instant fap

Kako se odmoriti i opustiti u 10 dana

Većina ljudi odmor doživljava kao neku vrstu bijega iz radne svakodnevice, ali samo neki doista uspijevaju pobjeći

Suvremeni radni ritam je više nego intenzivan. Gužva na poslu postala je normalna pojava, sve se češće radi prekovremeno i vikendima. Rokovi su sve kraći, a sve se više budi svijest uslužnosti prema klijentu ili kupcu i vrijeme odgovora na njegov upit skraćuje. Stoga se u današnjim vremenima radi više nego ikad prije, čime pojam godišnjeg odmora postaje sve važniji. Zbog ubrzanog poslovanja nerijetko se događa da umjesto dva ili tri tjedna odmora možemo uzeti samo tjedan ili desetak dana. Možemo li se uopće odmoriti u tako malo vremena za Vitu piše prof. psihologije Ana Žele.

Marina (41) radi u revizorskoj tvrtki i godinama je provodila po tri tjedna na moru s obitelji. Prošle godine je imala veliki projekt i odobrili su joj samo deset dana odmora. Prije joj se čak činilo da su joj i tri tjedna premalo, jer treba posjetiti roditelje, odmoriti se na moru, pripremiti djecu za školu i napraviti tradicionalno ljetno čišćenje kuće. Brinulo ju je hoće li se dovoljno kvalitetno odmoriti kako bi s novom energijom nastavila raditi na velikom projektu.

Tko uživa u radu, uživa i u neradu

Godišnji odmor većini je ljudi dosta važan, ali zanimljivo je kako nema puno znanstvenih istraživanja koja se bave temom odmora. Ona koja postoje ukazuju na činjenicu da većina ljudi doživljava godišnji odmor kao neku vrstu bijega iz radne svakodnevice, ali samo neki uspijevaju u toj promjeni. Nije se lako isključiti, prestati razmišljati o poslovnim brigama i opustiti se. Rezultati ispitivanja pokazuju kako se samo 20 posto ljudi odmara, a da pritom ne misli na radne obaveze.

Važno je naglasiti kako su ljudi koji najviše uživaju u godišnjem odmoru upravo oni koji najviše uživaju u poslu. Očito se radi o kapacitetu da osoba s radošću pristupa nekoj aktivnosti i na nju se fokusira. Osim toga, ako uživamo u poslu, znači da posao ne doživljavamo negativno, nego kao sastavni dio života u kojem se ostvarujemo.

Međutim, postavlja se pitanje što učiniti kada dobijemo premalo godišnjeg odmora. Što učiniti u situaciji koja se dogodila Marini? Budući da su ljudi međusobno različiti, nema univerzalnog recepta. Područja na kojima možemo djelovati kako bismo se što bolje opustili u kratkom roku su različita.

Sva lica odmora

Kako što bolje iskoristiti vrijeme koje nam je na raspolaganju?

• Fizički aspekt odmora

Fizička aktivnost pomaže opuštanju. Istraživanja su pokazala da su dvije stvari koje sigurno podižu raspoloženje fizička aktivnost i druženje s drugim ljudima. Stoga, ako se želimo što prije riješiti razmišljanja o poslovnim problemima i ubrzati proces opuštanja, dovoljno je izaći iz kuće, prošetati, sjesti na bicikl, zaplivati ili odabrati neku tjelesnu aktivnost koja nam odgovara.

Fizičko opuštanje potiče mentalno opuštanje. Teška su vremena, ali možemo si na godišnjem, primjerice, priuštiti masažu. Opuštanje mišića dovodi do smanjenja tenzije u cijelom organizmu. Ako nam je masaža ipak preskupa, dovoljno je kadu napuniti toplom vodom i provesti pola sata u tišini.

• Mentalni aspekt odmora

Zaokupite misli korisnim ili opuštajućim štivom. Imate li samo deset dana godišnjeg, važno je što manje misliti na posao. To nije lako, stoga trebamo svjesno preusmjeravati misli. Jedan od najboljih načina je uzeti dobru knjigu ili neko drugo lagano štivo. Ako je moguće, dobro je izbjegavati tekstove s negativnim prizvukom ili bilo što povezano s poslom.

Odredite prioritete. Kad imamo na raspolaganju deset dana, trebamo biti svjesni kako ne možemo u taj period ugurati velik broj aktivnosti i sve ono što nismo stigli tijekom godine. Ako nam je plan za godišnji preambiciozan, postoji opasnost da samo jurimo s jedne aktivnosti na drugu i pritom se fizički iscrpimo. Treba znati stati na loptu, odrediti prioritete, ne isplanirati svaki dan kruto u detalje, tako da otvorimo vrata za iznenadno dobro.

• Emotivni aspekt odmora

Budite neko vrijeme sami. Iako je deset dana godišnjeg malo za razne aktivnosti, povremeno se treba okrenuti sebi. Biti malo sam je ljekovito. Samoća nam pomaže da saberemo misli, da odredimo prioritete ili, u krajnjem slučaju, da ne radimo ništa i obnovimo energiju.

Poštujte tradicije, ali se otvorite i prema novome. Već postojeće tradicije pomažu nam da brže “uđemo u film” godišnjeg odmora, jer nas podsjećaju na prošla ljeta. Ali važno je stvoriti i nove običaje jer je to odmak od rutine. A taj odmak znači novu energiju, a to pak znači dobro iskorišteno vrijeme kratkog godišnjeg odmora.

Učinite sami sebi dan posebnim. Godišnji se ipak razlikuje od ostalog dijela godine. Čak i ako nikamo ne putujemo, trebali bismo učiniti te dane drugačijima, tako da ih se možemo prisjećati u zimskim danima. Trebamo preduhitriti moguće trenutke tjeskobe, ugoditi si.

• Praktični aspekt odmora

Razdijelite obaveze, ne morate baš vi sve napraviti. Zamolite roditelje da vam pričuvaju djecu ili skuhaju ručak. Tražite pomoć. Godišnji je prekratak da biste ga proveli pospremajući ili rješavajući zaostale obaveze.

Izbjegnite gužve i uštedite vrijeme. Pritom se to ne odnosi samo na gužve na cestama, nego i na one u supermarketima. Dobra ideja je online kupnja s dostavom namirnica.

Fleksibilno se dogovarajte. Bolje se tijekom godišnjeg dogovarati za “sutra popodne”, nego za “sutra u 16 sati”. Fiksni dogovori mogu potaknuti više stresa i time nam uskratiti dragocjene trenutke kratkog odmora.

Ljeti je sve ljepše

Na kraju, možemo reći da se Marina uspjela odmoriti za deset dana. Osim što je koristila neke od ovih savjeta, kaže da joj je pomoglo i povremeno ostavljanje mobitela kod kuće, izbjegavanje gledanja na sat, pričanje s obitelji i prijateljima o ležernijim temama i izbjegavanje jutarnje budilice. I odlučila je da se neće uzrujavati oko nekih stvari. Uvijek se nešto dogodi, to ne možemo izbjeći, ali možemo odabrati kako ćemo reagirati na situaciju. Ljeto je krasno godišnje doba, ljudi su veseliji, vrijeme je ljepše i treba uživati, zaključuje Marina.

Postoji li postpraznični stres?

Nesumnjivo. U jednom je istraživanju 50 posto ispitanika reklo da se, nakon što se s odmora vrate na posao, osjećaju kao da nigdje i nisu bili. Svakodnevica se može činiti još i težom baš zbog lijepe višednevne stanke. Ovih su dana mnogi od nas nezadovoljni situacijom na poslu, a takvo nezadovoljstvo još pojačava spomenuti kontrast.

Ako ste i inače nesretni i nezadovoljni životom, vjerojatnije je da ćete se osjećati lošije kad se vratite u poslovnu rutinu. Dok nismo na poslu, lako zaboravljamo na svakodnevicu i “parkiramo” probleme negdje daleko, ali kad se vratimo, moramo se suočiti s činjenicama i priznati da se ništa nije promijenilo.

KOMENTARI