starih vukova, taj ne zna da su oni decenijama mijenjali dlaku.
KOMENTARI